Transcript Retorika-predavanje Autor: Ružica Jauk

Prva sušačka hrvatska gimnazija
Rijeka, 2014.
Primjena antičke retorike u suvremenom
društveno-političkom okruženju
Ružica Jauk
[email protected]
Salezijanska klasična gimnazija
Što učenicima nudi retorika:
• trening za javni nastup
• olakšava komunikaciju
• prepoznavanje manipulativnih elemenata u
tuđem govoru
• olakšava strukturiranje i argumentiranje teksta
PRVI SAT
• povijest govorništva
DRUGI SAT
• opći pojam retorike
• vrste govora
• faze rada govornika pri izradi govora
• dijelovi govora
• stilske – jezične kvalitete
TREĆI SAT
• suvremena retorika (razgovori, kratki
monolozi, govori, posebne govorne vrste)
• kako pripremiti, strukturirati i prezentirati
govor
• kompozicija: sudskog, političkog, znanstvenog
i svečanog govora
• praktični dio
Povijest govorništva
• Zašto se učeno govorništvo javlja kod Helena?
• U Ilijadi se postavlja kao cilj čovjeku: „govornik
dobar da bude i tvorac junačkih djela“ (IX,
443)
• prirodna rječitost
• učena rječitost
Poznati govornici u Grčkoj:
• Antifont
• Lisija
• Isej - učitelj Demostenov
• Eshin
• Demosten (384. – 322.)
• Demosten je u svoje vrijeme bio odgojitelj
naroda.
• Sve svoje govorničko umijeće koristio je da bi
ISTINU iznio na vidjelo.
• Sokrat u Platonovom dijalogu Gorgija,
osuđuje uporabu retorike za podilaženje i
laskanje jer smatra da je njezina svrha činiti
ljude boljima.
• Platon kaže da govornik mora biti odgojen i
obrazovan, kako u temeljitom širokom
obrazovanju tako i u praktičnim vrlinama. On
je zagovornik pravca koji je kao glavni ideal i
cilj nastave retorike isticao ISTINU. (Šego, Kako postati
uspješan govornik )
• Ciceron „O govorniku“ – De oratore (3 knjige u
dijaloškom obliku). Cilj mu je prikazati idealnoga
govornika velike moralne snage i odgovornosti.
• Govori ne smiju poznavati razdor jezika i srca
(discidium linguae atque cordis).
• Riječi moraju uvijek biti izraz i pouzdanog
enciklopedijskog obrazovanja, dubokog osobnog
uvjerenja i potpune istinoljubivosti.
Srednji vijek
• Crkveni Oci “upućuju na moć riječi koja otkriva
Boga”
Humanizam i renesansa
• Zanimanje za antiku i retoriku
• Ciceron
• Kvintilijan
• Crkveni Oci
Barok i prosvjetiteljstvo
• U vjerskom pogledu – protureformacija, u
političkom – apsolutizam te su među različitim
vrstama govora najprihvatljiviji svečani
pozdravi i pohvale vladarima.
• U 19. st. posebno se cijeni pjesništvo i
originalnost.
20. stoljeće – obnova retorike
• U zapadnoeuropskim i američkim školama
retorika se poučava kao obvezatni ili kao izborni
predmet
• Retorika dominira u politici i u području reklama.
• Retorika u službi stvaranja potrošačkog društva
• U cijelom svijetu, ne samo kod nas, dominira
novinarska retorika govorenja bez dokaza i
efikasnosti
• Utvrđeno je da je novinarska destruktivna
retorika najviše prisutna u žutom novinarstvu i
političkoj komunikaciji.
• Takva retorika izbjegava argumentaciju i težište
stavlja na blaćenje osoba, ideja ili stvari koje se
žele negirati… usmjerena je na sveopću
destrukciju.
• Novinar bi trebao biti dobro informiran, znati
problematizirati temu, vladati optimalno
komunikacijom, sposoban dokazivati,
originalan, vladati standardnim jezikom…
•
Novinarska retorika (Marko Sapunar, izvanredni profesor Fakulteta političkih znanosti u
Zagrebu)
Što je retorika i čemu služi?
 Teorija koja proučava najefikasnije načine
građenja govora i upotrebe govorničke vještine
 Prema Aristotelu, to je sposobnost uočavanja
bitnog i primarnog svojstva kojim se može
uvjeriti, a što ga u sebi krije svaki predmet ili
pojava
 Jedan od glavnih ciljeva retorike je sprečavanje
prijevare i nepravde.
 Retorički postupci ne preispituju samo
razumnost odluka nego i njihovu etičnost.
• Pravi govornik ne može biti u službi zla. Nemo
orator nisi vir bonus. ( Kvintilijan, Obrazovanje govornika )
• Istinski govornik mora biti častan i moralan čovjek
• Govornik ne govori samo u svoje ime, već zastupa
nekoga ili govori kao član grupe koju predstavlja
• Retorsko govorenje zahtijeva opću i stručnu
govornu spremnost i posebnu pripremu pred
svaki nastup (Poeta nascitur, orator fit)
Opći pojam retorike pokriva tri različita
djelovanja:
• Retorička teorija
• Retorička pedagogija
• Retorička praksa
TRI ODGOJNO-OBRAZOVNA UVJETA
• natura - prirodna predispozicija
• doctrina - nauk ili obrazovanje
• usus, exercitatio - iskustvo ili vježba
TRI RADNE METODE UČENJA:
 ars – umijeće ili tehnika
 imitatio – oponašanje
 exercitatio – vježbanje
TRI VRSTE/RODA GOVORA
1. Genus iudicale (sudski govor)
iudicia privata
iudicia publica
 accusare
 defendere
 iustum
 iniustum
2. Genus deliberativum (državni ili
politički)
Govor kojim se nagovara, zagovara neki
postupak kao najprimjereniji u određenoj
situaciji
suadere
dissuadere
utile
inutile
3. Genus demonstrativum (prigodni ili svečani)
Obuhvaća panegirike - pohvalne govore u čast
pojedinih ličnosti, nadgrobne govore i invektive govore usmjerene protiv nekoga
 laudare
 vituperare
 honestum
 turpe
Pet faza rada govornika pri izradi
govora
1. Inventio (pronalaženje, iznalaženje)
Invenire quod dicas
Izmisliti što ćeš reći odnosi se na odabir teme i prikupljanje
građe i temeljnih argumentacijskih uporišta te činjeničnih
dokaza za njih.
• Treba istražiti povijest teme govora
• Pronalaziti precizne termine za jasne pojmove
i rečenice za definicije i tvrdnje
• Glavna misao mora se:
– razraditi,
– preispitati,
– podvrgnuti sumnjama,
– usporediti sa suprotstavljenim mišljenjima,
– pronaći za nju argumente,
– ispitati protuargumente
2. Dispositio (raščlamba građe,
raspoređivanje)
Inventa disponere (izumljeno rasporediti)
odnosi se na sređivanje i analizu prikupljene
građe u slijed kakav će imati naše izlaganje
(exordium, narratio – argumentatio,
peroratio)
3. Elocutio (formuliranje ili stilizacija,
oblikovanje)
Verbis ornare (ukrasiti riječima) odnosi se na
jezično oblikovanje i brušenje stila
Tekst se može sastaviti potpuno ili djelomično
 u djelomičnoj tekstualizaciji sastavljaju se
samo rečenice: koje izriču glavne misli,
kojima se čine sigurni logički izvodi i
one koje će imati jako poetsko ili afektivno
djelovanje
4. Memoria (pamćenje)
Memoria naturalis - prirodno pamćenje koje
ovisi o govornikovu urođenom talentu
Memoria artificiosa - umjetno pamćenje
koje se razvijalo obrazovanjem uz pomoć
mnemotehnike
5. Pronuntiatio sive actio (način izlaganja,
izricanje)
Agere et pronuntiare (voditi i izgovarati) odnosi
se na izricanje govora, tj. prenošenje govora
slušateljima
 gestikulacija
 trenutno nadahnuće
• uvjeriti druge možemo samo u ono u što i
sami vjerujemo
• objasniti samo ono što je i nama jasno
• dokazati samo ono što je istinito
• sažeto i snažno izreći misao samo ako mislimo
široko, a ne očekujemo da će nam sve to
podariti jedan blistavi trenutak
PET DIJELOVA GOVORA
1. EXORDIUM – UVOD
2. NARRATIO – GLAVNI DIO; RAZLAGANJE,
IZNOŠENJE SLUČAJA
3. PROPOSITIO, DIVISIO – PREGLED,
PRECIZIRANJE SLUČAJA
4. ARGUMENTATIO – DOKAZIVANJE
5. CONCLUSIO – ZAKLJUČAK
1. EXORDIUM - UVOD
• prvi dio govora koji sadrži osnovnu naznaku
njegove teme
• govornik nastoji privući pozornost slušatelja i
steći njihovu naklonost
• Uvod najavljuje i stil (jednostavan – kićen) i
ton govora (miran, patetičan, šaljiv, tužan,
svečan i sl.)
• Uvod ne smije biti dug – nikad više od petine
cjelokupnoga govora.
In medias res
• U govor se može ući i tzv. naglim početkom i
tako pojačati afektivnost.
2. NARRATIO – GLAVNI DIO
IZLAGANJE SLUČAJA
 iznosi se činjenični pregled predmeta o kojemu
se govori
 kratko i jezgrovito objašnjavanje okolnosti
počinjenog djela (u govoru na sudu)
3. PROPOSITIO, DIVISIO
Preciziranje sadržaja
sadrži preliminarno navođenje redoslijeda
argumenata i može, posebno u kraćim govorima,
posve izostati
4. ARGUMENTATIO - dokazivanje
• De causa – argumentacija se tiče predmeta
rasprave
• Extra causam – argumentacija je tek u
neizravnoj vezi s predmetom rasprave
• Probatio, confirmatio – dokazivanje pozitivnim
dokazima
• Confutatio – pobijanje tuđih dokaza
Dvije vrste dokaza
PROBATIONES INARTIFICIALES (prirodni dokazi)
 Uvjeravanje bez umjetnih sredstava obuhvaća
objektivne dokaze poput zakona, dokumenata
PROBATIONES ARTIFICIALES (umjetni dokazi)
Umjetno uvjeravanje zasniva se na vještini
govornika
argument vrijednosnog suda: manipulativni argument
= isticanje općeprihvaćenih vrijednosti kao argumenata:
Npr. Mi smo svi za slobodu govora, zar ne?
Npr. Vi kao akademski građani ne želite dopuštati
ikome da se prema vama odnosi kao prema djeci!
Takav argument ima brzo djelovanje na publiku, a zbog svojega
općeg smisla čini se neoborivim.
Zamjena dokaza (pseudoargumenti)
• argumentum ad populum (a. za puk): Svima vam je poznato da… Vi
ste inteligentni pa ćete se složiti sa mnom…
• argumentum ad hominem (a. protiv čovjeka): On je lažac, sin
propalice, iz čudne obitelji…
• argumentum ad misericordiam (a. za milosrđe): npr. optužen za utaju
poreza brani se tako što ističe da ima bolesnu ženu i malu djecu
• argumentum ad verecundiam (a. strahopoštovanja prema
autoritetima)
• argumentum ad ignorantiam (a. neznanja): kaže se da je nešto tako
jer nitko još nije rekao ništa usuprot tome
• argumentum ad baculum (a. batine): Vidjet ćemo se mi još!
5. CONCLUSIO - ZAKLJUČAK
• Poziv na prihvaćanje naših misli i upućivanje u
akciju koja iz njih slijedi
• Efektan završetak - neka jaka rečenica,
sentencija, poklič (može se dodati zahvala na
strpljenju i pozornosti)
• U zaključku je govornik sažeo najznačajnije
tvrdnje te ih primjerenim tumačenjem
pokušavao okrenuti u svoju korist (u govoru na
sudu)
TRI STILSKE RAZINE
• Genus subtile
• Genus medium sive mixtum
• Genus grande sive sublime
PET STILSKIH (JEZIČNIH) KVALITETA
• Puritas – čistoća jezika, jezična ispravnost
zahtjev da govor bude sastavljen u skladu s
normom jezika i da na leksičkoj razini ne
sadržava nepotrebne tuđice
• Perspicuitas – jasnoća: svojstvo izricanja
prema kojem govor ne smije sadržavati
nepotrebne i slušateljima nerazumljive
elemente
• Aptum – primjerenost, predstavlja
usklađenost jezičnog izraza s planom sadržaja
• označava i etički pojam usklađenosti sadržaja
govora s moralnim načelima slušatelja
 Ornatus – jezični ukras, sastoji se u upotrebi
neuobičajenih jezičnih elemenata u govoru
 Brevitas – kratkoća, sažetost, jedna od
kvaliteta stila, zahtjev da dužina govora bude
primjerena temi i situaciji
Najpoznatiji govornici antike
• Demosten
• Ciceron
• Kvintilijan
SUVREMENA RETORIKA
Retorika danas
• Danas je retorika disciplina koja proučava
govor koji je javan i namijenjen slušateljima
• Retoriku danas možemo podijeliti:
1. razgovori
2. kratki monolozi
3. govori
4. posebne govorne vrste
Važniji kriteriji za retoričku klasifikaciju
 Tema
 Funkcija
 Stil
 Argumentacija
 Kompozicija
 Vrsta auditorija
 Broj govornika
 Broj slušača
 Audio ili
audiovizualna veza
 Povratna veza
 Duljina govora
 Ambijent govora
RAZGOVORI
RETORIČKA VRSTA U KOJOJ SUDJELUJE
NEKOLIKO GOVORNIKA
• službeni razgovor
• anketa
• intervju
• debata
• razgovor na temu
• nabacivanje ideja (brain storming)
KRATKI MONOLOZI
KOMPOZICIJSKI ZAOKRUŽENE KRAĆE
NEDIJALOŠKE CJELINE
• uvodna riječ
• izjava
• vijest
• diskusija
• komentar
• izvještaj
GOVORI
DULJI MONOLOZI I OBRAĐUJU TEMU
KOMPLEKSNIJE
• pohvalni
• politički
• sudski
• znanstveni
POSEBNE GOVORNE VRSTE
•
•
•
•
•
•
•
voditeljstvo
najava – obavijest
prevođenje
prijenos
pripovijedanje
reportaže u novinarstvu
recitiranje
Prva sušačka hrvatska gimnazija
Rijeka, 2014.
Primjena antičke retorike u suvremenom
društveno-političkom okruženju
RADIONICA
Ružica Jauk
[email protected]
Salezijanska klasična gimnazija
KAKO PRIPREMITI IZLAGANJE
1. Definirati cilj izlaganja
• odabrati temu
• razraditi središnju misao
• definirati cilj i biti sami u njega uvjereni
• koja je moja poruka (skratiti je u jednu jednostavnu izjavu)
Opći uvjeti govora
• govornica
• doba dana
• broj i redoslijed govornika
2. Trajanje govora
Ovisno o vrsti, temi, cilju, prigodi...
• predavanje: 50 – 60 minuta
• uvodno izlaganje na sastancima 2 – 10 minuta
(ovisno o tome ima li ili nema pisanog
materijala)
• obrazlaganje novog prijedloga ili stava 3 – 5
minuta
• diskusija 1 – 3 minute
• primjedbe, pitanja i podrške do 1 minute
Trajanje raznih vrsta sastanaka
• radni dogovor 10 – 20 minuta
• sastanak vijeća 90 – 120 minuta
• godišnje skupštine 40 – 90 minuta
3. Tko će slušati izlaganje
ODREDITI PROFIL PUBLIKE I PRILAGODITI JOJ
GOVOR
•
•
•
•
•
•
karakteristike ljudi koji će slušati
tko su i koliko će ih biti
što već znaju o temi o kojoj ćete govoriti
koja je prosječna dob slušatelja
kakve stavove imaju o temi o kojoj ćete govoriti
zašto su došli slušati vaše izlaganje
• jesu li došli dobrovoljno
• što slušatelji žele dobiti od vas
• u kakvoj okolini ćete izlagati
• Potrebno je prilagoditi izlaganje tako da
najbolje zadovoljite potrebe slušatelja.
• Kako privući i održati pozornost?
• Imate li nešto zajedničko sa slušateljima na
temelju čega možete uspostaviti odnos?
4. Kako strukturirati izlaganje
• pozdrav, predstavljanje, oslovljavanje
(početak posebno važan - publika u prvih 30 sekundi donosi sud)
•
•
•
•
privucite pozornost slušatelja (dovoljno je malo pričekati)
pridobiti naklonost za govornika (šala na svoj račun)
pridobiti naklonost za temu (priča)
navedite temu o kojoj ćete govoriti (naglasite zašto bi
tema slušateljima mogla biti važna)
• navedite glavne teze izlaganja i ideje o kojima
ćete govoriti
 kažite koliko će izlaganje trajati
 (ako slušateljima namjeravate podijeliti kopiju
izlaganja, recite to na početku, ali materijal im
podijelite na kraju)
Glavni dio izlaganja
 napisati glavne ideje
 složiti ih po logičkom redoslijedu
 obrazložiti svaku ideju
Tekst potkrijepiti:
•
•
•
•
činjenicama i brojkama
statističkim podacima
izjavama stručnjaka
pričom (ali da veza između priče i onoga što želite reći
bude jasna; odlični su primjeri iz osobnog i profesionalnog
života)
• humor
• ne na račun slušatelja ili drugih ljudi niti na račun
etičke i vjerske pripadnosti,
• važno je da se uklapa u stil govorenja,
• najbolje su opaske na vlastiti račun, ali ne
pretjerivati,
• žene ne bi trebale praviti šale na vlastiti račun jer im
treba puno više truda da zadobiju poštivanje u
poslovnom svijetu pa to ne treba ugrožavati
ŠTO SE MORA POSTIĆI IZLAGANJEM?
•
•
•
•
objasniti o čemu govorite
učiniti to zanimljivim
učiniti da to slušatelji zapamte
dokazati ono što želite
BILJEŠKE
• jedna ispod druge
• u kratkim crtama dati glavne misli
ZAKLJUČAK
• sumirati glavne ideje
• još jednom naglasiti glavnu ideju – polako,
jasno i uvjerljivo
UVJEŽBATI IZLAGANJE
•
•
•
•
vježba, vježba, vježba
gramatika
poštapalice
govor snimiti
TEHNIČKA POMAGALA
• sva pomagala isprobati prije izlaganja
• što sažetiji tekst dati
• bolji je tekst pisan malim slovima
KAKO IZLAGATI
 očima održavati kontakt sa slušateljima
 govoriti dovoljno glasno
 glavne točke izlaganja naglasiti pokretom ruke
i tonom glasa
 držati se plana izlaganja (morate kontrolirati tijek
misli)
 ostaviti vremena za pitanja i odgovore (tekst za
oko i tekst za uho su različiti)
KOMPOZICIJA GOVORA
Jednaka onoj u antici
• uvod
• glavni dio
• zaključak
UVOD
Zaglavlje:
•
pozdravljanje
•
predstavljanje
•
oslovljavanje
Predgovor:
stvaranje naklonosti prema govorniku
stvaranje zanimanja za temu
GLAVNI DIO
•
•
•
•
•
priča
razdioba
iznošenje (razlozi)
potkrepe
pobijanje
ZAKLJUČAK
•
•
•
•
sažetak
poziv
efektni završetak
zahvala (i/ili isprika)
• POSTUPCI U SASTAVLJANJU GOVORA:
pronalaženje građe (inventio), pravilan
raspored građe u govoru (dispositio), jezično
oblikovanje govora (elocutio), pamćenje
(memoria), izgovaranje (actio ili pronuntiatio)
• U oblikovanju govora potrebno je obratiti
pozornost na čistoću jezika (puritas), jasnoću
jezika (perspicuitas), primjerenost temi
(aptum), govorničke ukrase (ornatus) i na
kratkoću izlaganja (brevitas).
Struktura govora – primjeri:
Formula 4P
• Pozdrav: pozdraviti nazočne,
• Povod: povod govora (rođendan, godišnjica…),
• Priča: opis odabranih trenutaka vezanih za
slavljenika/slavljenike,
• Poželjeti: iskazati dobre želje, poželjeti sreću
slavljeniku/slavljenicima
• Formula “ pet prstiju“:
• mali prst: pobuđivanje zanimanja
• prstenjak: veza početka s temom
• srednji prst: iznošenjem svojega mišljenja
zainteresirati publiku i izazvati je na reakciju
• kažiprst: pokazati konkretne primjere
• palac gore: pozvati publiku na djelovanje
• Formula 1-2-3 (uvod, glavni dio, zaključak)
uvod: kratak i brz prijelaz na temu ili
efektan početak, pozdrav, zahvala, najava teme
glavni dio: činjenice, primjeri, objašnjenje, slike,
grafikoni…
zaključak: najvažnije misli, apel…
Pseudoargumenti
• argumentum ad populum (a. za puk): Svima
vam je poznato da… Vi ste inteligentni pa ćete
se složiti sa mnom…
• argumentum ad hominem (a. protiv čovjeka):
On je lažac, sin propalice, iz čudne obitelji…
• argumentum ad misericordiam (a. za
milosrđe): npr. optužen za utaju poreza brani
se tako što ističe da ima bolesnu ženu i malu
djecu
• argumentum ad verecundiam (a.
strahopoštovanja prema autoritetima) Umjesto
dokaza navode se izjave autoriteta, poznatih ljudi,
često nekvalificiranih za taj predmet.
• argumentum ad ignorantiam (a. neznanja): kaže
se da je nešto tako jer nitko još nije rekao ništa
usuprot tome
• argumentum ad baculum (a. batine): Vidjet ćemo
se mi još!
Literatura:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Aristotel, Retorika, Zagreb, 1989.
Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb, 1988.
Škarić, I., Temeljci suvremenoga govorništva, Zagreb, 2000.
Šego, J., Kako postati uspješan govornik, Zagreb, 2005.
Kvintilijan, M. F., Obrazovanje govornika, Sarajevo, 1985.
Petrić, F., Deset dijaloga o retorici, Rijeka, 1983.
Ciceron, M. T., Podjele u govorništvu, Zagreb, 2011.
Ciceron, M. T., O govorniku, Zagreb, 2002.
Ueding, G. i Steinbrink, B., Grundriss der Rhetorik, Stuttgart –
Weimar, 1994.
• Slike su preuzete s tražilice Google (speaking)