Apstinencijalni sindrom kod opijatskih zavisnika

Download Report

Transcript Apstinencijalni sindrom kod opijatskih zavisnika

Apstinencijalni sindrom
kod opijatskih zavisnika
Patološki oblici uzimanja PAS





1 Intoksikacija
2 Problemsko uzimanje
3 Abuzus
4 Dipsomanija
5 Kontinuirano
Zavisnost



Želja, potreba ( žudnja) Psihološka zavisnostzavisnik interpretira sve negativne emocije kao
žudnju za supstancom, a ne kao problem koji
treba rešiti.( Opsesivno kompulsivni poremećaj).
Fizička zavisnost = metabolički poremećaj.
Apstinencija praćena krizom
Adikcija(predaja gospodaru, zarobljenost):
Gubitak adaptabilnosti ili mogućnosti
odlučivanja i kontrole ponašanja, zbog čega se
menja sopstveni sistem vrednosti
Zavisnost od droga pripada
medicini:



Zavisnost je hronična intoksikacija sa mogućim
psihijatrijskim, neurološkim i somatskim
posledicama
Zavisnost je često simptom psihijatrijskih
poremećaja ( komorbiditet: por.ličnosti 15-60 %.
depresija 30%, panični poremećaji 15%
Žudnja ili potreba za PAS pripada opsesivnokompulsivnim poremećajima
Dijagnostički kriterijumi
ICD-10
1.Neodoljiva želja (žudnja), potreba
 2.Gubitak kontrole uzimanja PAS
 3. Apstinencijalni sindrom
 4. Porast tolerancije
 5. Gubitak alternativnih zadovoljstava
 6. Poremećaj svesnosti o posledicama
Dg. Ako postoje 3 navedena simptoma u periodu
od mesec dana u toku godinu dana

NEUROTRANSMITERI
• INHIBITORNI: gama amino buterna
kiselina (GABA)
• EKSCITATORNI: glutamat
serotonin (5-HT)
dopamin (DA)
noradrenalin (NA)
KAKO SUPSTANCE POSTIŽU DEJSTVO?
1. NEKE SUPSTANCE IMITIRAJU PRIRODNE
NEUROTRANSMITERE I VEZUJU SE ZA
RECEPTORE (HEROIN)
2. DRUGA GRUPA SUPSTANCI PODIŽE NIVO
PRIRODNIH NEUROTRANSMITERA (KOKAIN)
3. POSLEDNJA GRUPA BLOKIRA NEUROTRANSMITERE
(ALKOHOL)
Bez obzira na brojne razlike ,
praktično sve psihoaktivne supstance
povećavaju dopaminsku aktivnost,
posebno u područjima vezanim za
zadovoljstvo, motorne aktivnosti i
kogniciju !
Mehanizmi delovanja droga
 RAZLIČITE DROGE ISPOLJAVAJU SVOJE
DEJSTVO DELOVANJEM:
1. NA RAZLIČITE MOŽDANE STRUKTURE
2. RAZLIČITIM MEHANIZMIMA DELOVANJA
Klikni dadodaš naslov
Opijatski receptori
Mi receptori (1, 2) - ključni u formiranju zavisnosti (2 !)
- analgezija, usporenje peristaltike
- depresija disanja i kardiovaskularnog sistema
- regulacija raspoloženja i termoregulacija
- neuroendokrina regulacija
Kappa (1, 2, 3) - analgeziju
- sedaciju
- pojačavaju diurezu
Delta (1,2) - analgeziju
Danas se zna i za sigma i orphan receptore.
OPIJATSKI RECEPTORI
Mehanizam delovanja heroina

U organizmu se nalaze endogeni opijati u
vidu endorfina, enkefalina i dinorfina koji
utiču na regulaciju stresa, bola i
raspoloženja

U velikoj količini se oslobađaju u vreme bola,
nakon fizičke traume, tokom stresa
stimulacija
GABANeuronski
vezikule
OPI
završetak
transporter
Vmat
/serotoni
DA/5HT
Promene na receptorskom nivou
Kratkoročni efekti heroina


Javljaju se odmah posle uzimanja i nestaju posle nekoliko
sati
Uzbuđenje, talas euforije, prijatnog osećanja, toplote njegov intenzitet zavisi od količine uzete droge

Intravenozna injekcija stvara intenzivan i veoma brz početak
euforije (5 do 8 sekundi)

Kada se heroin ušmrkava ili puši, maksimalni efekti se osete
u roku od 10 do 15 minuta
Kratkoročni efekti heroina

Posle početne euforije, zavisnik zapada u stanje
naizmenične budnosti i pospanosti, i može biti
pospan narednih nekoliko sati

Mentalne funkcije postaju zamagljene, a dolazi i do
depresije centralnog nervnog sistema

Srce sporije kuca, pritisak pada, disanje je
usporeno
Kratkoročni efekti heroina






osećaj toplote
otežali ekstremiteti
crvenilo kože, svrab
suženje zenica (“čiodina glava”)
otežan govor i suva usta
poremećaj motiliteta gastrointestinalnog trakta
manifestovan mučninom, povraćanjem i
opstipacijom
POSLEDICE DUGOTRAJNE ZLOUPOTREBE
HEROINA
TELESNE
opšte telesne promene
(mršavljenje, infekc.mekih tkiva...)
 kardiovaskularni simptomi
 endokrinološke promene
 oštećenje funkcije jetre
 disregulacija glikemije
 infekcije

PSIHIČKE



najranije posledice u
afektivnoj sferi-promene
po depresivnom tipu
sekundarne promene
ličnosti
kognitivne disfunkcije
Promene na receptorskom nivou
APSTINENCIJALNI SINDROM


ICD 10: apstinencijalni sindrom jedan (od šest)
kriterijuma zavisnosti
Pri naglom prestanku uzimanja opijata razvija se
opijatski apstinencijalni sindrom
OPIJATSKI APSTINENCIJALNI
SINDROM

Na intenzitet utiču:
- doza i vrsta opijata
- način konzumiranja
- dužina konzumiranja supstance
- broj prekida
- motivacija
- struktura ličnosti zavisnika
- ambijent
- drugi socijalni činioci



Znaci opijatske apstinencijalne krize grubo bi se mogli
podeliti u dve velike grupe
prva grupa: uznemirenost, napetost, razdražljivost,
nesanica i sl.
- u znatnoj meri psihološki modulirani, tj. zavise od
ličnosti zavisnika, njegove motivacije za lečenje,
ambijenta i drugih socijalnih činilaca
druga grupa: simptomi povezani sa reakcijom
vegetativnog nervnog sistema (naježenost kože,
midrijaza, preznojavanje..., GIT simptomi)
HEROINSKI APSTINENCIJALNI
SINDROM
 Heroinski
apstinencijalni sindrom 8-12 časova posle uzimanja poslednje
doze heroina
 simptomi
najizraženiji posle 48-72 sata
 povlačenje tokom 7-l0 dana
ZNACI HEROINSKOG
APSTINENCIJALNOG SINDROMA

intenzivna želja za drogom, uznemirenost,
razdražljivost
midrijaza, zevanje, suzenje, kijanje, rinoreja,
naježenost kože, gubitak apetita
preznojavanje, drhtavica, slabost i strah
u mišićima leđa i ekstremiteta -jaki bolovi i
grčevi
gastrointestinalne tegobe-dijareja

uporna nesanica




DETOKSIKACIONI TRETMAN



Primarni zadatak detoksikacione terapije - ublažavanje i
olakšavanje simptoma apstinencijalne krize, dok se
pacijent navikava na stanje bez droge
Sama po sebi detoksikacija ne čini potpun tretman, ali
predstavlja prvi korak u dugotrajnom procesu lečenja
zavisnika
Medikamentozna terapija je zasnovana na nekim opštim
principima, dozvoljava kombinovanje različitih
medikamenata, u zavisnosti od vrste i intenziteta
razvijenih simptoma
DETOKSIKACIONI TRETMAN


u ambulantnim i u hospitalnim uslovima
apstinencijalnu krizu težeg stepena nužno je
zbrinjavati hospitalno (neophodna parenteralna
nadoknada tečnosti i elektrolita, česte izmene i
korekcije ostale terapije)
Tež.krize
Lekovi
Blaga
Umerena
Teška
Neopijatski
analgetici
Opijatski
analgetici
Opijatski
analgetici
Diazepam
Do 30mg
Bromazepam
Lorazepam
Midazolam
Do 15mg
Flurazepam
Nitrazepam
Zolpidem
Diazepam
Do 40mg
bromazepam
Lorazepam
Diazepam
Do 60mg
bromazepam
Lorazepam
Midazolam
Do 30mg
flurazepam
Nitrazepam
Zolpidem
Midazolam
Do 30mg
flurazepam
Nitrazepam
Zolpidem
STABILIZAT.
RASPOLOŽ.
karbamazepin
Do 800mg
karbamazepin
Do 1200mg
NEUROLEPT.
Klozapin
Klozapin
12,5 do 25mg 25 do 75 mg
ANALG.
SEDATIVI
HIPNOTICI
ANTIDIAR.
Loperamid
Loperamid
Loperamid
DETOKSIKACIONI TRETMAN


Nije preporučljivo ordinirati više lekova iz iste
grupe
Uz bilo koju navedenu šemu, ili njihovu
kombinaciju, detoksikacioni tretman
podrazumeva nadoknadu tečnosti i elektrolita, u
trajanju od 3-5 dana, a po potrebi i duže.
HVALA NA PAŽNJI