Transcript Pokazatelji-zdravstvenog-stanja

POKAZATELJI
ZDRAVSTVENOG
STANJA DJECE
VITALNI PROCESI STANOVNIŠTVA:
rađanje i umiranje u svim aspektima
Što treba znati?
 Trajanje trudnoće (gestacija): 40 tjedana
 Terminski porod: navršenih 40 tjedana trudnoće (+ ili




– 2 tjedna gestacije)
Prijevremeni porod: trajanje trudnoće kraće od 38
tjedana
Nedonošče: dijete rođeno prijevremenim porodom
Nedostašče: dijete rođeno terminskim porodom (na
vrijeme) no manje tjelesnom težinom od 2500 g
(small for gestational age ili small for date)
Fetusna smrt: smrt ploda prije potpunog odvajanja od
majke, neovisno o trajanju trudnoće
Što treba znati?
 Natalitet: broj živorođene djece na 1000
stanovnika određenog teritorija, u jednoj
kalendarskoj godini
 Fertilitet: broj živorođene djece na 1000 žena
u fertilnoj dobi (15-49 godina) u nekoj
populaciji
 Maternalni mortalitet: broj umrlih žena u toku
trudnoće ili 42 dana poslije trudnoće, na
10000 ili 100000 živorođene djece
Što treba znati?
 Dojenačka smrtnost: broj umrle djece u dobi
do 12 mjeseci na 1000 živorođene djece u
kalendarskoj godini
 Neonatalna smrtnost: novorođenčad umrla u
prvih 28 dana života, u jednoj kalendarskoj
godini, na 1000 živorođene djece
Što treba znati?
 ŽIVOROĐENO DIJETE- svaki potpuno
izvađeni ili izbačeni plod, neovisno o trajanju
trudnoće, koji pokazuje znakove života
 Dijete male rodne težine - težina 1500 do
2499 g (4,8%) – mortalitet 3,9%
 Dijete vrlo male rodne težine - težina 1000 1499 g (0,6%) – mortalitet 31,6%
 Dijete izvanredno male rodne težine – težina
500 do 999 g (0,2%) – mortalitet 64,5%
"Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis"
 Publikacija "Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis" temelji se
na podacima prikupljenim iz zdravstvenog sustava čitave
države. Podaci omogućuju uvid u organizaciju i kadrovsku
strukturu u zdravstvenoj zaštiti, rad i iskorištenost zdravstvenih
kapaciteta kao i u neke pokazatelje zdravstvenog stanja
stanovništva. Za prikaz zdravstvenog stanja odabrani su i neki
indikatori prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije
kao i usporedni podaci s drugim zemljama Središnje Europe.
 Zdravstvena zaštita i zdravlje stanovništva ne ovise isključivo o
djelovanju zdravstvenog sustava i ne mogu se promatrati
odvojeno od demografskih, gospodarstvenih i ekoloških
pokazatelja, te obrazovne strukture stanovništva.
 Stoga su u publikaciji prikazane i neke demografske i društvene
značajke zemlje.
"Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis"
 Očekivano trajanje života pri rođenju je
prema podacima Svjetske zdravstvene
organizacije (WHO Health for All, 2004) u
2002. godini u Hrvatskoj bilo za oba spola
74,85 godina, samo za žene 78,4 godina, a
za muškarce 71,21 godine. Podaci su gotovo
potpuno izjednačeni s 2001. godinom.
"Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis"
 U 2003. godini u Hrvatskoj je rođeno 39.668 djece, a
umrlo je 52.575 osoba.
 Dugogodišnje smanjivanje nataliteta, fertiliteta i
prirodnog prirasta ubrzano je ratnim zbivanjima, te od
1991. godine Hrvatska ulazi u depopulacijsku fazu
prirodnog kretanja. Natalitetna stopa je u 2003. godini
8,9/1.000 (u 2002. godini 9), mortalitetna 11,8/1.000
(u 2002. godini 11,4), stopa općeg fertiliteta 36,7 (u
2002. godini 37,1). U 2003. godini zabilježena je
negativna stopa prirodnog kretanja od -2,9 (najniža
od osamostaljenja hrvatske države).
"Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis"
 U Hrvatskoj je u 2003. godini umrlo 251
dojenče ili 6,3/1.000 živorođenih (u 2002.
godini 282, odnosno 7/1.000). Najučestaliji
uzroci ukupnih dojenačkih smrti u Hrvatskoj
su određena patološka stanja vezana uz
trudnoću ili porod i kongenitalne anomalije.
"Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis"
 U 2003. godini je u djelatnosti zdravstvene zaštite
dojenčadi i male djece zabilježeno 425.322 posjeta
zbog preventivne skrbi (povećanje za 4,8% u odnosu
na 2002. godinu u kojoj je bilo 405.666 preventivnih
posjeta). Od toga je zabilježeno 197.080 preventivnih
posjeta dojenčadi ili 4% više nego u 2002. godini (u
2002. godini 189.571 posjet) te 228.242
preventivnih posjeta male djece ili 5,6% više nego u
2002. godini (u 2002. godini 216.095 posjeta). Od
ukupnih preventivnih posjeta dojenčadi 184.237 se
odnosi na preventivne preglede (5,0 po dojenčetu) i
12.843 zbog savjetovanja, dok je 2002. godini bilo
180.430 preventivnih pregleda.
"Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis"
 Prema izvješću o pobolu registrirano je 1.046,354
bolesti i stanja u dobi do 7. godine (u 2002. je
registrirano 1.078,262). Najzastupljenije su bolesti
dišnog sustava (52,0% u 2003. godini; 52,4% u 2002.
godini), slijede zarazne i parazitarne (8,6% u 2003.
godini; 8,7% u 2002. godini), bolesti uha (6,0% u
2003. godini; 5,9% u 2002. godini), bolesti kože i
potkožnog tkiva (5,1% u 2003 godini; 4,8% u 2002.
godini) te bolesti oka i adneksa (3,2% u 2003 godini;
3,2% u 2002. godini). Redoslijed vodećih uzroka
pobola je isti i u školskoj dobi.
"Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis"
 U sistematski pregledane dojenčadi utvrđena je
pothranjenost u 1,6% slučajeva, a preuhranjenost u
2,3% slučajeva. Za 57,8% dojenčadi u dobi 0-2
mjeseca je zabilježeno da su hranjena isključivo
majčinim mlijekom (58,2% u 2002. godini), 23,1%
(17,7% u 2002. godini) je dojeno uz nadomjestke za
majčino mlijeko, 14,6% je na umjetnoj prehrani
(13,2% u 2002. godini), a za 4,5% nije poznat
podatak o načinu prehrane. Poslije prva tri mjeseca
života udio dojenčadi hranjene isključivo majčinim
mlijekom pada na 38,6% u skupini dojenčadi do 6.
mjeseca života i na 16,8% u dobi 6-11 mjeseci te, uz
dohranu, raste uporaba nadomjestaka za majčino
mlijeko.
 Porodi i prekidi trudnoće
 U 2003. godini u rodilištima Hrvatske ukupno
je, temeljem individualnih prijava
poroda, registrirano 38.925 poroda s 39.398
ukupno rođenih. Od 39.398 ukupno rođenih,
39.181 djece je živorođeno i 217
mrtvorođeno, a od živorođenih je umrlo 157
novorođenčadi od kojih u prvih sedam dana
života 141.
 Od ukupno 38.925 poroda, s jednim djetetom
je bilo 38.460 (98,81%). Blizanci su rođeni iz
457 poroda (1,17%), a trojci iz 8 poroda
(0,02%).
 Maternalna smrtnost se u Hrvatskoj svodi na
sporadične slučajeve. U 2003. godini su zbog
komplikacija u trudnoći, porodu ili babinjama
umrle 3 žene odnosno 7,6/100.000
živorođenih.
VITALNI PROCESI STANOVNIŠTVA:
rađanje i umiranje u svim aspektima
 ŽIVOROĐENO DIJETE- svaki potpuno
izvađeni ili izbačeni plod, neovisno o trajanju
trudnoće, koji pokazuje znakove života
 Dijete male rodne težine - težina 1500 do
2499 g (4,8%) – mortalitet 3,9%
 Dijete vrlo male rodne težine - težina 1000 1499 g (0,6%) – mortalitet 31,6%
 Dijete izvanredno male rodne težine – težina
500 do 999 g (0,2%) – mortalitet 64,5%
 U usporedbi sa terminski rođenom
djecom, prijevremeno rođena djeca
izvanredno male i vrlo male rodne težine
češće boluju od bolesti središnjeg
živčanog sustava
 Iako se razvojem medicinske tehnologije
značajno smanjuje učestalost ovih
poremećaja, još uvijek oko 10-15% djece
ima neke od znakova neuroloških ili
intelektualnih poremećaja
 U skupini djece ispod 1000 grama porodne
težine 17 –27% djece ima cerebralnu
paralizu i IQ niži od 70, te još 10-20% sa
manjim neurološkim poteškoćama kao što
je epilepsija ili IQ između 70 i 85
 Unatoč smanjenju broja neželjenih
posljedica prijevremenog rođenja još
uvijek se u toj skupini djece nalazi 10 – 40
puta veća prevalencija cerebralne paralize
nego kod terminski rođene djece
 Prijevremenim rođenjem prekidaju se
prirodni procesi emocionalne i socijalne
prilagodbe na porod, nedostaje vremena
za razvoj attachmenta i pripreme za porod
(tečajevi za trudnice). Nasuprot tome,
nastupa period stresa, straha od gubitka
djeteta, boravak djeteta u jedinici
intenzivne skrbi i strah od trajnih
posljedica za zdravlje djeteta
 Roditelji pretežno doživljavaju
prijevremeno rođenu djecu male rodne
težine negativno. Zabrinuti za bebino
zdravlje i strahujući za njezin život često
se plaše emocionalnog vezivanja uz nju.
Zbog toga drugačije pristupaju djetetu,
manje ga dodiruju i iskazuju osjećaj
nelagode prigodom susreta s bebom
 Češće posjete omogućavaju roditeljima
stjecanje realističnog uvida u
napredovanje bebe i više optimizma.
Dodatno, bebe koje imaju česte posjete
se brže oporavljaju i napreduju i ranije
napuštaju bolnicu
 Općenito, uvidom u veći broj radova,
može se ipak zaključiti da značajni
postotak djece rođene sa težinom ispod
1500 grama u kasnijem periodu iskazuje
poteškoće ponašanja i socijalizacije (24 –
43%; ovisno o izvoru podataka)
 važno je istaknuti da prematuritet nije
povezan sa povećanom učestalosti
psihijatrijskih bolesti u kasnijoj dobi
Kako učinkovito pomoći?
 Redovite kontrole trudnoće (9 pregleda, 3 UZ
pregleda)
 Skrb o trudnici (opće zdravlje i uvjeti življenja)
 Transport “in utero” – žurni transport trudnice u fazi
početka prijevremenog poroda ili kada se
prijevremeni porod očekuje u regionalni centar za
zbrinjavanje nedonošene djece
 Mobilni tim za žurni transport novorođene
nedonoščadi u regionalni centar (helikopter, posebno
opremljena kola HMP sa transportnim inkubatorom i
strojem za umjetno disanje)