Transcript RIZIČNI I ZAŠTITNI ČIMBENICI U RAZVOJU DJECE I MLADIH

Pripremila: Sanda Šoić
 Ponašanje koje odstupa od općeprihvaćenih normi u
pojedinoj kulturi
 Značajnije odstupanje od uobičajenoga i društveno
prihvatljivog ponašanja koja predstavljaju neposredno ili
posredno ugrožavajuću, štetnu, opasnu situaciju za samo
dijete i/ili njegovu sredinu i ukazuju na jasne pokazatelje
budućeg nepovoljnog razvoja djeteta ako se ne intervenira
te zahtijevaju dodatnu stručnu pomoć bez koje sama osoba
ne može prevladati teškoće (Koller-Trbović, 2004.).
 Sve češće se pojam “poremećaj” koristi vezano uz različite
klasifikacije psihopatologije (npr. DSM-IV, 1996.) i za
njegovo korištenje, ponašanje treba zadovoljiti točno
određene kriterije i treba trajati određeno vrijeme.
 Ponašanja koja predstavljaju rizik za
mlade koji ih čine i/ili rizik za njihove bližnje. To su
ponašanja kao npr. bježanje iz škole, konzumacija
alkohola, rizična spolna ponašanja, prekršajna i
kaznenih djela …
 Pojam rizično ponašanje nadređen je pojmu
delinkventno ponašanje mladih
 agresivnost,
 nasilje,
 krađe,
 uništavanje, laganje
 nerad, izbjegavanje obveza
 nesavjesnost,
 pušenje duhana,
 pijenje alkoholnih pića,
 zloporaba droga
 tjeskoba, strahovi
 od pojma devijantno ponašanje i poremećaji u
ponašanju ka pojmu rizično radi smanjenja
stigmatizacije
 odstupanja od društveno očekivanog ponašanja
mladih je sastavni dio odrastanja.
 to ne umanjuje rizik takvih ponašanja za njihovo
zdravlje ili za sigurnost njihovog okruženja, niti
umanjuje potrebnu djelovanja da se takva
ponašanja umanje
Razvojni ishodi ovise o
zaštitnim i rizičnim
čimbenicima
 mogu nepovoljno djelovati na razvoj
 povećavaju vjerojatnost pojave rizičnih
ponašanja
 Djeluju protektivno i povećavaju
vjerojatnost zdravog razvoja pojedinca
 Razvijanje otpornosti na razini lokalne
zajednice, obitelji, škole i pojedinca najbolji
je način za prevenciju poremećaja u
ponašanju
individualna
razina
(biološki,
psihološki,
konstitucijski i
sl. čimbenici)
razina užeg
okruženja
(obitelj, vršnjaci,
škola,
susjedstvo,
lokalna
zajednica i sl.)
razina šireg okruženja
(društvo i zajednica u
cjelini)












ponašanja vezana uz prehrambene navike,
tjelesna aktivnost,
predodžba o vlastitom tijelu,
slobodno vrijeme
utjecaj medija
pušenje,
pijenje alkoholnih pića,
uzimanje marihuane,
spolni razvoj mladih,
nasilje i tučnjava,
školski uspjeh,
ozljede
 Pravilna prehrana na adekvatan način zadovoljava dnevne
potrebe mladog organizma, osigurava se izgradnja tkiva,
jača imunološki sustav i povoljno utječe na raspoloženje
 Prehrambene navike mlade osobe uvelike ovise o navikama
obitelji
 Tijekom adolescencije dolazi do slabljenja roditeljskog
utjecaja – jača utjecaj vršnjaka i medija
 Rezultati HBSC* – školska djeca nemaju pravilne
prehrambene navike- 15 % nikad ne doručkuje,
konzumiraju slatkiša više od preporučljive količine
*The Health Behaviour in School-aged Children Project (HBSC)
 važna za njihov rast i razvoj djece i mladih, njihovo
zdravlje, te prevenciju razvoja rizičnih čimbenika
 preporučuje se 30 minuta dnevno
 izabrati aktivnost u kojoj dijete uživa i osjeća se
dobro
 Rezultati HBSC istraživanja- djeca i mladi bave se
nedovoljno tjelesnim aktivnostima
 suvremeno potrošačko društvo sa svojim standardima ističe
značenje vitkosti, mišićavosti i ljepote kao bitnih tjelesnih
odlika
 mladi sebe često neprikladno svrstavaju s obzirom na
tjelesnu težinu i doživljavaju se debljima nego što jesu
(posljedice – redukcijske dijete, gubitak samopouzdanja)
 važno raditi na snaženju i ohrabrivanju mlade osobe u
prihvaćanju sebe i dobrom osjećanju u vlastitom tijelu
 Rezultati HBSC – trećina dječaka u dobi od 15 god, i
polovina djevojaka sebe doživljava debelima
 najveća izloženost medijima u slobodnom
vremenu
 djeca u slobodnom vremenu najčešće se druže s
vršnjacima i gledaju televiziju, a vrlo često slušaju
glazbu, igraju igrice na računalu
POZITIVAN
 obrazovanje
NEGATIVAN
 izloženost sadržajima sa
 informiranost
 zabava

 opuštanje




nasiljem , kriminalom i
pornografijom
otuđenost i pasivizacija
politička i svjetonazorna
manipulacija
jezična nekultura
opsjednutost zabavom
utjecaj reklama
 Pušenje započinje u ranoj adolescenciji
(prema HBSC istraživanju iz 2005/06 21 % dječaka i 11 %
djevojčica probalo je pušiti u dobi od 11 god)
 Razlozi za početak pušenja:
- eksperimentiranje
- dokazivanje
- utjecaj vršnjaka, braće i sestara
- utjecaj medija
 dostupnost cigareta mladima
 potrošnja alkohola je normalan dio svakodnevnice i
neizostavan dio važnih društvenih događaja i zbivanja
 dostupnost alkoholnih pića mladima
 razlozi uzimanja alkohola kod mladih:
- radoznalost,
- želja za eksperimentiranjem,
- žela za samopotvrđivanjem i dokazivanjem,
- pritisak skupine,
- želja za pripadanjem određenoj skupini
 rezultati HBSC- alkoholna pića prvi put konzumiraju u
dobi od 12 god, dječaci češće piju pivo, a djevojčice žestoka
pića i vino
 ilegalna droga
 razlozi uzimanja marihuane
- radoznalost,
- želja za eksperimentiranjem,
- želja za samopotvrđivanjem i dokazivanjem,
- pritisak skupine,
- želja za pripadanjem određenoj skupini
 Prema rezultatima HBSC istraživanja ukupno je 17 %
dječaka i 11 % djevojčica u dobi od 15 godina odgovorilo da
je bar jednom u životu probalo marihuanu
 spolni život jedan je od izvora životnog zadovoljstva, daje
osjećaj vlastite vrijednosti i utječe na samopouzdanje i
samopoštovanje
 mladi u spolne odnose često ulaze nespremni, iz znatiželje,
potrebe za eksperimentiranjem ili dokazivanjem,
nedovoljno informirani o načinima zaštite od spolno
prenosivih bolesti ili neželjene trudnoće
 prema HBSC istraživanju iz 2005/06. god, udio učenika koji
su u dobi od 15 godina bili spolno aktivni je 28,6 % za
dječake i 16,5% za djevojčice
 nasilje - negativna tjelesna ili verbalna akcija koja ima
neprijateljske namjere, ponavlja se i zasniva se na
nesrazmjeru u snazi između žrtve i napadača
 tučnjava - agresivno ponašanje gdje su sudionici obično
istih godina i podjednake snage
 rezultati HBSC istraživanja: svaki 5 dječak i svaka 5
djevojčica bili izloženi nekom obliku nasilja, a svaki 3
dječak i svaka 6 djevojčica bili su nasilni prema svojim
vršnjacima
 43 % ispitanika sudjelovalo u tučnjavi, od toga 62 %
dječaka i 24% djevojčica
Škola
 mjesto na kojem dijete provodi veliki dio
svog vremena
 mjesto gdje se ponašanja (donesena iz
obitelji) modificiraju, potkrepljuju ili razvijaju i gdje se
uče novi oblici ponašanja
Gruden 1997 (prema Kranželić Tavra 2002)
v
 školski neuspjeh
 siromašno akademsko postignuće
 disciplinski problemi
 nedostatna privrženost školi
Williams, Ayers i Arthur 1997 (prema Kranželić Tavra 2002)
 rano i uporno antisocijalno ponašanje
 akademski neuspjeh s početkom u osnovnoj školi
 slaba posvećenost školi i problematično ponašanje
Prema Substance Abuse and Mental Health Services Administration
(1999)
 akademski neuspjeh
 negativna etiketiranja od strane nastavnika
 niža obrazovna motivacija, posebno kod djevojaka
 problemi u školi
Prema Howellu (1988)
 Promijenjivi socio-ekonomski uvjeti pridonose
povećanju broja učenika koji imaju teškoće u
svladavanju gradiva
 slab školski uspjeh pridonosi otuđenju učenika od
škole, odbijanju autoriteta i škole te jača rizik za
pojavu PUP-a
 Dijete stvara sliku o sebi i svojim sposobnostima
ovisno o školskom postignuću
Rane teškoće u
akademskim
postignućima
Teškoće
ponašanja i
socijalnog
funkcioniranja
 Povratna informacija koju učenici dobivaju od učitelja
je vrlo bitna
 Učenici svoj neuspjeh mogu pripisati nedovoljno
uloženom naporu i/ili nedostatku sposobnosti
 Čemu će učenici pripisati svoj neuspjeh ovisi o načinu
kako će to interpretirati njihov učitelj
 Učenici koji svoj neuspjeh povežu sa nedostatkom
sposobnosti, lošije će se samovrednovati, imat će
manje motivacije za učenje i lošija postignuća
 Neuspjeh stvara neuspjeh
 Problemi u adaptaciji na školu
 Nepoštivanje pravila
 Neusvojene socijalne vještine
 Bježanje iz škole
 Zbog poteškoća u adaptaciji na školu učenik se polako
otuđuje i gubi dobar odnos sa školom
 Izgubljenu privrženost može tražiti u rizičnim
grupama istomišljenika izvan škole
 Posljedica može biti napuštanje škole,
što povećava rizik za nastanak
težih poremećaja u ponašanju
 Vjerojatnost za pojavu poremećaja u
ponašanju raste kako se rizični čimbenici
povećavaju
 škola je učenicima s poremećajima u
ponašanju često jedina prilika da iskuse
napredak i uspjeh i da promijene svoje
viđenje budućnosti.
 Puno je učinkovitije promicati zdravlje i vježbati
pozitivne modele ponašanja radi usvajanja zdravih
načina života nego se usmjeriti na sprečavanje
poremećaja u ponašanju ili ovisnosti
 Škola može biti jaki vanjski sustav podrške
koji jača djetetove napore za sučeljavnje s
rizicima i stresorima
 U školi dijete uči vještine rješavanja
socijalnih problema, socijalne vještine,
samodisciplinu
 dobra komunikacija
 učenici sudjeluju u donošenju odluka
 pravila su jasna i dosljedno se provode
 fokus na učenju uz zastupljenu odgojnu komponentu
 nastavnici imaju adekvatna očekivanja od učenika
 dobro vodstvo škole
 Međusobno uvažavanje svih sudionika
procesa
 Aktivno uključivanje učenika
 Učeničko vijeće
 Postavljanje i preispitivanje pravila i kućnog reda na
početku školske godine
 jasna i strukturirana pravila
 unaprijed poznate posljedice
 dosljednost
 suradnja s učenicima u donošenju pravila
 Podržavajuća uprava i snažno pozitivno vođenje
 Aktivno preispitivanje i adaptacija školskog programa
 Jasne procedure promatranja i modificiranja programa
i školske politike
 Podržavajuća atmosfera
 Fokus na učenju
 Praćenje napretka učenika
 Visoka očekivanja od učenika
 Obostrani osjećaj vrijednosti i svrsishodnosti školskog
sustava
 Učenici koji polaze školu po IOOP-u ocjenjuju se u
skladu sa svojim programom i ne uspoređuju se s
ostalim učenicima
 Ocjene su od 1-5
 Ocjene su poticajne
 Ocjena iz vladanja (npr. ADHD) ne može biti loša.
 permisivan
 autoritativan (demokratičan)
 autoritaran (autokratski)
Prema Baumrind
Responsivni
usmjeren na dijete
Neresponsivni
usmjeren na roditelje
Zahtjevni
AUTORITATIVAN
AUTORITARAN
Nazahtjevni
PERMISIVNI
NEUKLJUČENI
NEMARNI
 Samopouzdani, samokontrolirajudi
 Veseli i prijateljski nastrojeni
 Dobro se suočavaju sa stresom
 Kooperativni s odraslima
 Znatiželjni
 Usmjereni na cilj
 Orijentirani na postignude
 Ostvaruju visoku kognitivnu i socijalnu
kompetentnost
Prema S. Smojver Ažić
 Bojažljivi, zabrinuti
 Ćudljivi, zlovoljni
 Nesretni
 Lako se naljute; skloni konfliktima
 Pasivno neprijateljski ili otvoreno agresivni
 Ranjivi u stresnoj situaciji
 Besciljni
Prema S. Smojver Ažić
 Buntovnički; neposlušni
 Niskog samopouzdanja i samokontrole
 Impulzivni
 Agresivni
 Dominirajudi (potreba za vladanjem)
 Bez cilja
 Slaba kognitivna i socijalna kompetencija
Prema S. Smojver Ažić
 Zlovoljni, nesigurno privrženi, impulsivni, agresivni,
neodgovorni
 Niskoga samopoštovanja, nezreli, otuđeni od obitelji
 Nemaju vještine za socijalna ili akademska postignuća
 Sklonost skitnji i besposličarenju, povezuju se s
problematičnim vršnjacima, skloni delinkvenciji
 Prerana seksualna ponašanja
Prema S.Smojver Ažić
 Dogovor –postići stupanj suglasnosti u vezi sa
sadržajem komunikacije s kojim će obje strane biti
zadovoljne
 Iznošenje argumenata (roditelj i nastavnik)
 Obraćanje pozornosti na argumente druge strane




(slušati i čuti)
Razumjevanje argumentacije
Ustupanje
Ponavljanje (konstruiranje dogovora, provjeravanje
jasnoće dogovora)
Očitovanje (procjena kvalitete dogovora)
 Za konstruktivno rješavanje problema i sukoba treba
razviti specifične socijalne vještine:
- slušanje
- iskazivanje, umjesto potiskivanja vlastitih osjećaja
- jasno izražavanje želja i potreba
- razmatranje mogućih rješenja
- vještina pregovaranja i sl.
 Strategije:
 Definiranje problema
 Traženje mogućih rješenja
 Vrednovanje tih rješenja
 Odlučivanje- koje je rješenje najbolje
 Odlučivanje o načinu provedbe
 Provjeravanje-je li rješenje uspješno
 Rezervni plan

JA - poruke su poruke u kojima govorimo o
vlastitom stanju. “Tužna sam (nesretna,
ljuta...) kada ti...”

TI - poruke govore o pogreškama drugih ili
njihovim osobinama i to često kao uopćavanje
(Ti nikada..., Vi uvijek...) ili poruke o
neadekvatnosti osobe (Ti si neodgovorna...).
 Ja poruke
Dobio si jedinicu iz
hrvatskog, brinem se za
tebe, jer se bojim da će ti
sniziti završnu ocjenu.
 Ti poruke
Dobio si jedinicu iz
hrvatskog! Glup si!
Nikad ništa od tebe.
Pojedini roditelji dolaze kako bi zadovoljili određene
emocije:

a) žaljenje, simpatije, empatija (roditlej žrtva)

b) pretjerani zahtjevi, traženje, tužba (agresivni
roditelj)
Agresiju možemo ublažiti:
 Reflektiranjem onoga što smo čuli umjesto da se
opravdavamo ili natječemo s roditeljem u
uvjeravanjima
 Pokazivanjem razumijevanja razloga za osjećaje i
stavove roditelja iako se ne moramo s njima slagati
 Treba biti usmjeren na ono što se opaža a ne na ono što
se predpostavlja
 Treba biti usmjeren na ponašanje, a ne na osobnost
 Treba biti specifičan, a ne opći komentar ponašanja
 Treba biti jasan,
konkretan i pravodoban
 Treba biti odmjeren
 S djecom treba raditi organizirano još od
predškolske dobi i kontinuirano tijekom
školovanja
 Preventivni programi usmjereni su na poticanje
zdravih stilova života
 Potrebno je razvijati i jačati individualne snage
mladog čovjeka i na taj način smanjivati štetni
utjecaj rizičnih čimbenika
Rizični i zaštitni čimbenici s
vremenom se mijenjaju pa treba
stalno nalaziti nove snage kako bi
iz rizičnih situacija izašli još jači.