Transcript Slide 1
Univerzitet u Sarajevu Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Doc.dr. sc. Haris Halilović Univerzitet u Sarajevu Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Doc. dr. sc. Haris Halilović Tel. +387 33 561 275 E – mail: [email protected] I Odredbe ZKP BiH o branitelju Osumnjičeni, odnosno optuženi može imati branitelja u toku cijelog postupka. Za branitelja se može uzeti advokat pod uvjetima koji su propisani Zakonom o Sudu Bosne i Hercegovine. Ukoliko osumnjičeni, odnosno optuženi sam ne uzme branitelja, osumnjičenom, odnosno optuženom, osim ako se on tome izričito ne protivi, mogu branitelja uzeti njegov zakonski zastupnik, bračni odnosno vanbračni drug, krvni srodnik u pravoj liniji do bilo kog stepena, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra ili hranitelj. Branitelj mora predati punomoć za zastupanje prilikom preduzimanja prve radnje u postupku. Branitelj ne može biti oštećeni, bračni odnosno vanbračni drug oštećenog ili Tužitelja, niti njihov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena. Branitelj koji je pozvan kao svjedok, ne može biti branitelj u tom predmetu. Branitelj ne može biti osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili Tužitelj. Prava i dužnosti branitelja u krivičnom postupku su ista bez obzira da li je u krivični postupak uključen na temelju punomoći ili rješenja suda. 1. Prava branitelja Prije donošenja naredbe o provođenju istrage branitelj može prikupljati podatke o dokazima koji su u korist osobe protiv koje se očekuje pokretanje krivičnog postupka, kako bi u eventualnom krivičnom postupku mogao raspolagati dokazima koji su in favorem osumnjičenog. U toku provođenja istrage branitelj ima pravo prisustvovati ispitivanju osumnjičenog. U postupku optuživanja branitelj ima pravo da prisustvuje izjašnjenju o krivnji, da izvrši uvid u sve spisei dokaze, predloži sudsko osiguranje dokaza i podnese prigovor(e) na optužnicu. 1. 2. Na glavnom pretresu prisustvo branitelja je obavezno, kako kad se radi o postavljenom branitelju, tako i onda kada branilac nastupa na osnovu punomoći. Branitelj ima pravo poduzimati sve radnje koje su u korist optuženog ili služe zaštiti njegovih prava. Direktno, unakrsno ili dodatno ispitivanje svjedoka ili vještaka; Po završetku dokaznog postupka branilac ima pravo, kao i tužilac, oštećeni i optuženi, na davanje završne riječi. Nakon završetka prvostepenog postupka branitelj ima pravo da ulaže redovne pravne lijekove (žalba na presudu, žalba na rješenje) i podnese zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka kao vanredni pravni lijek. 2. Dužnosti branitelja Branitelj ima ne samo pravo nego i dužnost da prešuti činjenice koje idu na štetu osobe koju brani. Istovremeno branitelj ne smije spriječavati sud, tužioca i druge organe u postupku da utvrđuju takve činjenice. Branitelj je dužan da prihvati odbranu i pruži pravnu pomoć osumnjičenom, odnosno optuženom bez obzira da li je riječ o fakultativnoj, obligatornoj ili odbani osoba slabog imovnog stanja. Branitelj je dužan da postupa savjesno u zaštiti interesa osumnjičenog, odnosno optuženog i da čuva kao tajnu sve što je saznao od osumnjičenog, odnosno optuženog, tj. što mu je povjereno kao braniocu. 3. Slučajevi obavezne odbrane Osumnjičeni mora imati branitelja već prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjičen za krivično djelo za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora. Osumnjičeni, odnosno optuženi mora imati branitelja prilikom izjašnjenja o prijedlogu za određivanje pritvora, za vrijeme dok pritvor traje. Nakon podizanja optužnice za krivično djelo za koje se može izreći deset godina zatvora ili teža kazna, optuženi mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optužnice. Ako sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta ili mentalnog stanja osumnjičenog, odnosno optuženog ili drugih okolnosti u interesu pravde. Ako je u optužnici postavljen prijedlog da sud utvrdi da je osumnjičeni izvršio krivično djelo u stanju neuračunljivosti, osumnjičeni, odnosno optuženi mora imati branioca poslije podnošenja tog prijedloga. Ako osumnjičeni, odnosno optuženi u slučajevima obavezne odbrane ne uzme sam branitelja, ili branitelja ne angažuju osobe kojima to pravo pripada prema zakonu, branitelja će mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno predsjednik vijeća. U ovom slučaju, osumnjičeni, odnosno optuženi ima pravo na branitelja do pravomoćnosti presude, a ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora – i u postupku po pravnom lijeku. 4. Odbrana osoba slabog imovnog stanja Kad ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna ili kada to zahtijevaju interesi pravičnosti bez obzira na propisanu kaznu, osumnjičenom, odnosno optuženom će se, na njegov zahtjev, postaviti branitelj, ako prema svom imovnom stanju ne može snositi troškove odbrane. Osnovna literatura: SIJERČIĆ-ČOLIĆ, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga I Krivičnoprocesni subjekti i krivičnoprocesne radnje, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008. SIJERČIĆ-ČOLIĆ, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga II Tok redovnog krivičnog postupka i posebni postupci, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008. Zakon o krivičnom postupku BiH (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09).