Transcript Metodičko osmišljavanje vremena: orijentacija u vremenu

Metodika nastave prirode i
društva
Metodičko osmišljavanje vremena:
poimanje vremena i snalaženje u
njemu, vremenski slijed /kronologija/
• Jedna od važnih uloga osnovne škole prema novom
Nastavnom planu i programu za osnovnu školu (2006)
odnosi se na ciljeve i zadaće programa koji trebaju
osposobljavati učenike za razumijevanje svijeta u kojem
žive, a time i razumijevanje prošlosti i sadašnjosti u
svijetu prirode i društva, ljudskom stvaralaštvu,
materijalnim i duhovnim vrednotama te međuljudskim
odnosima
• Najsloženiji zadatci nastave prirode i društva u prva četiri
razreda (osim snalaženja u prostoru) su: sustavno
uvoditi učenike u razumijevanje vremena kao i poimanje
povijesnog vremena (kronologije) i orijentacije u njemu
na primjerima prošlosti užeg i šireg zavičaja.
• Učenika nije jednostavno osposobiti za snalaženje u
prostoru, ali ga je mnogo teže osposobiti za snalaženje
u vremenu, pogotovo razumijevanju većih vremenskih
razdoblja
• Vrijeme i vremenski slijed događaja za učenike nižih
razreda su odviše apstraktni pojmovi.
• Iz eksperimenata J.Piageta dolazi se do zaključaka da
petogodišnje dijete ne može shvatiti vrijeme kao
kontinuum.
• Raspolažući nejasnim pojmovima o vremenu ono ima
velikih problema u određivanju uzročno-posljedičnih
veza i odnosa (primjerice ne može shvatiti da je njegov
brat stariji zato što se rodio prije njega).
• U starijem predškolskom razdoblju dijete vrijeme
shvaća intuitivno ili perceptivno, prevladava
subjektivni stav u određivanju vremena- tzv.
egocentrična faza.
• Dijete vrijeme određuje prema aktivnostima koje
obavlja.
(Primjer: jutro je kad ustanem, a podne je kad
ručam)
Brat je stariji zato što ide u školu, ali ne zato što
se rodio prije njega).
• Osmogodišnjak vrijeme zahvaća logički i u
pravilu će znati da je njegov brat stariji jer se
rodio prije njega.
• Dakle razumije već slijed događaja, ali veće
vremenske intervale i događaje u prošlosti teže
razumije i zato se često koriste riječi, pojmovi
koje nazivamo nepreciznim određivanjem
vremena: nekad, jednom, davno, prije.
• Djetetu je relativno lakše odrediti slijed
događaja. Teže mu je shvatiti njegovo
vremensko trajanje, a najteže mu je odrediti
uzročno-posljedičnu povezanost.
• Svoje okruženje dijete doživljava kao jedinstvo
prostora i vremena jer je svako njegovo kretanje
kroz prostor i vremenski ograničeno.
• Kao što učenike mlađih razreda pri poimanju
prostora treba osposobiti za shvaćanje njegove
veličine, za orijentaciju tj. snalaženje u njemu
tako i u razumijevanju vremena treba znati
veličinu vremena, snalaziti se i orijentirati u
vremenu i ovladati vremenskim kontinuitetom.
• Učenike treba uputiti u shvaćanje veličine vremena i njegovo kraće
mjerenje (urom) s pripadajućim manjim mjernim jedinicama (sat,
minuta, sekunda), zatim upoznavati dulje vremenske jedinice: dan,
tjedan, mjesec, godina.
• Za mjerenje duljih razdoblja učenici trebaju poći od godine i usvojiti
pojmove desetljeće, stoljeće, tisućljeće.
• Kao što učenik treba znati odrediti svoj položaj u prostoru treba se
osposobiti za snalaženje u vremenu.
• Onaj tko se dobro orijentira u vremenu shvaća kada se događaj
zbio, koliko je vremena od tada proteklo, koji su se događaji
• dogodili istodobno, a koji poslije.
• Dok se prostorni kontinuitet može s učenicima neposredno
promatrati i doživjeti, dotle je to nemoguće kad je riječ o
vremenskom kontinuitetu i slijedu vremena.
• Za razliku od shvaćanja prostora koji se
može neposredno percipirati, nastavni
sadržaji snalaženja u vremenu su složeniji
jer se mogu samo misaono shvaćati
• Moguća je jedino percepcija sadašnjosti.
• Zbog toga učitelj treba maksimalnu pažnju
posvetiti aktiviranju mišljenja i misaonih
sposobnosti učenika
Crta vremena
prošlost
sadašnjost
budućnost
• Metodičko osmišljavanje sadržaja ove teme
oslanja se na iskustvo učenika u njihovom
odrastanju i doživljavanju vremena ilustracijama
iz osobnih životnih situacija kao i osobnim
istraživanjem “obiteljskog stabla”
• Preciznijim određivanjem manjih vremenskih
jedinica, godine, desetljeća sustavno se dolazi
do razumijevanja većih vremenskih razdoblja,
stoljeća.
• Literatura: vidjeti detaljan popis autora
metodičara (u syllabusu kolegija) koji se bave
tim pitanjima na web-stranicama Odjela