Transcript Učenikove sposobnosti i osobine kao odrednice procesa

Učenikove sposobnosti i
osobine kao odrednice
procesa učenja
Edukacijska psihologija 1
Đeni Zuliani
2011/12.
1
O čemu ćemo govoriti?
Tjelesni razvoj
Kognitivni razvoj
Razvoj govora
Razvoj moralnog rasuđivanja
Individualne razlike u kognitivnim osobinama
Socijalni i emocionalni razvoj
Individualne razlike u nekim osobinama ličnosti
2
Tjelesni razvoj
PREDŠKOLSKA
DOB
SREDNJE
DJETINJSTVO
- Promjene u
tjelesnom izgledu i
motoričkim
vještinama
- Tjelesni rast se
usporava do
10.god.
- povećana mišićna
kontrola (cefalokaudalna;
proksimo-distalna)
- razvoj fine
motorike
- Bol mišića
- Vježba
ADOLESCENCIJA
- Nagle promjene na
tijelu (reprodukcija)
- pojam o sebi vezan za
tijelo
- spolne razlike među
djecom utječu na
popularnost,
nesigurnost/
samopouzdanje,
sramežljivost, povlačenje
3
Tjelesni razvoj i posljedice na školu
SREDNJE
DJETINJSTVO
ADOLESCENCIJA
Tjelesni razvoj
Posljedice na školu
Velike razlike
među djecom
Ograničiti aktivnosti u kojima će se
učenici natjecati tko je veći ili jači
Razvoj velikih
mišića
Igra, trčanje, penjanje, skakanje na
otvorenom
Razvoj fine motorike Izrezivanje, bojenje, modeliranje gline i
plastelina
Razvoj mišića
Kratka tjelesna aktivnost više puta
tokom sata
Višak energije
Nakon aktivnosti na otvorenom,
osigurajte vrijeme za hlađenje
Nakon 10.god.
Tjelesni izgled
postaje jako važan
Potičite razvoj zdravih prehrambenih
navika i zdrave stilove života (tjelesno
vježbanje)
Velike individualne
razlike
Svesti na najmanju mjeru aktivnosti koje
svraćaju pažnju na razlike u tjelesnoj
4
zrelosti
Kognitivni razvoj: Piagetova teorija
-
Razvoj se razvija po
stupnjevima: nove
organizacije spoznaja
- Aktivni odnos djeteta
prema okolini
- Razumjevanje i
osmišljavanje vanjskog
svijeta
- 2 procesa:
a). maturacija organizma i
živčanog sustava;
b). Aktivnost i djelovanje na
vanjski svijet
konstruktivizam: misaoni
svijet izgrađuje se na
temelju iskustva
-
sheme:opći potencijal za
izvedbu nekog ponašanja
(vanjski postupci, mišljenja)
-
Mehanizmi za prilagodbu
shema na okolinu:
ASIMILACIJA
AKOMODACIJA
EKVILIBRACIJA (uspostava
ravnoteže; poticajna snaga
intelektualnog razvoja)
1.
2.
3.
5
Piagetova teorija – razvojni stupnjevi
Senzomotoričko razdoblje (0-2 g)
- refleksna, urođena ponašanja
- Učenje slučajno; metoda
pokušaja i pogrešaka
- stalnost objekta: stvari i ljudi
postoje i kad nisu u blizini
Konkretne operacije (7-11 g)
- Logičko razmišljanje i
konzervacija na konkretnim
sadržajima
- serijacija; tranzitivnost;
klasifikacija;
Predoperacijsko razdoblje (2-7g)
- konkretnost; ireverzibilnost;
egocentrizam; centracija;
ovisnost o percepciji;
transduktivno prosuđivanje;
- konzervacija nije razvijena
Formalne operacije (12odrasla dob)
- Apstraktno razmišljanje
- proporcionalno i analogijsko
mišljenje
- sposobnost uopćavanja
(poslovice)
6
Piagetova teorija u razredu
Poznati i uvažiti razinu djetetovog kognitivnog razvoja,
predznanje, govorne kompetencije, psihomotoričku razvijenost
Aktivno uključivanje u nastavni proces, istraživanje, interakcija s
okolinom
Uvažiti individualne razlike
Praćenje individualnog napretka
Do osmog razreda neka djeca ne primjenjuju formalno mišljenje
Izazvati kognitivnu neravnotežu---povećava motivaciju, proces
akomodacije i kognitivni razvoj
Razumjeti zakonitosti dječjeg spoznajnog razvoja
7
Kognitivni razvoj: Vigotski
Pretpostavke:
1. misaoni razvoj ovisi o svladavanju
sustava znakova zajedničkog
ljudima u određenoj kulturi (kulturni i
povijesni kontekst)
2. Učenje simboličkog sustava odvija
se postupnim slijedom koji je jednak
u sve djece
8
Kognitivni razvoj: Vigotski
Učenje prethodi razvoju:
učenje sustava simbola omogućuje
djetetu rekonstrukciju pojava iz
njegovog okruženja – pomaže mu
misliti, komunicirati i rješavati
probleme
9
Kognitivni razvoj: Vigotski
1.Prepoznavanje – povezivanje
određenih glasova sa značenjem,
2.Razvoj misaonih struktura i pokušaj
upravljanja okolinom
3.Samostalna upotreba simbola pri
prosuđivanju, zaključivanju,
rješavanju problema ---sustav simbola
je internaliziran --- unutrašnji govor
(u početku glasan, kasnije privatni)
10
Kognitivni razvoj: Vigotski
Kognitivni razvoj se potiče suradnjom
djeteta i okoline
Od izvana kontroliranih ponašanja do
ponašanja kojima dijete samostalno
upravlja iznutra
11
Kognitivni razvoj: Vigotski
Područje približnog razvoja
- samostalni rad djeteta otkriva njegovu
sposobnost
- rad s odraslom osobom otkriva
potencijalnu razinu sposobnosti
STUPANJ POUČLJIVOSTI
AKTIVNA ULOGA UČITELJA
Stečeno znanje je ishodište novog učenja
12
Kako podignuti misaone skele
Kognitivno modeliranje
Potkrepljenje
Povratne informacije
Izravno poučavanje o tome što treba učiniti
Pitanja koje pomažu učeniku da prepozna uzrok
pogreške i razvije strategiju ispravljanja
Kognitivno strukturiranje: objašnjavanje načela i
generalizacije (organizacija znanja)
Korištenje unutrašnjeg govora pri rješavanju
problema
13
Teorija Vigotskog u razredu
redefinira način provjere znanja: provjerava se
gornja granica p.p.r.
- p.p.r. Se utvrđuje u individualnom radu
- zadaci sa različitim razinama složenosti
- pripremiti potpitanja ili upute na temelju djetetovih
trenutnih mogučnosti
- bilježiti kada i u kojoj mjeri te upute pomažu pri
rješavanju zadatka
Kada niti uz pomoć ne može riješiti zadatak dijete je
doseglo gornju granicu p.p.r.
14
Razvoj govora
STRUKTURALNI
ASPEKT
- Izgovor: izvedba
glasova (fonema; 30)
- Gramatika
MORFEMI
SINTAKSA
Rez; pro-rez;
S-P-O
FUNKCIONALNI
ASPEKT
- Semantika: značenje
riječi ili sklopova riječi
(širi kontekst)
- Pragmatika: učinci
konteksta na značenje,
nepisana pravila o tome
što reći u različitim
kontekstima
Pro-rez-ati
15
Kako učimo govor
PRVE
RIJEČI
Protokomunikacija
Prva riječ – sa 12 mj
50 riječi – sa 20 mj
Holofraze - “Jabuka”
Preklapanje pojmova “Vau, vau”
PRVE
REČENICE
2 riječi – sa 18 mj – telegrafski govor
sa 2-3 god: povećava se broj riječi i upotreba gramatike
Pridržavanje pravila – “čovjeki; hoćem, nećem”
2-4 god: svakih 6 mj rječnik se udvostručuje; izmišljanje
riječi; teškoće sa redoslijedom glasova;
4-5-god: svladali osnove materinjeg jezika; egocentrični
govor (unutrašnji govor)
ŠKOLSKO
DOBA
Teškoće sa razumjevanjem promjene smisla u rečenici
(naglasak)
Teškoće u zavisno-složenim rečenicama
6 god: 8 000-14 000; 9-11 god: još 5 000 riječi
Svladavanje govorne pragmatike i nepisanih pravila
rasprave među djecom– kraj egocentričnog govora
16
Kako učimo govor
Nativističko tumčenje
(Chomsky)
Biheviorističko tumčenje
Odrasli kao model;
Potkrepljenje uspješno
izgovorenih riječi
Predispozicija + socijalne
povratne veze = dobro jezično
funkcioniranje
Genetička osnova; svojstvo
ljudskog mozga;
Govor se javlja bez sustavne
poduke ili potkrepljenja
Es. logičke pogreške: konjkonjevi; oni možeju;
Djeca rijetko brkaju redoslijed
riječi u rečenici
17
Govor i mišljenje
Piaget:
govor je sredstvo za
izražavanje misli
Jezični
determinizam:
jezik određuje način
gledanja na svijet i
razmišljanja o njemu
Vigotski
- Senzomotorički i rani
predoperacionalni stupanj: govor i
misao razvijaju se neovisno
Malo dijete misli, ali misao ne
pretače u jezik
- rano djetinjstvo: govor je
sredstvo komuniciranja (potrebe,
osjećaji), a ne razmišljanja
- operacionalni stupanj: misli
izražne govorom (kvalitativne
promjene u kognitivnim
strukturama – metakognicija,
logičko razmišljanje, primjena
strategija učenja, rješavanje
problema)
18
Učenje i ličnost
Ličnost:
Jedinstvena i relativno trajna organizacija
čovjekovih kognitivnih i konativnih osobina koja
svim njegovim oblicima ponašanja i djelovanja
daje zasebno i prepoznatljivo obilježje
Dispozicija + utjecaji iz okoline + aktivitet
Školski
utjecaji učenje
19
Konativne osobine
Temperament
Karakter
Moralno rasuđivanje
Prosocijalno ponašanje
Samopoimanje
Motivacija
20
Temperament
Konstitucijski uvjetovan tipičan način
čovjekovog emotivnog reagiranja
Hipokrat-Galenova klasifikacija:
Kolerik
Sangvinik
Flegmatik
Melankolik
S obzirom na tjelesni sok
Pavlovljeva klasifikacija:
Neobuzdan
Živahan
Miran i slab
Na temelju izmjenjivanja i uspostavljanja
dva procesa:
Podraživanje (stimulacija)
Kočenje (inhibicija)
21
Temperament – Jungova tipologija
Ekstravertiranost
 Otvorenost ponašanja
 Spremnost na akciju
 Lako uspostavlja kontakte,
Komunikativnost
 Realistično ponašanje,
ne pretjerano osjetljiva na
kritiku
 Interes je na vanjskoj
okolini
Introvertiranost
 Promišljenost, povučenost,
okrenutost prema sebi
 Suzdržljivost na
izražavanje emocija,
osjetljivost na kritiku
 Obuzeta vlastitim mislima i
doživljajima
22
Temperament -Rotova podjela
I.
Aktivnosti
1. Samopouzdanost – nesigurnost
2. živost-tromost
3. Promišljenost – impulzivnost
4. Suzdržanost – nesuzdržanost
5. Objektivan odnos - preosjetljivost
II. Emotivno ponašanje
1.
2.
3.
4.
5.
III. Ponašanje prema
drugima:
1. Sigurnost – plašljivost
2. Samostalnost – oslanjanje na
druge
3. Socijalna inicijativa – pasivnost
4. Prijateljski odnos – neprijateljski
odnos
5. Tolerantnost - kritizerstvo
Vedrina – potištenost
Emotivna zrelost – e.nezrelost
Emotivna stabilnost – e.
nestabilnost
Trajnija raspoloženja – naglo
mijenjanje raspoloženja
Uravnoteženost - egocentričnost
I još:
- Osobni tempo
- sugestibilnost
Stečeni tj. naučeni oblici
klasičnim ili instrumentalnim
uvjetovanjem ili navikavanjem23
Temperament - Eysenck
1. Ekstraverzija – introverzija
2. Neuroticizam – emotivna stabilnost
-
Neurotični ekstravert
Emotivno stabilan ekstravert
Neurotični introvert
Emotivno stabilni introvert
3. Psihoticizam
24
25
Temperament djece – Thomas i
Chess
1. Teško dijete
2. Prosječno dijete
3. Usporeno dijete
Burne i negativne reakcije na
nove situacije
Teško prilagođavanje
Neregularnost u navikama
Brzo prilagodba
Pozitivne emotivne
ekspresije i raspoloženja,
regularnost navika
Postupno se “emotivno”
zagrijava
Oklijevajući pristup novim
situacijama, ali bez
snažnih emotivnih
reakcija
Bez prisile, nova iskustva
prihvaća na pozitivan
način
26
Temperament se formira između 6 i 12
godine
konzistencija u interakciji organizam –
okolina
Potrebno razumijevanje od strane odraslih
Povezanost između neadaptabilnog
temperamenta (usporeni tip) i niskog
školskog postignuća
Ali ne i inteligencije
očekivanja nastavnika
Voditi računa o djetetovim dostignućima
Uvažavanje razlika u temperamentu
27
Karakter
Tipične osobine neke osobe
Voljno-motivacijske osobine (upornost, odlučnost,
dosljednost)
Etičko-moralna načela ponašanja (poštenje,
sebičnost, nesebičnost, skromnost, savjesnost) –
pridržavanje-nepridržavanje društvenih normi
Guilford: potreba za slobodom, p. za oslanjanjem
na samoga sebe, p. za konformiranjem
Konzistentnost (ustrajnost, postojanost)
28
Razvoj moralnog rasuđivanja:
Piagetova teorija
Moralna dilema
Jednom davno bila su dva mala dječaka, Augustus i Julijan.
Augustus je jednog dana primijetio kako je očeva tintarnica
prazna i odlučio je pomoći ocu da je napuni. No otvarajući bocu,
prolio je tintu i napravio mrlju na stolnjaku. Julian se igrao
tintarnicom svog oca i napravio malu mrlju na stolnjaku. Koji je
od dva dječaka bio zločestiji i zašto?
2 faze razvoja
Heteronomna moralnost
Autonomna moralnost
- Predoperacijska faza kognitivnog
razvoja
- vidi dileme kao “crno –bijele”/ “kriv –
nedužan”
- prosuđivanje na temelju posljedica
(“veća mrlja”), kazne kaoja slijedi
- osjećaj obaveze poštivanja pravila jer
su ona nepromjenjiva
-Uživljavanje u tuđu ulogu, vidjeti
stajalište druge osobe
- prosuđivanje prema namjeri aktera
- razumiju da se pravila mogu mjenjati
- uvažavaju tuđa i vlastita mišljenja
- kazna primjerena pčinjenom djelu, ali
i da nema kazne za neka loša djela
29
Razvoj moralnog rasuđivanja:
Kolbergova teorija
Moralna dilema
Jednoj ženi prijeti smrt od raka. Može je spasiti lijek koji je
nedavno izumio jedan farmaceut u njezinom gradu.
Farmaceut naplaćuje taj lijek 2000$ što je deset puta više od
troškova izrade lijeka. Muž bolesne žene, Hainz, obišao je sve
poznanike kako bi prikupio novce ali je uspio prikupiti samo
polovicu potrebnog iznosa. Hainz je rekao farmaceutu da će
njegova žena umrijeti i zamolio ga da mu proda lijek jeftinije ili
da mu omogući da ostatak plati naknadno. No faramceut je
rekao “Ne”. Sav očajan Hainz je provalio u apoteku i ukrao
lijek za svoju ženu.
Je li to trebao napraviti? Da/ne, obrazložiti
30
Razvoj moralnog rasuđivanja:
Kolbergova teorija
Predkonvencionalna
faza 4 – 10 god.
Konvencionalna faza
10 -13 god.
Postkonvencionalna
faza od 13 god.
Prvi stupanj
Drugi stupanj
Treći stupanj
Četvrti
stupanj
Peti stupanj
- Fizičke
karakteristike
posljedica
- Moralnost
kroz vlastite
potrebe ili
ciljeve
- svijest da i
drugi imaju
svoj interes
- uviđaju
važnost
pravednosti i
uzajamnosti
- poštivanje
pravila s
obzirom na
što dobiju za
uzvrat
- Prihvaćaju
uzajamnost
- Pokazuju
brigu za
dobrobit
drugih
- Dobar
odnos važniji
od interesa
- postupcima
žele dobiti
odobravanje
drugih
- Pravila se
odnose na
sve ljude i
društvo
- djelovanje
u skladu sa
zajedničkim
ciljevima
- poštovanje
zakona
Apstraktni principi
Razlikovanje moralnosti od
zakona
- poštuju se
zahtjevi
autoritea
zbog
nagrade ili
kazne
-Uvažavanje
volje većine i
dobrobit
zajednice
- poštivanje
različitosti
ideja i
vrijednosti
- zakoni
služe za
zaštitu
ljudskih
prava
Šesti stupanj
- Univerzlni
principi
moralnosti
kojivažniji su
od zakona
31
Prosocijalno ponašanje
Darivanje u karitativne svrhe
Suradnja s drugima i pomoć osobama u
nevolji
Suosjećanje, dijeljenje, žrtvovanje,
spašavanje i sl.
Pozitivne posljedice za druge
Moralna uvjerenja
empatija
32
P.p. - u svezi sa razvojem kognicija, soc.
prespektive, moralnog rasuđivanja i motivacije
Na najnižim stupnjevima moralnog razvoja djeca
pomažu zbog konkretne, definirane nagrade ili kao
odgovor na zahtjev, prijetnju ili zapovijed autoriteta
Na trećem stupnju djeca samovoljno započinju
pružati pomoć drugima. Ali zbog nagrada
Četvrti stupanj – normativna motivacija
Peti stupanj – norma reciprociteta
Šesti stupanj – altruistična motivacija
33
Socijalni i emocionalni razvoj
Predškolska dob (do 6 god)
Širenje socijalne mreže
Igra s vršnjacima za učenje suradnje i rješavanje konflikata, i
prevladavanje i egocentrizma (shvaćanje da drugi imaju
različita razmišljanja, osjećaje, gledišta te uočavanje učinka
svog ponašanja)
Uči se prosocijalno ponašanje
- odnos s roditeljima temeljen na toplini i brizi, ali i
posljedicama ponašanja
- očekivanja ostalih odraslih da dijete brine za druge,
ukazuju na druge oblike ponašanja i ne prihvaćaju
agresivnost
34
Socijalni i emocionalni razvoj:
Srednje djetinjstvo (6 -12 god)
Roditelji su djetetu model za ponašanje i za stavove
Sve veći utjecaj vršnjaka
Niži razredi: prijateljstva površna i usmjerena na zajedničke
interese i aktivnosti – grupe istog spola
Od šestog raz: mješovite grupe – uspoređivanje sposobnosti
i vještina; razmjena stavova i mišljenja
- prijateljstva postaju stabilnija, temelje se na brizi,
lojalnosti, podršci, primanju i davanju
- neprihvaćenost može imati negativne posljedice
(napuštanje škole, delikventno ponašanje, ali i na
prosocijalno ponašanje, empatiju i razriješavanje sukoba)
35
Samopoimanje
ZNANJE O SEBI
- Opis sebe (dob,
spol, boja kose, ...)
OČEKIVANJA OD
SEBE
VREDNOVANJE
SEBE
-Što bismo mogli biti?
- Usporedba onog što
jesmo sa
očekivanjima
-Pozitivan ili negativan
ishod
- Gordon: Tko sam ja? - Što očekujemo od
- društvene
samih sebe?
osobine
- idealno ja (koje
- osobniji podaci
osobine bih htjela imati?
Nade i želje)
- samopoštovanje
- nisko ili visoko
- očekivano ja
(koje osobine bih htjela
imati? – povezane sa
dužnostima, obavezm,
odgovornostima)
36
Tjelesni izgled
EMOCIONALNO
SAMOPOIMANJE
Tjelesne
sposobnosti
SOCIJALNO
SAMOPOIMANJE
Pojedinačna
emocionalna
stanja
Značajni drugi
AKADEMSKO
SAMOPOIMANJE
vršnjaci
Prirodne znanosti
Matematika
Povijest
Materinji jezik
Slika poimanja kod učenika
OPĆE SAMOPOIMANJE
TJELESNO
SAMOPOIMANJE
37
Samopoštovanje
Subjektivna kategorija
Osobna procjena sebe ne mora uvijek
imati veze sa objektivnim kriterijima
Samopoštovanje vezano za svaki
specifični dio samopoimanja
Predškolska dob
Školska dob
s. Vezano za tjelesne i
materijalne osobine
- Usporedba sa vršnjacima
-veličina, spol, stvari koje
posjeduju
- s. Nije povezano sa
objektivnim postignućem
- s. Vezano za inteligenciju i
ljubaznost
- promjena u razvoju
akademskog samopoimanja
U školi su afektivna i
socijalna komponenta
zanemarene i vrednuje
se samo kognitivni
aspekt obrazovnja
– loš školski uspjeh =
loša opća vrijednost
učenika
38
Posljedice niskog samopoštovanja
Manje prihvaćanje odgovornosti za školski uspjeh: uspjeh i
neuspjeh pripisani sreći
Lakše popuštanje pritiscima vršnjaka: ne vjeruju u sebe i svoje
mišljenje
Odustanu od zadatka prije nego ga pokušaju rješiti
Vezano za školsko i obiteljsko samopoštovanje (procjena učenika
kako ga roditelji vide)--- rizik za delikventno ponašanje
Neki emocionalni i motivacijski problemi: depresivnost, anksioznost,
neki oblici ovisnosti
39
Kako razvijati visoko
samopoštovanje?
-
Prihvaćanje učenika: svi su vrijedni
-
Postoje različite sposobnosti i vještine: sve mogu biti put k
uspjehu
-
Izbjegavanje natjecateljskih aktivnosti
-
Ne kritizirati osobine već ponašanje
-
Fleksibilno grupiranje prema sposobnostima
40
Socijalni razvoj
Adolescencija
Samootvaranje, bliskost, lojalnost i podrška prema
prijateljima
Vršnjaci su izvor ideja, vrijednosti, druženja, zabave
Važnost prihvaćanja u grupi za prosocijalno ponašanje,
uspjeh u školi, socijalne vještine
41
Emocionalni razvoj
Adolescencija
Razvoj identiteta: nezavisnost, izbor zanimanja,
seksualna prilagodba, odnosi sa vršnjacima
Krize identiteta
Difuzija
identiteta
Nema jasnog izbora, zbunjenost jer je teško donijeti
odluku, jer nisu dovoljno zreli
Zaključivanje
identiteta
Nisu doživjeli krizu, već su formirali identitet na roditeljskim
željama
Mirovanje
identiteta
Ekperimentiranje sa izborima ali nema još definitivne
odluke; prava kriza identiteta
Ostvarenje
identiteta
odluka o svom profesionalnom i ideološkom pravcu života
donesena na slobodan i nezavisan način
42
Eriksonova teorija psihosocijalnog
razvoja
Razvoj temeljen na bazičnim potrebama,
izazovima odnosno krizama:
povjerenje- nepovjerenje (0-1 god)
autonomija-strah i sumnja (1-3 god)
inicijativa-krivnja (3-6 god)
marljivost-inferiornost (6-12 god)
identitet-konfuzija identiteta (12-18 god)
intimnost-izolacija (18-25 god)
generativnost-stagnacija (25-65 god)
integritet-očaj (iznad 65 god)
43
Inicijativa – krivnja (3-6 god)
Interes za istraživanjem svojih
sposobnosti i proširivanje iskustva
Zanimanje za svijet izvan obitelji:
važna je roditeljska podrška
Ako djetetove inicijative rezultiraju
neuspjehom ili kaznom tada dijete može
postati zakočeno, anksiozno ili osjećati
krivnju
44
Marljivost-inferiornost (6-12 god)
Suočavanje sa zahtjevima škole:
- Naučiti surađivati, slagati se i igrati
se s vršnjacima
- svladati školske zadatke
ako dijete ne udovolji zahtjevima razvija se
osjećaj manje vrijednosti i nisko
samopoštovanje
45
Kako pomoći učeniku
Poticanje na istraživanje, inicijativu, pitanja
Usmjeriti ih na osobni napredak i razvoj
sposobnosti
Realno sagledavanje školskog uspjeha:
suočavanje i podrška
Uvjeravanje da mogu naučiti: pomoći im postaviti
ciljeve i pratiti njihov napredak i poteškoće
Ne ulaziti u otvorenu borbu moći sa učenicima koji
iskazuju bunt prema autoritetu
46
Individualne razlike u osobinama
ličnosti
Anksioznost
- strah od neuspjeha
- ispitna anksioznost
Ekstravertiranost-introvertiranost
Nestrukturirano učenje
Strukturirano učenje
Učenje u grupi kroz
različite aktivnosti
Učenje u miru
Suočavanje sa stresom zbog loše ocjene
- usmjereno na rješavanje problema: preuzimanje
odgovornosti socijalna podrška, traženje pomoći od roditelja (unutrašnji
lokus kontrole, viša motivacija za postignućem, bolji školski uspjeh)
- smanjenje neugodnih emocija: izražavanje ljutnje, traženje
utjehe, zaboravljanje, bavljenje drugim aktivnostima
47