Slide 1 - Državni univerzitet u Novom Pazaru

Download Report

Transcript Slide 1 - Državni univerzitet u Novom Pazaru

KONCEPT ENERGETSKE EFIKASNOSTI I MENADŽMENTA – EU I NACIONALNE REGULATIVE

- predavanje, deo 2 -

mr Bojan Kovačić

Državni univerzitet u Novom Pazaru decembar 2013.

ENERGETSKI MENADŽMENT – UVOD (1)

  Energetski menadžment (gazdovanje energijom) – alat; primena različitih tehnika upravljanja radi smanjenja potrošnje energije i troškova za energiju → povećanje profita; neprekidan proces Standardne aktivnosti EM obuhvataju: – nabavku energije; – merenje – razvoj energetske politike; – izradu energetskih pregleda i bilansa; – podizanje nivoa svesti, obuku i obrazovanje; – upravljanje investicionim projektima i dr.

ENERGETSKI MENADŽMENT – UVOD (2) Cilj energetskog menadžmenta

Potrošnja energije

b e z E M

Potrošnja energije

s a E M Proizvodnja

ELEMENTI ENERGETSKOG MENADŽMENTA Te hničko znanje

Energija, tehnička znanja, tehnologija

p r o c e s a , o d r ž a v a n j e i p l a n i r a n j e Administrativno znanje Finansijsko znanje Obrazovanje i stručno u s a v r š a v a n j e

Organizacija, nabavke, informisanje, budžet, računovodstvo Investiranje i finansije Podizanje svesti, obuka

STRUKTURA ENERGETSKOG MENADŽMENTA

 

Ključni preduslov menadžmenta – posvećenost i podrška top 5 koraka:

opredeljenost

razumevanje postojeće energetske situacije

planiranje i organizacija

implementacija

kontrola i monitoring

OPREDELJENOST

Top menadžment mora biti ubeđen, da bi obezbedio kadrovske i finansijske resurse

Potrebno jasno iskazati korist od uvođenja EM

Uzeti u obzir organizaciju i kulturu rukovođenja

RAZUMEVANJE (1)

   

Osnovna pitanja:

Zašto

koristimo energiju?

Kada

koristimo energiju?

Koliko

energije trošimo?

Koliko

nas to košta?

Prepoznati uticaj na zaštitu životne sredine Analiza mogućnosti za uštedu Standardi racionalnog korišćenja energije

RAZUMEVANJE (2)

Identifikovati: – količinu potrošene energije – odnos troškova za E i ukupnih troškova – veličinu kompanije – broj proizvoda – raznovrsnost opreme – troškove instaliranja merača – potencijalne uštede E – potencijalni profit

RAZUMEVANJE (3)

Energetska analiza: – “slabe” tačke u korišćenju E – faktori koji utiču na potrošnju E – ocena postrojenja/pogona/opreme pre kupovine ili remonta – optimalno opterećenje opreme – operativno praćenje – motivacija zaposlenih – poređenje sa drugim kompanijama

PLANIRANJE I ORGANIZACIJA (1)

      Planovi: – dugoročni (5 i više godina) – srednjoročni (3 godine) – kratkoročni (definiše potrebna sredstva na godišnjem nivou) Formulisanje politike energetske efikasnosti Definisanje ciljeva (“target”) - npr. smanjenje specifične potrošnje energije Definisanje programa merenja Definisanje procedura izveštavanja Razvoj akcionih planova Moguće proširenje proizvodnje bez investiranja u nove energetske kapacitete.

Indikatori – pregled tipične potrošnje za određeni sektor Poželjno: definisati energetske troškovne centre

PLANIRANJE I ORGANIZACIJA (2)

 Ustanoviti

ENERGETSKI ODBOR MENADŽERA i ENERGETSKOG

 U Odbor treba da uđu predstavnici različitih sektora (proizvodnja, održavanje, investicije,...)

- predsednik – npr. direktor proizvodnje ili energetski menadžer

- redovni sastanci (npr. mesečni) - veći uticaj na top menadžment od pojedinačnih direktora sektora

TOP M ENADŽMENT ENERGETSKI ODBOR

( Sastavljen od direktora različitih sektora )

PLANIRANJE I ORGANIZACIJA (3) ENERGETSKI MENA DŽER

(Mora biti nezavisan od ostalih operativnih direktora) drugi sektori

ENERGETSKI MENADŽER (1)

 Suštinski korak  Uloga: – prikupljanje i analiza podataka vezanih za energiju – praćenje i učestvovanje u nabavkama (energenti, oprema,...) – identifikovanje mogućnosti za uštedu E – priprema projekata iz oblasti EE – ekonomska evaluacija – implementacija projekata – komunikacija sa menadžmentom, zaposlenima, javnošću  Tehničko znanje NIJE dovoljno → potreba za drugim znanjima i veštinama iz oblasti organizacije, administracije, komunikacije i dr.

ENERGETSKI MENADŽER (2)

Osobine i veštine: – “idealista sa entuzijazmom” – spremnost za stručno usavršavanje – dobar motivator i konstruktor timskog rada – organizatorske sposobnosti (sastanci, obuke) – poznavalac tehnološkog procesa i sistema kontrole kvaliteta – sposobnost sistematskog prikupljanja i analize podataka i predstavljanja rezultata top menadžmentu – poznavanje uticajnih faktora na EE (opreme koja troši najviše E i dr.)  Pored toga: poznavanje i poštovanje propisa iz oblasti zaštite životne sredine, osnovno razumevanje ekonomije, “osećaj” kada zatražiti pomoć spolja, inicijativnost i dr.

Pre svega – sposobnost sagledavanja problema iz više uglova i sposobnost ubeđivanja drugih

IMPLEMENTACIJA

 Prikupljanje podataka mernih uređaja – lista obaveza: – dokument o energiji (računi, snimljeni izmereni podaci, tabele, ocene, zabeleške, godišnji bilansi itd.) – pribavljanje od ostalih sektora ugovora sa snabdevačima E – definisanje vremenskog rasporeda praćenja potrošnje – predlog neophodnih merenja (uključujući i nabavku potrebnih – organizovanje očitavanja merača – periodična diskusija rezultata sa odgovornim osobljem – izveštavanje odgovornih sektorskih rukovodilaca o energetskom bilansu i konsultovanje o potrebnim investicijama u energetski efikasnu opremu  Tipični indikatori – specifična potrošnja energije ili korišćena energija po jedinici proizvoda (npr. kWh/t čelika); E za grejanje i hlađenje posebno posmatrati  Energetske revizije – cilj: osnova za novi EM program

ENERGETSKA REVIZIJA – SISTEMSKI PRISTUP

Sistemski pristup – faze

1.

Priprema Definisanje indikatora 2. Prikupljanje podataka Merenje potrošnje Е po troš. centrima (TC) 3. Analiza podataka Veza potrošene Е sa obimom proizvodnje (оutput) za svaki TC Definisanje cilja (target) za svaki TC Poređenje potrošnje sa ciljem 4. Pravljenje izveštaja 5. Preduzimanje akcija

ENERGETSKA REVIZIJA – IZVEŠTAJ 1.

2.

3.

Zbirni pregled Uvod

( okruženje, kompanija, revizija)

Premise

( цена енергије и воде, монетарни курс)

4.

5.

Proizvodnja

(trenutno stanje i opis procesa)

Energija i voda

( potrošnja, troškovi, ključne cifre)

6.

7.

8.

9.

Kotlovi

( stanje, održavanje, merenja, mere uštede)

Rashladni sistem

( stanje, održavanje, merenja, mere uštede)

Kompresori

( stanje, održavanje, merenja, mere uštede)

Elektro merenja

( analiza faktora snage, mere uštede)

10. Termovizija

( analiza gubitaka toplote, mere uštede)

11. Sistem gazdovanja energijom

(kako gazdovati)

12.

Mere uštede energije

( pregled, “cash flow” analiza)

Prilozi

( dijagrami, šeme, tabele, fotografije, detaljni proračuni)

KONTROLA I MONITORING

 Ustanovljenje sistemskog i kontinuiranog procesa; procedure  Merenje i energetske revizije  Rezultati: – revizija energetske politike kompanije – revizija ciljeva i akcionih planova – preraspodela odgovornosti – obuka – dopuna izveštaja  Vizuelna kontrola  Kompjuterizovani EM sistem – naročito koristan u industrijskim kompleksima, permanentna kontrola pojedinih parametara i sistema (npr. grejanje, osvetljenje)  Unapređeni izveštaji, jasan pregled tekuće situacije i trendova, cifre, indikatori itd.

GAZDOVANJE (1)

Mere za poboljšanje EE možemo svrstati u tri kategorije: – bez troškovne i niskotroškovne (potrebno je da jedna ili manji broj osoba vrši detaljne inspekcije pogona u traženju “curenja” energije) – srednjetroškovne – visokotroškovne (velike investicije)  Neki od tipičnih gubitaka: – dotrajala izolacija – curenja instalacija vazduha, nafte, gasa, pare, vode – loša montaža ili oštećenja prozora i vrata – rad elektromotora kada se ne koristi – neracionalno osvetljenje prostorija – pre-grevanje/hlađenje prostora – neracionalan rad kotlova i industrijskih peći i dr.

GAZDOVANJE (2)

 Opšta podela mera za poboljšanje EE: – izmene u procesu proizvodnje – iskorišćavanje otpadne E – smanjenje potrošnje i gubitaka E – upravljačke mere

Tehnologija

Povratna toplota CHP Tehnika sagorevanja Frekventna regulacija Procesna kontrola i upravlja č

k e m e r e Potencijalna ušteda (%)

3-8 8-15 5-30 10-20

5 1 0

GAZDOVANJE – primer (1)

Investicija EUR Godišnja ušteda energije Ostale godišnje uštede Ukupne godišnje uštede Period povraćaja investicije na osnovu energije Ukupan period povraćaja investicije EUR EUR EUR Meseci Meseci Zamena 3 merača Zamena 2 predložišta Decentralizacija kotlova i automatizovan sistem prikupljanja podataka Smanjeno korišćenje komprimovanog vazduha Poboljšanje osvetljenja UKUPNO 18000 129000 650900 64800 38900 901600 92200 53300 231800 51800 14400 135400 144000 67700 367200 56200 0 56200 53300 486800 0 201600 53300 688400 2.3

29 34 14 9 22 1.5

23 21 14 9 16

Mera

Nabavka dva nova kotla kapaciteta 2 t/h Smanjenje sadržaja O 2 (ugradnja cirkonijum oksid sonde i frekventnog regulatora) Smanjenje temperature dimnih gasova (ekonomajzer) Izolovanje cevovoda i armature Regulacija temperature vazduha kod zagrejača vazduha 3,7 %

Toplotni razvod

1.584.000.

1 6 1 .

7 0 0 d i n 1 , 2 %

Postavljanje termoregulacionih ventila Podešavanje rada gorionika na pećima

Ušteda, % Ušteda ,din

13,5 %

Kotlarnica

5.662.412 4 % 4 % 549.316 din 549.316 din 15 troškova grejanja

Sistem grejanja

% 675.000 din

Procesne pe ći 1 .

1 0 0 .

0 0 0 d i n 5 % Neophodne investicije, din

5.280.000 (60.000 €) 352.000 176.000 160.000

1 7 6 .

0 0 0

225.000

1 7 6 .

0 0 0

Uvođenje ene

r m e n a d ž m e n t a g e t s k o g 4 % Sistemske mere 1 .

6 8 0 .

0 0 0 d i n

0 P r e r a s p o d e l a z a p o s l e n i h

S i s t e m n a d z o r a i p r a ć e n j a e n e r g e t s k i h t o k o v a n a p o s t o j e ć i m m e r n i m m e s t i m a 5 % 2 .

1 0 0 .

0 0 0 d i n

0

Period otplate

1 godina 9 meseci 5 meseci 1 mesec

1 , 1 g o d i n a

4 meseca

2 m e s e c a

o d m a h o d m a h

GAZDOVANJE – primer (2) Toplotni sistem

MOTIVACIJA

 Dobar energetski menadžment zahteva obučene ljude 

KOMUNIKACIJA

je ključ  Značaj razumevanja – učiniti EM interesantnim i relevantnim Obezbediti učešće svih bitnih struktura i ohrabriti ih da daju svoj doprinos uspehu EM programa

PREPREKE

 Nepriznavanje energije kao troška – iracionalno  Neinformisanost o potencijalnim uštedama  Nedostatak finasijskih sredstava  Nedostatak kapaciteta (iskustvo, znanje) u realizaciji EE projekata i praćenju mera za uštedu energije  Subvencije (u nekim zemljama) iz socijalnih razloga  Tehnički razlozi (npr. nedostatak merne opreme)

ZAKLJUČNE TEZE

 Uvođenje energetski efikasne opreme i poboljšanje procesa je samo 50 % onog što je potrebno → ključni (često zanemarivan) element je “ljudski faktor”, doprinos zaposlenih u preduzeću  Dobrovoljnost kompanija  Zakonski okvir (licencirani menadžeri, energetske revizije)  Standardizovanje energetskog menadžmenta (standardi serije ISO 16000 i 50000)  Ekološki aspekt

NAČINI POBOLJŠANJA – LOKALNE SAMOUPRAVE (1)

 Organizacija – uvođenje energetskih menadžera i energetskih odbora  Uvođenje

sistema energetskog menadžmenta

(praćenje potrošnje E → gazdovanje energijom)  Izrada energetskih bilansa i planova energetskog razvoja  Ulaganja u energetski efikasne moderne tehnologije (javna preduzeća)

NAČINI POBOLJŠANJA – LOKALNE SAMOUPRAVE (2)

 Opravdano korišćenje obnovljivih izvora energije  Uključivanje građana (saradnja sa NVO sektorom)  Međunarodna, posebno regionalna, saradnja  Korišćenje fondova EU  ESCO model finansiranja i javno-privatno partnerstvo (PPP)

ELEMENTI LOKALNOG PROGRAMA ODRŽIVE ENERGIJE Kotlovi i cevovodi Rekonstrukcija zgrada Nova gradnja Obuka osoblja Domet Javno ulično osvetljenje Rukovanje& Održavanje Praćenje Izveštavanje Javni saobraćaj Energetski efikasne kupovine (javne nabavke)

Motivisano osoblje

Sistemi merenja Definisanje ciljeva

Informisanost Odgovarajuća vizija&Politička volja

PROJEKAT: STUDIJA UVOĐENJA ENERGETSKOG MENADŽMENTA U SRBIJU (1)

 •

Finansiranje:

Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) 

Rezultati:

Model šema funkcionisanja EMS u Srbiji

uloga licenciranih energetskih menadžera; definisanje obveznika EM (kompanije i/ili organizacije), periodičnih izveštaja potrošnje E za Vladu (ministarstvo), dinamičkog plana smanjenja potrošnje E, uloge akreditovanih energetskih revizor а • •

Struktura implementacije EMS

organizacija, ljudski resursi, budžet itd.; usaglašavanje sa postojećom regulativom

Šema podrške EMS

- akcioni plan; informacije, usavršavanje

PROJEKAT: STUDIJA UVOĐENJA ENERGETSKOG MENADŽMENTA U SRBIJU (2)

• Law and regulations Струковна политика • Inspection

Министарство рударства и енергетике (МРЕ)

• Issuing license of Energy Manager and Accredited Energy Auditor

Именована за спровођење обуке Serbian Energy Efficiency Agency (SEEA)

• Provision of training program • Qualification of Energy Manager, Energy • Officer and Accredited Energy Auditor • Dissemination programs

Регистрација обвезника енергетског менаџмента и енергетских менаџера Достављање периодичних извештаја Инспекција повремена и “лоше” оцењених обвезника ЕМ Овлашћени енергетски саветник

Voluntary Energy Audit

Издавање потврда Слање кандидата на обуку Издавање потврда Извештај

Обвезници система енергетског менаџмента (предузећа, објекти, општине...)

• Прикупљање и анализа података о потрошњи енергије, предлагање мера и активности за повећање ЕЕ (ен.менаџер, овлашћени ен. саветник) • Спровођење предложених мера и активности Израда периодичних извештаја (годишњих и средњорочних) • Достављање периодичних извештаја МРЕ Именовање енергетског менаџера, енергетског сарадник Енергетски менаџер Енергетски сарадник

STANDARDIZOVANJE ENERGETSKOG MENDŽMENTA

- Standardi serije 16000 i 50000 Uticaj aktivnosti kompanije na društvo?

„Ideja društvene odgovornosti podrazumeva da korporacija nema samo ekonomske i zakonske obaveze, već takođe i određene odgovornosti prema društvu, koje prevazilaze pomenute obaveze“ (McGuire, J.)

KORPORATIVNA DRUŠTVENA ODGOVORNOST (1)

Poslovanje koje je održivo i suštinski integrisano sa društvenom zajednicom – pokušaj da se svi aspekti delovanja kompanije stave u funkciju OPŠTEG DRUŠTVENOG DOBRA.

Uticaj aktivnosti kompanije na društvo?

„Ideja društvene odgovornosti podrazumeva da korporacija nema samo ekonomske i zakonske obaveze, već takođe i određene odgovornosti prema društvu, koje prevazilaze pomenute obaveze“ (McGuire, J.)

KORPORATIVNA DRUŠTVENA ODGOVORNOST (2)

Kompanije primenjuju “zelene tehnologije” zbog: ekonomičnosti (porast cena energenata i energije, smanjenje troškova) - zakonskih obaveza poboljšanja imidža u javnosti dobijanja olakšica (oslobađanje od taksi, subvencije i dr.)

KORPORATIVNA DRUŠTVENA ODGOVORNOST (3)

U Evropi je do kraja 2010. instalirano više od 24 GW fotonaponskih panela (PV) → tone modula i drugog materijala odlaze na deponije; posebno će biti izrtaženo posle 2020. zbog radnog veka modula Kompanije (90 % tržišta PV u Evropi) dobrovoljno su pokrenule i definisale proceduru prikupljanja i recikliranja iskorišćenih PV modula (početak u junu 2010.g.); 88 mesta za prikupljanje u 11 evropskih zemalja Cilj: do 2015. dostići 85 % recikliranosti, što je više od kvote definisane EU Direktivom o električnom i elektronskom otpadu

KORPORATIVNA DRUŠTVENA ODGOVORNOST – PRIMER Компанија Nestle:

Platinasti LEED sertifikat za zgradu u Orbeu (Švajcarska): održivost lokacije, efikasna potrošnja vode i energije, gradnja od prirodnih reciklirajućih materijala, unutrašnji komfor - Fabrika u Arizoni: solarni PV paneli U 21 fabrici gde se proizvodi “Neskafe”: reciklaža zrna kafe, sa piljevinom i kokosovim ljuskama