Transcript Stavovi građana prema starijim osobama. - Socialwork

Stavovi građana prema
starijim osobama
Zdravka Leutar, Marijana Žitnik i
Ana Štambuk
Stavovi




Analize stavova općenito, pa tako i stavova
prema starijim osobama, temelje se na
multikomponentnoj strukturi stavova:
kognitivna („Što mislim?“),
afektivna („Što osjećam?“)
i bihevioralna komponenta („Kako bih se trebao
ponašati prema objektu stava?“)
(Fulgosi-Masnjak & Dalić-Pavelić, 2001.).

Stavovi formiraju na osnovi iskustva, bilo u
neposrednom kontaktu s objektom stava ili
posredno, u interakciji sa socijalnom
okolinom.

Istraživanja o stavovima prema starijim
osobama kod nas su oskudna.

Uzimajući u obzir literaturu i strana
istraživanja, čini se važnim istaknuti
povezanost stavova prema starijima s
nizom sociodemografskih faktora, kao što
su spol, dob, obrazovanje (Schelling,
2004.)
Cilj i problemi istraživanja

Ispitati stavove građana prema starijim
osobama
Utvrditi stavove sudionika s obzirom na skrb o
starijim osobama i doživljavanje starijih
osoba u obitelji i društvu.
 Utvrditi statistički značajne razlike u stavovima
prema starijim osobama s obzirom na
sociodemografska obilježja ispitanika.

Metodologija


Uzorak
 200 sudionika : 37% muških i 63% ženskih.
 Dob do 35 godina 38,5% sudionika, srednja dob
45% i starijih 16% ispitanika. Obrazovanje: Sa
srednjom i visokom 40% sudionika i osnovnom
20%). Sudionici iz ruralnih i urbanih sredina.
Provođenje istraživanja
 Istraživanja provedenog 2010. godine u travnju,
svibnju i lipnju na području Bjelovarsko-bilogorske i
Sisačko-moslavačke županije u Hrvatskoj
Instrumentarij

Podaci su prikupljeni upitnikom konstruiranim
za ovo istraživanje i već postojećom
standardiziranom skalom stavova prema
starijim osobama (Shelling, 2004.).

Obrada podataka
 SPSS:
deskriptivna statistika, t-test i analiza
varijance
REZULTATI
Prosječne vrijednosti na skali:
N
Zanimlj.iskustava 196
ugodno su društvo 196
Država preusm. sr 197
životna mudrost
194
država treba brinuti 200
djeca brinuti
200
starački dom
199
udomiteljska obitelj 198
svoj dom i država 198
svoj dom i čl. obit 199
svoj dom i pl. osoba 197
stan djece
197
dužnost sina skrbiti 195
dužnost kćerke
194
Skrb dj s pov. uvjet 196
teret društva
194
teret djece
194
teret susjedstva
195
Min
Max
M
SD
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
5,00
5,00
5,00
5,00
5,00
5,00
5,00
5,00
5,00
5,00
5,00
5,00
5,00
5,00
5,00
5,00
5,00
5,00
1,7194
1,8878
4,0964
1,6701
1,9150
1,3300
2,8794
3,2525
2,6111
2,4020
2,8122
2,6091
3,5897
3,7216
2,5102
4,0928
3,8660
4,0000
1,20590
1,21430
1,22301
,98403
1,20208
,82736
1,10806
1,06006
1,26060
1,11880
,96904
1,08539
1,29069
1,35999
1,61242
1,21376
1,32828
1,15767
1 – u potpunosti se slažem; 5 – u potpunosti se ne slažem
Statistički značajne razlike s obzirom na
sociodemografska obilježja

Spol (t-test)

Dužnost sina skrbiti t=-2,923 p=0,004


Ž=3,79
Dužnost kćeri skrbiti t=-3,04


M=3,23;
M=3,33;
p=0,003
Ž=3,94
Muški se više slažu od žena u obje
tvrdnje.
Dob
Analiza varijance
Tvrdnja
F
df
p
Komentar
Država treba brinuti
3,83
2
0,02
S dobi raste
slaganje
Svoj dom i skrb
države
3,53
2
0,03
S dobi raste
slaganje
Svoj dom i skrb
članova obitelji
5,49
2
0,005
S dobi raste
slaganje
Ne ostati same nego
ići djeci
3,81
2
0,02
S dobi raste
slaganje
Skrb za roditelje sin
3,22
2
0,04
Srednja dob
najmanje
slaganje
Skrb za roditeljedjeca s povoljnijim
uvjetima
8,67
2
0,00
Srednja dob
najmanje
slaganje
Stariji teret djeci
4,56
2
0,01
Stariji
najintenz.
Obrazovanje
Analiza varijance
Tvrdnja
F
df
p
Komentar
Preusmjeravanje
sredstava
namjenjenih starima
4,73
2
0,05
Više
obrazovani se
više slažu
Skrb za roditelje sin
8,61
2
0,00
Niže
obrazovani
Skrb za roditeljekćer
7,45
2
0,001
Više
obrazovani
Stariji teret
susjedstvu
4,56
2
0,01
Više
obrazovani
Radni status
Tvrdnja
F
df
p
Komentar
Država treba brinuti
3,13
4
0,01
Zaposleni i
umirovljenici se
najviše slažu
Djeca trebaju brinuti za
starije
12,46
4
0,00
Nezaposleni se
najmanje slažu
Svoj dom i skrb članova
obitelji
4,56
4
0,002
Umirovljenici se
najviše slažu
Svoj dom i skrb plaćene
osobe
2,87
4
0,02
Zaposleni se
najviše slažu
Udomiteljska obitelj
3,68
4
0,006
Zaposleni se
najviše slažu
Ne ostati same nego ići
djeci
2,84
4
0,02
Umirovljenici se
najviše slažu.
Stariji teret djeci
4,56
4
0,01
Umirovljenici i
studenti – teret
djeci
Stariji – izvor mudrosti
6,56
4
0,00
Umirovljenici i
zaposleni se
najviše slažu
Veličina mjesta
Tvrdnja
F
df
p
Komentar
Stariji su ugodni
sugovornici u
društvu
3,23
4
0,01
U većim
gradovima više
se slažu
Svoj dom i skrb
države
3,46
4
0,009
U većim
gradovima više
se slažu
Svoj dom i skrb
članova obitelji
5,49
2
0,005
U manjim
mjestima više
se slažu
Skrb za stare:
starački dom
2,59
2
0,03
S veličinom
mjesta veće
slaganje
Zaključak








Stavovi građana o skrbi za starije osobe se očituju kao briga djece
za vlastite roditelje, očekivanja društva su također izražena.
Sudionici najviše izražavaju kao najbolje rješenje za starije ostanak
u svom domu i brigu članova obitelji.
Od članova obitelji trebaju skrbiti oni koji imaju povoljnije uvjete
života.
Udomiteljska obitelj je opcija koju sudionici najmanje preferiraju.
Sudionici imaju pozitivne stavove o starijim osobama kao osobama
ugodnim u društvu i izvorima mudrosti te ne smatraju da sredstva
namijenjena starijima treba preusmjeriti u financiranje nekih
potrebitih skupina u društvu.
Ne smatraju ih teretom društvu, susjedstvu niti obitelji.
Sociodemografksa obilježja su se pokazala statistički značajnima:
spol, dob, obrazovanje, radni status, veličina mjesta.
Preporuka: uzeti kvotni uzorak za analizu s obzirom na
sociodemografska obilježja da se dođe do još sigurnijih i jasnijih
pokazatelja