Procjena potreba i planiranje psihološke pomoći u poplavama

Dean Ajduković i Nataša Grundman Slavić Društvo za psihološku pomoć Zagreb

Psihološke osobine prirodnih katastrofa

• • • • Iznenadni i/ili rijetki događaji koji pogađaju veliki broj ljudi i zajednicu. Prekidaju normalno funkcioniranje zajednice i dovode do ljudske patnje, osobnih i materijalnih gubitaka. Onesposobljena je sama zajednica koja inače pomaže pojedincima koje pogodi pojedinačni krizni događaj. Pojava niza psihičkih reakcija neposredno i s odgodom, koje mogu dovesti do psihičke krize.

Utjecaj katastrofe na zajednicu • Porušeni domovi i rascjepkane zajednice zbog evakuacije čine preživjele ranjivima  prioritet je sigurnost • Glavna briga pogođenih ljudi  povezivanje članova obitelji • Velika potreba za podrškom dok su prirodni sistemi podrške pokidani  hitra i organizirana psihološka prva pomoć • Velika razina neizvjesnosti  brze i pouzdane informacije • Dezorganizirane socijalne, zdravstvene i školske usluge  brza uspostava funkcioniranja institucija pridonosi smirivanju

Opći ciljevi psihološke pomoći nakon katastrofa

• • Što brža normalizacija života pojedinca, obitelji i zajednice Smanjiti dugoročne štetne posljedice i troškove za zajednicu i društvo

Psihološka pomoć nakon katastrofa

• • • • Postupci različite složenosti Provode psihosocijalni pomagači, ovisno o svojoj ulozi, složenosti postupka i osposobljenosti Važna suradnja interventnih službi i psihosocijalnih pomagača Nužno osigurati logistiku psihosocijalnim pomagačima

Psihološka prva pomoć

• • • • Preventivni postupak čija je svrha spriječiti pogoršanje i dugotrajne štetne posljedice U prva 4 tjedna nakon događaja Što brže nakon kriznog događaja Ciljevi: – procjena potreba – uspostavljanje emocionalne ravnoteže pogođenih osoba – pomoć u razumijevanju vlastitih trenutnih teškoća – povratak osjećaja kontrole i održavanje nade – povećanje osjećaja efikasnosti – povezanost s drugim ljudima

Postupci psihološke prve pomoći

• • • • Pružanje praktične pomoći na suosjećajan način Povećanje osjećaja sigurnosti (pomoć sa smještajem i prehranom, zdravstveno zbrinjavanje, povezivanje s članovima obitelji) Prepoznavanje i evidentiranje osoba koje su posebno snažno uznemirene i njihovo upućivanje po više razine stručne pomoći Informiranje (letci, Internet, lokalni mediji)  pravovremeno, konkretno, korisno točno,

Prioritet za psihološku prvu pomoć

• Osobe kojima je potrebna posebna pažnja  Djeca i adolescenti, starije osobe, trudnice, samohrani roditelji  Ljudi s kroničnim bolestima, ljudi u teškim životnim uvjetima, siromašni i izolirani  Ljudi s višestrukom izloženosti traumatskim događajima, prethodnim problemima s mentalnim zdravljem  Ljudi s posebnim potrebama (jezik, pravni status, bez socijalne mreže ...)

Psihosocijalna otpornost na traumu • Faktori koji smanjuju otpornost:  Doživljena ozbiljna prijetnja po život  Izloženost mrtvim tijelima i strašnim okolnostima i mirisima  Suočenost s okolnostima koje je teško kontrolirati ili predvidjeti  Iskustvo velikog gubitka i fizičke ozlijede  Iskustvo visokog stupnja razaranja zajednice  Opasnost da bi se prijetnja mogla ponoviti  Roditelji s psihijatrijskim poremećajem

Psihosocijalna otpornost na traumu • Faktori koji povećavaju otpornost:  Društvena podrška  Dosljedno prihvaćanje stvarnosti  Vjera u sebe potkrijepljena snažnim vrijednostima  Mogućnost improvizacije  Neke karakteristike ličnosti  Efikasna psihološka prva pomoć

Preporuke za povećanje otpornosti • • • • • Povežite se s drugima Budite aktivni Pratite što se oko vas zbiva, opažajte Nastavite učiti iz iskustva Pomažite drugima

Stres pripadnika interventnih službi

• • • Posljedica velike količine posla i odgovornosti, nepovoljnih uvjeta rada, izloženosti velikom broju uznemirenih građana i osobnom suočavanju s ljudskom patnjom Spašavanje i odlučivanje u životno opasnim situacijama pokreću vrlo snažne emocije i reakcije koje mogu odmah ili kasnije utjecati na profesionalno ponašanje Zbog toga je potrebno planirati i osigurati postupke koji će pomoći u sprječavanju profesionalnog sagorijevanja i posredne traumatizacije pripadnika interventnih službi.

Europske smjernice za psihosocijalno zbrinjavanje u katastrofama

• • • U zemljama EU psihosocijalna komponenta je dio planova zaštite i spašavanja Iskustva i istraživanja su jasno pokazala da je nakon katastrofa nužno osigurati psihosocijalno zbrinjavanje pogođenih jer se tako ublažavaju negativne posljedice, ubrzava oporavak, smanjuju troškovi oporavka i osigurava dobrobit građana Najpoznatije EU smjernice za psihosocijalno postupanje: TENTS, NATO-TENTS