Transcript Zakon o kritičnim infrastrukturama

HRVATSKA KRITIČNA
INFRASTRUKTURA
Državna uprava za zaštitu i spašavanje
Damir Čemerin, dipl. ing.
13.4.2015.
1
Procjena kritičnosti infrastruktura
- teorijska osnova
Tri aspekta:
1. gospodarski - značaj za gospodarstvo, profitabilnost korištenja,
gospodarski i financijski parametri za korištenje pojedine
infrastrukture;
2.
politički - vlasništvo, stabilnost političkih prilika ili sustava u
sredinama ili zemljama, procjenjuje ukupne učinke na sredinu
koja o toj infrastrukturi ovisi i to na lokalnoj ili državnoj razini;
3.
funkcionalni - kako izostanak usluge neke mreže ili infrastrukture
utječe na funkcioniranje gospodarstva, uslužnih djelatnosti,
zdravstva, obrazovanja, predškolskog odgoja, komunalnih usluga,
očuvanja javnog reda i mira, očuvanja uobičajenog načina života
13.4.2015.
2
NATO definicija kritične infrastrukture
• Odbor za civilnu zaštitu – listopad 2002. god.
– donio definiciju
• Viši odbor za civilno planiranje za izvanredne
situacije (SCEPC) – godišnje zasjedanje u
travnju 2003. god.
– prihvaćanje i potvrda definicije
• EAPC na jesenskom zasjedanju 2003.god.
prihvatio izvješće SCEPC sa definicijom KI
13.4.2015.
3
KRITIČNA INFRASTRUKTURA
definicija NATO/EAPC iz 2003.
“ KRITIČNA INFRASTRUKTURA su
odgovarajući nacionalni kapaciteti, službe i
informacijski sustavi koji su od tako vitalnog
značaja da bi njihova nemogućnost
djelovanja ili oštećenje mogli imati izravan
utjecaj na nacionalnu sigurnost, nacionalnu
ekonomiju, narodno zdravlje, sigurnost
stanovništva i učinkovito djelovanje vlasti…”
13.4.2015.
4
KRITIČNA INFRASTRUKTURA
obuhvaća naročito (ali ne isključivo) :
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Hranu;
Vodu;
Poljoprivredu;
Zdravstvene službe i službe hitne pomoći;
Energiju (električna, nuklearna, plin i nafta, brane);
Promet (zračni, cestovni, željeznički, luke, vodeni putovi);
Informacije i telekomunikacije;
Bankarstvo i financije;
Kemijska postrojenja;
Obrambenu industriju;
Pošte i dostavu roba;
Nacionalne spomenike i vrijednosti
13.4.2015.
5
Europska kritična infrastruktura
POVIJEST:
•2004.
• inicijativa Europskog vijeća
• postupak u Komisiji i prema zemljama članicama
•2005.
• “green paper” upućen iz Komisije
•2006.
• Europski program zaštite kritične infrastrukture (EPCIP)
• prijedlog EPCIP Direktive
• komunikacija o zaštiti europske KI među zemljama članicama i u
tijelima EU
13.4.2015.
6
EKI direktiva
Direktiva Vijeća2008/114/EC od 8. prosinca 2008. o
definiranju i određivanju europske kritične infrastrukture
i ocjeni potrebe za unaprjeđenjem njene zaštite
– Primjenjuje se od 12. siječnja 2011.
– za RH – primjena od ulaska u članstvo
• Regulira samo dva sektora:
– ENERGETIKA
• (proizvodnja nafte i plina, rafiniranje, obrada, skladištenje i
distribucija cjevovodima)
• Proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije
– PROMET (cestovni, željeznički, zračni, unutarnji plovni putovi,
oceanski promet i plovidba unutarnjim morima, luke)
13.4.2015.
7
EKI direktiva
•
•
•
•
•
Obveze tijela vlasti zemalja članica
Obveze operatera KI
Obveze EK
Sustav razmjene informacija
Zajednički standardi zaštite
13.4.2015.
8
STANJE U REPUBLICI
HRVATSKOJ
13.4.2015.
9
• Vlada Republike Hrvatske je 25. studenoga 2010.
godine donijela Odluku o osnivanju Međuresorne
radne skupine za pripremu aktivnosti potrebnih za
definiranje i određivanje nacionalne kritične
infrastrukture Republike Hrvatske
•
MRS obnovljena u lipnju 2012., od rujna
intenziviran rad na izradi Zakona o kritičnim
infrastrukturama
13.4.2015.
10
Međuresorna radna skupina za pripremu aktivnosti
potrebnih za definiranje i određivanje nacionalne KI
RH
• DUZS – predsjeda
Članovi:
•
•
•
•
•
•
•
•
Ministarstvo financija
Ministarstvo gospodarstva
Ministarstvo mora, prometa i
infrastrukture
Ministarstvo pravosuđa
Ministarstvo regionalnog razvoja
i fondova EU
Ministarstvo poljoprivrede
Ministarstvo unutarnjih poslova
Ministarstvo vanjskih i europskih
poslova
13.4.2015.
•
•
•
•
•
•
•
•
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Ministarstvo prostornog uređenja i
graditeljstva
Ministarstvo zdravlja
Ured vijeća za nacionalnu sigurnost
Sigurnosno-obavještajna agencija
Ministarstvo uprave
Ministarstvo pravosuđa
Ured za zakonodavstvo Vlade RH
11
Postojeća regulativa KI u RH
•
•
•
•
•
•
•
I. UGROŽENOST REPUBLIKE HRVATSKE
IV. TEHNIČKO TEHNOLOŠKE OPASNOSTI
IV.1. Tehničko tehnološke katastrofe i velike
nesreće u gospodarskim objektima
IV.2. Tehničko tehnološke katastrofe i velike
nesreće izazvane nesrećama u prometu (cestovnom,
željezničkom, pomorskom i zračnom)
IV.3. Nuklearne opasnosti
IV.4. Epidemiološke i sanitarne nesreće
VI. POSLJEDICE PO KRITIČNU
INFRASTRUKTURU
POSLJEDICE
13.4.2015.
12
Postojeća regulativa KI u RH
• PROCJENA UGROŽENOSTI RH – Vlada RH, 7.
ožujka 2013.
• Plan zaštite i spašavanja za područje RH (NN
96/2010)
• Pravilnik o metodologiji za izradu procjena
ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN
38/08)
• Strategija nacionalne sigurnosti (nacrt)
13.4.2015.
13
Zakon o kritičnim infrastrukturama
• Prijedlog normativnog rješenja
– izrada prijedloga Zakona - MRS – od rujna 2012. (DUZS
koordinacija)
– na sjednici Vlade RH 21. ožujka 2013.
– slijedi donošenje u Hrvatskom saboru po hitnom postupku
• Primjena propisa
– Utvrđivanje konačne liste kroz širu raspravu i središnjim
TDU, gospodarstvu, društvenim djelatnostima;
– Rasprava sa operaterima KI;
– Planovi za kontinuitet poslovanja – operateri i nadležna TDU –
sadrže i planove zaštite
13.4.2015.
14
Zakonom o kritičnim infrastrukturama regulira se:
1. definiranje kritičnih infrastruktura u Republici Hrvatskoj
2. prava i obveze Vlade Republike Hrvatske u području KI
3. prava i obveze središnjih tijela državne uprave u području KI
4. prava i obveze vlasnika i upravitelja kritičnih infrastruktura
5. propisivanje metodologije za analizu rizika u zaštiti i osiguranju rada
KI
6. reguliranje međunarodnih obveza u vezi sa određivanjem i zaštitom
EKI u Republici Hrvatskoj
7. način ostvarivanja prava RH u vezi sa određivanjem i zaštitom EKI
od interesa za RH u drugim državama članicama EU
8. provedba Zakona u nadležnosti svih središnjih tijela državne uprave,
ali ne zahtijeva dodatna financijska sredstva jer je dio redovitih
zadaća koje se zakonom samo naglašavaju.
13.4.2015.
15
Nacionalne liste KI
• Zemlje izrađuju nacionalne liste redoslijeda
kritičnih infrastruktura po značaju za
funkcioniranje gospodarstva i zemlje u cjelini
• Liste u pravilu potvrđuju ili donose vlade, na
usuglašeni prijedlog središnjih tijela uprave,
gospodarstva (javnog i privatnog sektora) –
kod nas Vlada RH na prijedlog resornih tijela
13.4.2015.
16
Mjerila za identifikaciju KI
A. Međusektorska mjerila (redoslijed), DUZS:
1.ljudski gubici (mogući broj smrtno stradalih i
ozlijeđenih zbog prekida rada pojedine KI (izravno i
neizravno!)
2.gospodarski gubici (značaj gubitka ili srozavanja
kakvoće proizvoda ili usluga, učinci na okoliš)
3.utjecaj na javnost (političko-socijalne posljedice)
– procjenjuje se utjecaj prekida na povjerenje
javnosti, tjelesne patnje, remećenje uobičajenog
načina života, uključivo gubitak osnovnih javnih usluga
B. Sektorska mjerila – određuju resorna TDU
Lista hrvatskih kritičnih infrastruktura
– neformalni prijedlog (bez rangiranja po značaju)
1.
2.
3.
4.
energija (proizvodnja, prijenos, distribucija, brane)
telekomunikacije
promet (ceste, željeznica, luke, pomorski, zračni)
poljoprivreda i prehrambena industrija (proizvodnja, prerada i
distribucija hrane)
5. voda (zalihe, obrada, distribucija, obrada otpadnih voda, poplave)
6. financije (bankarstvo i osiguranja)
7. zdravstvo (hitna medicina, zdravstveni kapaciteti, proizvodnja
lijekova)
8. žurne službe (policija, vatrogastvo, hitna medicina, civilna zaštita)
9. kemijska industrija
10. nacionalni spomenici i vrijednosti
11. …………..
13.4.2015.
18
Hvala!