MILAN - BZNR
Download
Report
Transcript MILAN - BZNR
PREVENTIVNE MERE PRI UPOTREBI
OPASNIH I ŠTETNIH MATERIJA
Jasmina Tubić, dipl.ing. teh.
Izvori izloženosti hemijskim
štetnostima:
Hemikalije se koriste u svim
delatnostima; profesionalno i u
svakodnevnom životu; pitanje je samo
da li je pri tom izloženost takva da
može prouzrokovati posledice po
zdravlje, uzrokovati povrede na radu,
profesionalne bolesti i bolesti u vezi sa
radom ili ugroziti životnu sredinu.
Tehnološki akcidenti
o U svetu se svakodnevno dogodi 35-40 hemijskih
udesa.
o Ljudski faktor je najčešći uzrok njihovog nastanka
o Specifičnog su karaktera, s obzirom na mogućnost
nastanka, obim mogućih posledica i način sanacije
o Vremenski su krajnje nepredvidivi (naročito pri
transportu opasnih materija).
o Podjednako se dešavaju i u razvijenim i u
nerazvijenim zemljama,
oU zemljama EU štetnostima hemijske prirode izloženo
je 13,6% zaposlenih
Akcidenti nastali u proizvodnim
pogonima u kojima se proizvode i
upotrebljavaju opasne supstance
(40% svetskih udesa-jedan od najvećih
je udes zabeležen u Sevezu 1976ispuštanje gasa dioksina-zagađeno 42 000hektara;veliki broj
povređenih)
Akcidenti nastali u skladištima,magacinima i
objektima u kojima se lageruju opasne
materije -25% svetskih udesa; najviše žrtava
odnela nesreća u Bopalu 1984.god. gde je 42t
izocijanitmetila je u obliku gasa ispušteno iz
fabrike pesticida: 25 000poginulih i preko
100 000 sa posledicama)
Akcidenti nastali pri transportu
opasnih materija (35% svetskih
udesa)
Neki od hemijskih akcidenata u našoj zemlji :
2002. ТЕ Никола Тесла
Обреновац
2002. Железник
2002. ТЕ Костолац
2004. Раковица
2004. ТЕ Никола Тесла
Обреновац
2006. Прва Искра Барич
2008. Галеника Фитофармација
2008. Панчево -фабрика
скроба
2008. Лештане - фабрика
за производњу
ракетних горива
2008. Вискоза -Лозница
2008. Трајал -Крушевац
Аеро загађење изазвано је разношењем пепела током
неправилног функционисања депоније пепела.
Иво Лола Рибар – ливница, пожар у трафо станици.
Изливање веће количине пепела са депоније у водоток.
Пожар у складишту старих гума.
Изливање 200-300 литара 5-процентног раствора HF и HCl у
термоелектрани током радова на реконструкцији и чишћењу
котла и система блока Б.
Експлозија у делу наменске производње (3 погинула радника).
Експлозија пет буради са диметаноатом (40 повређених).
Експлозија филтера за сушење.
Експлозија смесе за пуњење ракета - 3 повређена радника.
Пожар који је изазвао неколико пута повећану концентрацију
СО2.
Пожар у наменској производњи- повређено 7 радника.
Исцурела сона киселина из танка запремине 25 тона.
У фабрици оружја експлозија - 7 погинулих.
2009. БИП - Београд
2009. Први Партизан
Ужице
2009. Застава -Крагујевац Пожар у делу монтаже.
Veoma je važno da znamo karakteristike
opasnih i štetnih materjala koje koristimo!
Zašto?
Da bi zaštitili sebe kao korisnike, sprečili moguće
akcidentne situacije i zaštitili životnu okolinu možemo i
moramo preduzeti odgovarajuće preventivne mere!
Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu
Zakon o zaštiti životne sredine
GDE SVE MOŽE DOĆI DO AKCIDENTA U
KONTAKTU SA OPASNIIM I ŠTETNIM
MATERIJAMA ?
Proizvodnja
Pakovanja
Transport
Upotreba-korišćenje
Skladištenja
Uklanjanja u vidu otpada
Faktori koji utiču na ispoljavanje štetnih
efekata hemikalija pri njihovoj
upotrebi
Fizičko-hemijska svojstva materije;
Koncentracija hemijske materije u vazduhu;
Dužina izlaganja;
Težina rada- tempo disanja;
Sredstva lične zaštite;
Opšte stanje organizma
Definicija opasnih materjala
Opasne materije jesu eksplozivne,
zapaljive, oksidirajuće, otrovne, gadne,
zarazne, korozivne, kancerogene i
radioaktivne materije utvrđene
standardima i drugim propisima a koje
se proizvode, koriste ili skladište u
procesu rada, kao i materije čija su
svojstva kada su vezane za neke
supstance opasne po život i zdravlje
ljudi.
Šta su to MDK (maksimalno
dozvoljene koncentarcije)?
Koncentracije hemijskih štetnosti kojima,
prema aktuelnim saznanjima,ispitivanjima
radnici mogu biti izloženi 8 sati dnevno
5 dana u nedelji tokom čitavog radnog
veka a da im zdravlje ne bude oštećeno.
Izražavaju se u mg/m3 ili ml/m3 ( ppm)
Kratkotrajne granične vrednosti?
Koncentracije opasnih materija kojima
zaposleni može biti izložen bez opasnosti
po zdravlje kraće vreme koje podrazumeva
izloženost maksimum 15 min. i ne više od
četiri puta tokom radnog vremena, sa
pauzama između dve ekspozicije od
minimum 60 min.
POSLEDICE KOJE UZROKUJU
OPASNE MATERIJE
Akutne
► Nastaju kao posledica kratkotrajne izloženosti
(npr. opekotine uzrokovane korozivnim materijama,
udisanje toksičnih gasova, iritacija očiju)
i obično su odmah vidljive
Hronične
► Nastaje kao posledica dugotrajne izloženosti
koja je često slabog intenziteta
► Može se manifestvovati tek nakon mnogo godina
► Teško ih je predvideti
► Teško je utvrditi uzrok ovakvih posledica
Hemijske štetnosti se mogu
pojaviti u procesima u vidu:
Gasova (pare, dim, magla)
Nagrizajućih, otrovnih,
iritirajućih tečnosti
Paškastih materjala
Kako se mogu izbeći?
Identifikacijom hemijskih štetnosti
Preduzimanjem preventivnih mera kojima bi se
sprečila ili smanjila izloženost hemijskim
štetnostima
Poslodavac je dužan da, prilikom organizovanja rada i
radnog procesa, obezbedi preventivne mere radi zaštite
života i zdravlja zaposlenih kao i da za njihovu primenu
obezbedi potrebna finansijska sredstva ( Zakon o BZR)
PREVENTIVNE MERE PRI PROIZVODNJI,
PAKOVANJU, KORIŠĆENJU, SKLADIŠTENJU I
UNIŠTAVANJU OPASNIH I ŠTETNIH MATERIJA
•Preventivne mere u fazi projektovanja
•Tehničko-tehnološke mere
•Preventivne mere u fazi proizvodnje
•Preventivne mere prilikom pakovanja i označavanja
proizvoda
•Preventivne mere prilikom skladištenja proizvoda
•Prevetivne mere prilikom transporta proizvoda
•Preventivne mere u toku odlaganja- uništavanja
Zakoni
Zakon o BZR (Sl. glasnik RS br.101/05)
Zakon o planiranju i izgradnji (Sl.glasnik RS br.47/03)
Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu (Sl.glasnik
RS br.135/04 )
Zakon o zaštiti životne sredine (Sl.glasnik RS br.135/04 )
Zakon o prevozu opasnih materija(Sl.list SFRJ, br.20/84)
Zakon o upravljanju otpadom (Sl.glasnik RS br. 36/09 )
Zakon o proizvodnji i prometu otrovnih materija
(Sl.list SRJ broj: 15/95, 28/96, 37/02 )
Pravilnici
Pravilnik o načinu i postupku procene rizika na radnom mestu
i u radnoj okolini (Sl. glasnik RS 72/06 i 84/06);
Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri
korišćenju sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu (Sl.
glasnik RS 92/08);
Pravilnik o postupku pregleda i ispitivanja opremе zа rаd i
isпitivаnjа uslоvа rаdnе оkоlinе (Sl. glasnik RS 101/05);
Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri
korišćenju opreme za rad (Sl. glasnik RS 23/09);
Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad na
radnim mestima (Sl. glasnik RS 21/09).
PREVENTIVNE MERE U FAZI PROJEKTOVANJA
Zakon o planiranju i izgradnji uređuje uslove,
način planiranja i uređenja prostora
Zakon o intergisanom sprečavanju i kontroli
zagađivanja – izdavanje integrisane dozvole ( za
postojeća postrojenja rok do 2015 god.)
Važno je prikupiti informacije:
Za pripremnu fazu projektovanja
Fazu projektovanja tehnološkog procesa
Bitne informacije:
Koje se opasne i štetne materije koriste u
procesima (količine, karakteristike, međusobne
reakcije, mesta upotrebe, skladištenja, odlaganja)
Opis tehnoloških procesa (od faze prijema
sirovina, preko procesa doziranja, pojedinačnih
tehnoloških linija ,do procesa dobijanja finalnih
proizvoda, kontrole i pakovanja )
Opis i kapaciteti glavne i pomoćne opreme
Izbor kontrolno-merne opreme
Izbor kolektivnih mera BZR na izvorima rizika
Izbor sistema i opreme za PPZ
TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE MERE I PREVENTIVNE
MERE U FAZI PROIZVODNJE I KORIŠĆENJA
OPASNIH MATERIJA
Preventivne mere se preduzimaju na osnovu Akta o
proceni rizika i Elaborata procene opasnosti od
udesa a u skladu sa poštovanjem propisa o:
Zaštiti života i zdravlja ljudi
Zaštiti na radu
Zaštiti čovekove okoline
Zaštiti od požara, hem.udesa i drugih udesnih
situacija
Važno za procene rizika:
•Indentifikovati izloženost hemijskim materijama u
radnoj sredini
•Odrediti izvore ekspozicije
•Izvršiti procenu da li se radi sa opasnim hemikalijama?!
•Prepoznati i oceniti štetnosti koje mogu da utiču na
zdravlje zaposlenih
•Prikupiti podatke o štetnim materijama
•Izvršiti ispitivanja radne okoline,koncentracije
hemij.materija ...
Pri proceni rizika obratiti pažnju na:
gde je nalazi radno mesto i težina poslova koji se izvode
▪ ko tamo radi: da li ima trudnica, mladih radnika, radnika
sa invaliditetom, sezonskih radnika, podizvođača i posetioca,
zaposlenih koji rade izvan preduzeća
▪ koja se radna oprema, materijali i procesi koriste;
▪ kakvi zadaci se izvode
▪ koje opasnosti su već identifikovane pored hem.štetnosti;
▪ koje su potencijalne posledice postojećih opasnosti;
▪ koje se mere zaštite koriste;
▪ koji su zabeleženi akcidenti, profesionalne bolesti i ostali
događaji u vezi zdravlja/bolesti;
▪ koji su zahtevi zakonske regulative i drugi koji se odnose na
dato radno mesto.
Skupiti što više informacija:
▪ o opremi, materijama koje se koriste na radnom mestu;
▪ tehnološki postupci i uputstva za rad;
▪ rezultati merenja štetnosti ili opasnosti i otežavajućih
faktora na radnom mestu;
▪ izveštaji o akcidentima i profesionalnim oboljenjima;
▪ uverenja o opasnim materijama;
▪ zakonska regulativa i tehnički standardi;
▪ naučna i tehnička literatura.
EDUKACIJA KORISNIKA!!!
Pravilnik o preventivnim merama za BZR pri
izlaganju hem.materijama ( Sl.Glasnik br.106/09)
Novi Pravilnik, donet krajem 2009, sa početkom primene
od 1.januara 2013.
Propisuje minimalne zahteve koje poslodavac mora da
obezbedi kroz primenu preventivnih mera u cilju
otklanjanja, smanjenja rizika od povreda ili oštećanja
zdravlja zaposlenih usled izlaganja hem.materijama
Sadrži dva priloga:
• Obavezujuće granične vrednosti izloženosti hem. materijama
na radnom mestu (Prilog 1)
• Obavezujuće biološke granične vrednosti i praćenja
zdravstvenog stanja (Prilog 2)
PREVENTIVNE MERE PRILIKOM
TRANSPORTA OPASNIH MATERIJA
• Zakon o prevozu opasnih materija ( Sl.list SFRJ 27/90)
• Opasne materije klasifikovane u 9 klasa
• Transportna dokumentacija
• Prevoznik, vozilo i vozač ispunjavaju uslove iz ADR propisa
• Vozilo i teret obeleženi odgovarajućim znacima
(listice i tablice)
• Upustvo o posebnim merama bezbednosti
u slučaju akcidentih situacija
• Isprave o osiguranju opasne materije
PREVENTIVNE MERE PRILIKOM SKLADIŠTENJA
OPASNIH MATERIJA
Fiziko-hemijske karakteristike materjala i označavanje
Količine lagerovanog materjala
Kompatibilnost materjala koji
se skladišti u istom prostoru
Originalnost ambalaže koju propisuje proizvođač
Obezbeđenje odgovarajuće T, vlažnosti, ventilacije...
Odgovarajuće dimenzije skladišta i infrastruktura
Poštovanje propisa o PPZ,obezbeđenje odgovarajuće
sigurnosne, kontrolne, stabilne i mobilne opreme za
intervencije u akcidentim situacijama
Obučenost zaposlenih za rukovanje opasnim materijama
Odgovarajuća SLZ
PREVENTIVNE MERE PRILIKOM OZNAČAVANJA
I PAKOVANJA
Obaveza proizvođača je da na
pakovanju-ambalaži na jasan i vidljiv
način označi opasnost koju materjal može naneti
korisnicima ili životnoj okolini
Deklaracija mora da sadrži upustvo za
upotrebu i rukovanje proizvodom
Mora se koristiti samo odgovarajuća
propisana ambalaža
Upustvo za postupanje u slučaju prosipanja, ili oštećenja
originalnog pakovanja,prva pomoć,koga obavestiti o
akcidentu
Sigurnosni list MSDS – uputstvo o upotrebi
OZNAKE HEMIJSKIH OPASNOSTI:
toksično
oksidujuća sredstva
eksplozivno
zapaljiva sredstva
iritirajuće
štetno
štetna po životnu okolinu
korozivna
PREVENTIVNE MERE PRILIKOM
ODLAGANJA- UNIŠTAVANJA OPASNIH MATERIJA
• Zakon o upravljanju otpadom(Sl.Glasnik RS, br.36/09)
• Nadležnost Ministarstva ZŽS
• Kategorizacija otpada
• Lista otpada-lična karta otpada (naziv, indeks, mesto
•
•
•
•
nastanka,količina otpada dnevna, mesečna, god.)
Označavanje opada
Transport do mesta za odlaganje – uništavanje
Skladište opasnog otpada u skladu sa Pravilnikom o načinu
postupanja sa opasnim materijama
Obuka zaposlenih koji manipulišu otpadom za rad sa
opasnim materijama i postupkom u sl. akcidentnih situacija
Zaključak:
RAZMIŠLJAJMO PREVENTIVNO !
RADIMO I ŽIVIMO BEZBEDNO!
HVALA
NA
PAŽNJI