Transcript Zdravstveni odgoj – uloga školskog

ULOGA ŠKOLSKOG
LIJEČNIKA U PROVEDBI
ZDRAVSTVENOG ODGOJA
ŽELJKA KARIN DR.MED., UNIV.MAG.MED.
SPEC. ŠKOLSKE MEDICINE
SPLIT, 09.01.2013.
KURIKULUM - TIM ŠKOLSKE MEDICINE
I RAZ.:
OSOBNA HIGIJENA
Pravilno pranje zuba
po modelu*
(1 sat)
III RAZ.:
PRVILNA
PREHRANA
Skrivene kalorije*
(1 sat)
OSOBNA HIGIJENA
Rast i razvoj ljudskog
tijela od začeća do
puberteta*
(1 sat)
VII RAZ.:
I RAZ. SREDNJE
ŠK.
VII RAZ.:
PRVA POMOĆ
(2 sata)
Vitalne funkcije
organizma; prva
pomoć u situacijama
kad je ugrožen život –
prestanak rada srca,
prestanak disanja,
krvarenje*
IV RAZ.:
OSOBNA HIGIJENA
(2 sata)
Spolno prenosive
bolesti i najčešće
infekcije spolnih
organa*
OSOBNA HIGIJENA
(1 sat)
Utjecaj spolno
prenosivih bolesti na
reproduktivno
zdravlje*
V RAZ.:
OSOBNA HIGIJENA
Promjene vezane uz
pubertet i higijena* (1
sat)
Vlastito tijelo u
promjenama* (1 sat)
II RAZ. SREDNJE
ŠK.
OSOBNA HIGIJENA
(1 sat)
Zaštita
reproduktivnog
zdravlja*
MODEL INTERDISCIPLINARNOG TIMSKOG
PRISTUPA U SKRBI ŠKOLSKE DJECE
ŠKOLA
ŠKOLSKA MEDICINA
Program mjera
specifične i
preventivne
zdravstvene zaštite
školske djece i
mladih
Nastavni plan i
program
Nacionalni obrazovni
kurikulum
DJECA
ZDRAVSTVENI
ODGOJ
PROVEDBA SKRBI



Kontinuirana inteterdisciplinarna i koordinirana timska
suradnja potrebnih stručnjaka prvenstveno zdravstva i
školstva, ali i drugih stručnjaka
Neophodan je holistički pristup, odnosno praćenje
djeteta u školi, obitelji i okolini uz suradnju s
roditeljem /starateljem
Profesionalno provođenje edukacije temeljene na
znanstvenim činjenicama – istini
ZDRAVSTVENI PROBLEMI DJECE I MLADIH U
PROŠLOM STOLJEĆU
 Zarazne bolesti
 Rusija 1995. epidemija difterije (50000 oboljelih), oboljeli u Finskoj,








Norveškoj, Njemačkoj, Belgiji
Albanija- epidemija poliomijelitisa (145 oboljelih) proširila se u
Nizozemsku (71 oboljeli)
Ponašanje i stilovi življenja povezani sa zdravljem
Prekomjerno pijenje alkoholnih pića, pušenje duhana, uporaba
marihuane (kanabisa)
Spolno ponašanje, seksualni život i spolno prenosive bolesti
Prehrana i tjelesna aktivnost/neaktivnost
Psiho-socijalni problemi
Prometne nesreće
Samoubojstva
ZDRAVSTVENI PROBLEMI DJECE I
MLADIH DANAS
 Zarazne bolesti su uglavnom iskorijenjene (izuzev spolno prenosivih
bolesti)
 Prevladavaju kronične nezarazne bolesti
 Ponašanje i stilovi življenja povezani sa zdravljem
 Prekomjerno pijenje alkoholnih pića, pušenje duhana, uporaba
marihuane (kanabisa) – uzlazni trend u mnogim zemljama, ali ne
svugdje
 Spolno ponašanje, seksualni život i spolno prenosive bolesti –
prosječna dob stupanja u seksualne odnose je pomaknuta u mlađu
dob
 Prehrana i tjelesna aktivnost/neaktivnost – porast preuhranjene i
debele djece i tjelesne neaktivnosti među mladima
ZDRAVSTVENI PROBLEMI DJECE I
MLADIH DANAS
 Psihosocijalni problemi - poteškoće učenja, obrazovanja,
nezaposlenosti
 Prometne nesreće su vodeći uzrok smrti u adolescentnoj dobi
 Smetnje iz područja duševnog zdravlja
 Samoubojstva – su u porastu
 Nasilje – novi pojavni oblici kao što je “Internet nasilje”
 Ovisnosti – kocka
PONAŠANJA
DJECA
ADOLESCENTI
RIZIČNO PONAŠANJE
ZDRAVLJE
ZDRAVSTVENI PROBLEMI
SPOLNO PONAŠANJE ADOLESCENATA
 Veći udio spolno aktivnih adolescenata
 Niža dob stupanja u spolne odnose
 Višestruki broj spolnih partnera
 Visoko-rizični partneri
 Spolni odnosi bez zaštite
 Neredovita i/ili nepravilna uporaba kontacepcije i
prezervativa
 Spolni odnos uz alkohol i drogu
SPOLNO PONAŠANJE ADOLESCENATA U
HRVATSKOJ
 Prosječna dob stupanja u spolne odnose :
 djevojke sa 17 godina
 mladići sa 16 godina
 Health Behaviour in School-Aged Children,
Hrvatska 2010.:
spolno iskustvo među petnaestogodišnjacima imalo
je 26% dječaka i 12,7% djevojčica
SPOLNO ISKUSTVO
PETNAESTOGODIŠNJAKA
2002., 2006.,
2010. GODINE
Izvor: Ponašanje u vezi sa zdravljem djece
škol. dobi , 2009/2010., HZJZ
Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje
2002. i 2006. godine
% of 15 year olds reporting that they have had sexual
intercourse
* Greenland
50
Denmark
33
30
Belgium (French)
* Wales
41
38
27
* Scotland
32
27
* Iceland
31
25
16
* Greece
44
18
* Ukraine
39
25
Luxembourg
29
22
* France
32
19
* Russia
37
24
Austria
* Sweden
29
29
22
* Finland
23
28
England
23
22
28
Italy
Netherlands
Estonia
20
Hungary
20
Boy %
23
23
19
* Portugal
25
2022
20 21
Germany
Spain
14
* Croatia
25
9
* Romania
39
16
* Switzerland
14
* Slov enia
21
22
1718
17 19
* Latv ia
Belgium (Flemish)
18
17
Czech Republic
10
Lithuania
Slov akia
Girl %
26
23
24
2223
2123
Malta
Canada
* Israel
35
26
* Bulgaria
* TFYR Macedonia
37
21
3
27
6
23
89
U 2002. godini na pretposljednjem mjestu po spolnoj aktivnosti u ispitivanoj dobi
2006. godine smo na granici srednje i donje trećine
U 13 zemalja seksualni odnosi češći u djevojčica
Izvor: ESPAD
57
PROBLEMI REPRODUKTIVNOG
ZDRAVLJA ADOLESCENATA







Neplanirane trudnoće
Adolescentne trudnoće i porodi
Pobačaji - ilegalni / nestručni
Kontracepcija / planiranje obitelji
Spolno prenosive bolesti
HIV infekcija /AIDS
Spolno nasilje/ iskorištavanje
SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI U
ADOLESCENATA
 Najviše stope incidencije i prevalencije
 Često su asimptomatske, neotkrivene i neliječene, pa
nastupe trajne posljedice
 Upalna bolest zdjelice, infekcije reproduktivnog trakta
 Neplodnost i smanjena plodnost
 Izvanmaternična trudnoća
 Rak vrata maternice
 Oštećenja ostalih organa (jetre, itd)
 Smrt ili teška oštećenja djeteta
 Smrt oboljele osobe
SPOLNO PRENOSIVE INFEKCIJE
 Klamidijske infekcije su najzastupljenije među
mladima
 U Engleskoj višestruki porast učestalosti gonokoknih
infekcijom među mladima
 Zbog posljedica je medicinski i javno zdravstven problem
 Citološki nalazi obrisaka vrata maternice (Papa test), iako
ne na reprezentativnom uzorku iz opće populacije
adolescentica, upozoravaju na to da su spolno prenosive
bolesti, osobito HPV infekcije (oko 6,5%), posebice u
velikim urbanim sredinama, sve češće
RIZIČNI ČIMBENICI POVEZANI S RANIM
SEKSUALNIM
Dječaci koji ranije stupaju u
seksualne odnose:
Češće su redoviti pušači
Više eksperimentiraju s
marihuanom
Češće se opijaju
Slabiji su učenici
Agresivniji su i skloniji
zlostavljanju drugih
•
•
•
•
•
•
•
I djevojčice i dječaci su
“popularniji” mjereni
komunikacijom s
vršnjacima
suprotnog spola
•
•
•
Djevojčice koje ranije stupaju
u seksualne odnose:
Češće su redovite pušačice
Više eksperimentiraju s
marihuanom
Češće se opijaju
Slabije su učenice
Agresivnije su i sklonije
zlostavljanju drugih
Lošije procjenjuju svoje zdravlje
Lošije komuniciraju s ocem i
majkom
Imaju više psihosomatskih
simptoma
Rizična je rana dob menarhe
Kuzman M, Pavić Šimetin I, Pejnović FranelićI. Early Sexual Intercourse and Risk Factors in Croatian Adolescents. Coll Antropol 31 (Suppl 2) 2007, 121-129.
DiIorio C, Dudley W, Soet J, McCarty F. Sexual possibility situations and sexual behaviors among young adolescents: The moderating role of protective factors. J of
Adolesc Health., 35(6) (2004) 528-539.
.
REZULTATI OBRADE SAVJETOVALIŠTA ZA
REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE SDŽ
 Retrospektivno su obrađeni podaci iz osobnih listova za
362 adolescenta koji su bili u Savjetovalištu zadnjih
pet godina, gdje je i provedeno 4100 savjetodavnih,
dijagnostičkih ili terapeutskih postupaka
KORISNICI PO SPOLU
DJEVOJKE
DOB ADOLESCENATA
RAZLOZI DOLASKA U SAVJETOVALIŠTE
MIKROBIOLOŠKI NALAZI
POROĐAJI I LEGALNI POBAČAJI DJEVOJAKA U
DOBI OD 15-19 GODINA
NEPLODNOST
 Od 2001. – 2010. ženska neplodnost u Hrvatskoj je porasla
tri puta:
 2001. je 4,5 od 1000 žena fertilne
dobi bilo neplodno
 2010. tri puta više, odnosno 15,5
 Podatci o muškoj neplodnosti ne postoje u Hrvatskom
zdravstveno-statističkom ljetopisu
 Prosječna dob stupanja u seksualne odnose je prema dostupnim
podatcima 16-17 godina
 Odlaganje stupanja u brak i odluke o djeci produžava
razdoblje predbračne seksualne aktivnosti i potencijalnih rizika
12
14
16
18
20
22
24
26
28
30
32
34
REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE
 Sposobnost za reprodukciju, roditeljstvo i zdravo
potomstvo
 Odgovoran i zdrav spolni život
 Sloboda odlučivanja o stvaranju obitelji, broju djece i
razmaku među njima
 Informiranost i dostupnost sigurne i djelotvorne
kontracepcije
 Odsutnost bolesti reproduktivnog i spolnog sustava
 Sloboda od spolnog nasilja i prisile
 Korištenje i dostupnost odgovarajućih zdravstvenih
službi
SMETNJE DUŠEVNOG ZDRAVLJA
SUICID










3. vodeći uzrok smrti u svijetu u dobi 15. – 24. godine
6. uzrok smrti kod djece od 5. do 14. godine
Kod depresivne djece – 14% češći suicid
Češće u obiteljima s rigidnim stavovima
Kod djece sa psihopatološkim odstupanjima –
psihijatrijskim problemima
Loši socijalni i obiteljski odnosi
Raniji pokušaj suicida
Školski neuspjeh
Izloženost društvenim pritiscima
Alkohol, sredstva ovisnosti
SUICID KOD MLADIH U RH







Do 19. god.: 28 suicida 2000.g.
11 suicida 2011.g
U ovoj dobi češće suicid izvrše osobe muškog spola
M:Ž
2000.g. 8:1
2011.g.
4:4
apsolutno manji broj sucida kod žena
DUŠEVNI PREMEĆAJI DJECE I MLADIH U
SDŽ: F00-F99
PZZ
KBC FIRULE
Duševni poremećji i poremećaji ponašanja (F00-F99, MKB-10) zabilježeni u
djelatnosti primarne zdravstvene zaštite SDŽ,
u dobi 0-19 godina, 2005.- 2009.
2500
400
2009
350
2000
broj oboljelih
1500
1439
250
1379
1249
200
1000
150
543
500
272
268
302
100
362
50
0
0
2005.
2006.
2007.
godina
2008.
2009.
stopa/10.000
300
1721
broj 0-6
broj 7-19
stopa/10.000 0-6
stopa/10.000 7-19
UZIMANJE ALKOHOLA: F 10
KBC FIRULE
PZZ
Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani
uzimanjem alkohola (F10, MKB-10) u dobi 0-19 godina,SDŽ,
2005.- 2009.
57
60
9
6
5
26
25
4
22
20
14
3
2
10
1
0
0
2005.
2006.
2007.
godina
2008.
2009.
stopa/10.000
broj oboljelih
30
7
40
30
35
8
50
Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani
uzimanjem alkohola (F10, MKB-10) hospitaliziranih u KBC
Split, prema dobi, 2006.- 2009.
39
40
broj 0-6
25
25
21
broj 20
0
16
broj 7-19
1-6
15
stopa/10.000
0-6
stopa/10.000
7-19
10
6
5
8
15-19
3
1
0
2006.
7-14
2007.
godina
2008.
2009.
KONZUMIRANJE PSIHOAKTIVNIH TVARI:
F11-19
PBZ
KBC FIRULE
Duševi poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani psihoaktivnim
tvarima(F11-F19, MKB- 10) u dobi 0-19 godina, SDŽ, 2005.- 2009.
60
8
49
7
6
38
40
33
30
5
4
20
3
20
2
broj 0-6
broj 7-19
stopa/10.000 0-6
stopa/10.000 7-19
broj
broj oboljelih
42
stopa/10.000
50
Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani
uzimanjem psihoaktivnih tvari (F11- F19, MKB-10)
hospitaliziranih u KBC Split prema dobi, 2006.- 2009.
0
1
1-6
7-14
2
10
15-19
1
0
0
2005.
2006.
2007.
godina
2008.
2009.
0
2006.
2007.
godina
2008.
2009.
KBC FIRULE : FOO-F99
Ukupna stopa hospitalizacije od Duševnih porem ećaja i porem ećaja
ponašanja (F00-F99, MKB-10) u KBC Split, prem a dobi, 2005.-2009.
30
25
20
stopa/10.000 15
10
5
0
2005.
2006.
2007.
2008.
godina
0-5
1-6
7-14
15-19
2009.
UPORABA ALKOHOLA
 U Hrvatskoj postoji visoka potrošnja alkohola u
usporedbi s europskom regijom
 Alkohol je društveno i kulturološki prihvaćen
 Zakonska regulativa postoji, ali se
neodgovarajuće primjenjuje
 Proširenost pijenja, rizičnog pijenja i opijanje je
među hrvatskim adolescentima u samom vrhu
europskih zemalja
 Trendovi su uzlazni za oba spola
Opijanje i ekscesivno pijenje zadnjih 30 dana u
hrvatskih adolescenata 2011. godine
ESPAD 2011.
 Navike pijenja mladih oblikuju se prema ponašanju grupa
vršnjaka
 Podržavane su i navikama okoline
 Pijenje mladih razlikuje se po regijama (područjima) Hrvatske
 Mladi piju više u onim županijama u kojima i odrasli piju više
 Pijenje mladih pokazuje i spolno vezane specifične rizike
 Pijenje djevojaka je najrizičnije u županijama u kojoj i odrasle
žene najviše piju
„ BINGE DRINKING“
PUŠENJE U ZADNJIH 30 DANA
ESPAD 2011.
Hrvatska je na trećem
mjestu (41%)
U svim ESPAD-ovim
israzivanjima hrvatski
adolescenti pušili su
više od europskog
prosjeka, sada se
trendovi stabiliziraju,
no u drugim
zemljama su u padu.
UPORABA MARIHUANE
ESPAD 2011.
U Hrvatskoj
eksperimentira
21% ♂ i 14% ♀
KOCKANJE





Adolescenti osobito rizični zbog prirode razvoja
Dominacije nuklearne obitelji
Gubitak tradicionalnog autoritarnog modela odgoja
Disfunkcionalnost roditeljskih uloga
Neuspjeh socijalnih službi u nadzoru disfunkcionalnih
obitelji
 Prebacivanje odgovornosti za razvoj djeteta i
adolescenta na “institucije”
 Socijalna nevidljivost sprečava činitelje društvene
osude kockanja
KOCKANJE
 Pristupačnost i raširenost mjesta za igru na sreću
 Dugo vremena pozitivni učinci igranja prevažu nad
negativnim – povremeni dobitci
 Magnetizam kockanja upravo je u činjenici kasnog
prepoznavanja tamne strane kockanja
 Upoznavanje i sretanje ljudi, način socijalizacije s
prijateljima, redukcija napetosti, podizanje
raspoloženja, zaborav problema, potiskivanje dosade i
depresije, podržavanje nade o lakoj i brzoj zaradi
AKTIVNOSTI
 Preventivne aktivnosti treba oblikovati prema sredini u
kojoj se provode
 Edukacija i rad na uočavanju i prepoznavanju rizičnih
ponašanja i posljedica
 Multisektorske aktivnosti, ograničenje dostupnosti duhana i
alkohola , mjesta i vremena prodaje, sigurnosti u prometu i
na mjestima konzumiranja alkohola, reguliranje
reklamiranja i politika cijena, smanjiti pristupačnost i broj
mjesta igara na sreću
 BROJNI RIZICI ugrožavaju fizičko, psihičko
i socijalno zdravlje djece i adolescenata, a
katkad dovode i do njihove smrti
 Zbog dimenzije i posljedica postaju globalni
javno zdravstveni problem djece i mladih u
nerazvijenim kao i razvijenim zemljama svijeta
ŠTO JE NUŽNO ZA DJELOTVORNU
ZAŠTITU DJECE I MLADIH






EDUKACIJA
Raspoloživost
Dostupnost
Profesionalci
Aktivni pristup
Youth-friendly” modeli primarne zdravstvene zaštite –
Savjetovališta
 Promicanje međusektorske suradnje - obrazovanje,
zdravstvo socijalna zaštita
ŠKOLSKA MEDICINA SDŽ
ISPOSTAVE SLUŽBE ŠKOLSKE MEDICINE
SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE
Sinj 2
Kaštela 2
Solin1
Split 11
Trogir 1
Grohote
Omiš1
Brač 1
Imotski1
Makarska1
Vrgorac
Hvar
Vis
Starigrad
Jelsa
Sućuraj
HVALA