Transcript vjezbe_2 - Ekonomski fakultet

Razvoj teorijskih
koncepcija ekonomske
politike
mr Milena Radonjić
Ekonomski fakultet Podgorica
mart 2014.
,,Nikada nisam mogao da
shvatim kako neko može da
razumije bilo koju ideju, a da
pri tom ne zna njeno porijeklo,
kako se razvila. Velike teorije u
ekonomiji ,,zavise od putanje”.
Drugim riječima, bez istorije
ekonomije ekonomske teorije
kao da su pale s neba.
Ekonomsko znanje je istorijski
uslovljeno; ono što danas
znamo nismo otkrili ovog
jutra. Bez Pigua ne bi bilo
Kejnsa; bez Kejnsa Fridmana;
bez Fridmana Lukasa; bez
Lukasa...”. – Mark Blaug
Savremeni koncepti ekonomske politike
• Klasična makroekonomska teorija
je obilježila početak XX vijeka.
Najvažniji zaključak klasičnih
ekonomista je bio da je
kapitalizam
samoregulišući
ekonomski sistem (mehanizmi
kapitalizma vode privredu u stanje
pune zaposlenosti).
• Seyov zakon: “Ponuda stvara svoju
sopstvenu tražnju!”
• Ovakav zaključak implicira malu ili
nikakvu ulogu države u privredi.
Monetarna politika ne može
uticati na nivo proizvodnje.
Savremeni koncepti ekonomske politike
• Velika ekonomska kriza je
pokazala da kapitalistički sistem
nije inherentno stabilan i da se
ravnoteža može ostvariti i u
uslovima nepotpune zaposlenosti.
• Keynes i njegovi sljedbenici su
smatrali da nije vjerovatno da će
privreda sama dostići punu
zaposlenost, te zahtijeva aktivnu
državnu politiku.
• Keynes tvrdi suprotno od klasičara
da “tražnja stvara svoju sopstvenu
ponudu”.
• Nakon Drugog svjetskog rata
većina EP se svodila na upravljanje
tražnjom.
Savremeni koncepti ekonomske politike
• Problem stagflacije 70-ih godina
XX vijeka bio je poguban za
kejnzijansku politiku baš kao što
je Velika depresija bila pogubna
za klasični model.
• Došlo je do oživljavanja klasične
teorije u različitim oblicima:
monetarizam,
racionalna
očekivanja, i dr.
• 80-ih godina je oživjela Kejnzova
teorija u formi ekonomije ponude
Savremeni koncepti ekonomske politike
• 90-ih godina većina ekonomista se
može svrstati u dvije grupe.
• Novi
klasični
ekonomisti
obnavljaju
bitne
elemente
klasičnog modela i u njega
uključuju racionalna očekivanja.
• Novi kejnzijanci su razvili teorije
po kojima nefleksibilnost cijena,
nadnica i kamata slijede iz
racionalnog odlučivanja.
Ključne postavke klasične škole
Karakteristike: Zakonima tržišta uspostavlja se ravnoteža. U datoj ravnoteži, ostvarena
je puna zaposlenost. Ravnoteža može da se poremeti samo na kratak rok, u dugom roku
je ostvarena! Tržište bi u slučaju neravnoteže vrlo brzo i efikasno reagovalo, kako bi
povratilo ravnotežu na puni nivo zaposlenosti. Stoga, vladine intervencije nisu ni
potrebne ni poželjne. Štaviše, prouzrokovale bi nestabilnost u privredi. Cijene, realne
nadnice i kamatne stope su fleksiblne, novac je neutralan!
Pretpostavke:
1.Svi privredni učesnici su racionalni i imaju cilj da maksimiziraju profit;
2.Sva tržišta su savršeno konkurentna – cijene su fleksibilne;
3.Svi privredni učesnici imaju potpune informacije o uslovima na tržištu i cijenama prije trgovine;
4.Vlada princip „nevidljive ruke“ na osnovu kojeg se obezbjeđuje „čišćenje“ tržišta;
5.Privredni učesnici imaju stabilna očekivanja.
TRI KOMPONENTE MODELA KLASIČARA
1. Klasična teorija
zaposlenosti i outputa
2. Sejov zakon tržišta
3. Kvantitativna teorija novca
1. Klasična teorija zaposlenosti i outputa
2.Sejov zakon tržišta
Godine 1803. Sej u Raspravi o političkoj ekonomiji formuliše Zakon tržišta: proizvodi se
razmjenjuju za proizvode, svaki kupac je prodavac, svaki prodavac kupac; tražnja stvara
ponudu; ponuda stvara tražnju. Zakon važi u uslovima trampe, a u uslovima novčane
privrede neravnoteža je posljedica tezaurisanja novca. Postoje dvije verzije Zakona:
slaba po kojoj jednakost ponude i tražnje (P=T) može biti na nivou dohotka ispod pune
zaposlenosti i jaka po kojoj je P =T uvijek na nivou pune zaposlenosti. Ravnoteža
pretpostavlja da je (1) dohodak = izdacima, i (2) štednja = investicijama.
Ukoliko su ponuda i tražnja uvijek jednake, onda je novac samo veo koji pokriva realnu
ekonomiju. Novac je neutralan!
3.Kvantitativna teorija novca
Klasična dihotomija – odvajanje realnih i nominalnih veličina
Dvije verzije: 1) Kembridžki pristup; 2) Fišerov pristup.
Kembridžki pristup:
M  kP Y
Pošto su k i Y konstantni, onda M
definiše nivo P.
Fišerov pristup:
M V  PY
V 
1
k
Ekonomska politika klasične škole
Klasična škola se zalaže za laissez faire
koncepciju. Državna intervencija nije poželjna iz
ekonomskih, političkih i filozofskih razloga.
Država je smatrana neproduktivnim faktorom, jer
se polazilo od pretpostavke da svi ekonomski
subjekti na najbolji način koriste raspoložive
resurse, a državna intervencija bi značila lišavanje
ovih subjekata za određeni iznos. Vodila se
politika budžetske ravnoteže.
Zadatk države je da razvija određene djelatnosti
od javnog interesa, a koje nisu profitabilne
privatnom kapitalu.
Velika ekonomska kriza (1929.-1933.)
Kejnsov odgovor nastanku Velike ekonomske krize
1936. godine – „Opšta teorija nezaposlenosti, kamate i novca“
Kapitalistički sistem je najbolji od ponuđenih, ali ipak čisto tržišno funkcionisanje ne
omogućava uvijek formiranje ravnoteže na nivou pune zaposlenosti. Stoga, tržišta mogu
praviti greške, i kao posledica toga javlja se nevoljna nezaposlenost. Da bi se privreda
dovela na nivo pune zaposlenosti, potrebne su intervencije države.
UZROK KRIZE:
Kriza je nastala kao posljedica nedovoljne tražnje. Kejns opovrgava Sejov zakon da
„ponuda kreira tražnju“, i vodi se idejom da „tražnja kreira ponudu“. Uzrok krize je
nedovoljna tražnja! Rješenje: povećati tražnju državnim intervencijama! Jednom kad se
postigne puna zaposlenost i ravnoteža, dalje važe zakoni „klasične ekonomije“.
Ključne postavke kejnzijanizma
1. privreda je u osnovi nestabilna i izložena nepravilnim šokovima koji proističu iz
promjena granične efikasnosti investicija usled promjena očekivanja preduzetnika
(Kejnsov ,,životinjski instinkt”);
2. privredi će, ako je prepuštena sama sebi, biti potrebno dugo da se vrati u stanje
pune zaposlenosti;
3. agregatni (ukupni) nivo dohotka i zaposlenosti određen je nivoom agregatne
tražnje;
4. državna intervencija treba da da primat fiskalnoj u odnosu na monetarnu politiku,
jer je ona direktnija, efikasnija i brže daje efekte.
5. s obzirom na ograničenu fleksibilnost (rigidnost) nadnica i cijena, moguće je da
novac na kratak rok ima realne efekte na dohodak i zaposlenost.
6. kejnzijansko upravljanje tražnjom usredsređeno je na kratak rok, jer po Kejnsu ,,na
dugi rok smo svi mrtvi”.
Fiskalna politika u kejnzijanizmu
•
•
•
•
Osnovni uzrok cikličnih fluktuacija su fluktuacije AD!
Energično korišćenje fiskalne politike: povećanje državne potrošnje vs smanjenje
poreza
Finansiranje deficita: emisija obveznica vs emisija novca
Ekspanzija AD neće imati značajne efekte na porast stope inflacije (primarni efekat
na realnu aktivnost)
Monetarna politika u kejnzijanizmu
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Ekonomsku politiku treba postaviti u razvojni kontekst i stavlja se naglasak na
fiskalnu politiku.
Monetarna politika treba da podržava i podstiče dinamiziranje privredne aktivnosti
(Filipsova kriva).
Kejnzijanci se zalažu za ekspanziju kredita.
Ključni značaj ima realni sektor, a monetarni sektor ima sekundaran značaj!
Postavljaju dvije ključne teze: prva, količina novca se formira kao endogena
varijabla, a druga, količina novca utiče na privrednu aktivnost preko kamatnih stopa
Transakciona vs špekulativna tražnja
Pretpostavka: ubacuje se dodatna količina novca u ekonomiju i stvara se višak novca
u odnosu na tražnju tržišnih sektora. Ravnoteža se uspostavlja preko dva
mehanizma – oni se odnose na finansijski i na realni sektor. Akcenat je na
promjenama količina!!!
Samo u slučaju kada je AD na nivou koji garantuje punu zaposlenost, njena
ekspanzija preko rasta količine novca može dovesti do inflacije!
Najvažniji cilj EP je odstranjivanje masovne nezaposlenosti, a sekundarni cilj je
suzbijanje inflacije (umjerena inflacija ima stimulativno dejstvo).
Klasičari vs Kejnz
Klasičari
Kejns
Ponuda kreira tražnju
Tražnja kreira ponudu
Tržište formira Y pri punoj L
Tržište ne može da kreira punu zaposlenost
Razlike
(Y) Output definiše...
Nivo zaposlenosti
Agregatna tražnja
(L) Zaposlenost definiše...
Tržište rada
Agregatna tražnja
(C) Potrošnja je funkcija...
Kamatne stope
Outputa (endogena), uticaj α i β
(I) Investicije su funkcija...
Kamatne stope
Očekivanih profita i kamatne stope stope
(r) Kamatna stopa se definiše...
Realnim varijablama
Na tržištu novca
(M) Novac je...
Neutralan
Povećava Y ako nije ostvarena puna zaposlenost
(W) Nominalne nadnice su...
Fleksibilne
Konstantne
(L) Nevoljna nezaposlenost
Ne postoji ukoliko je tržište u
ravnoteži
Postoji
Monetarizam
• Kvantitativna teorija novca
• Filipsova kriva upotpunjena
očekivanjima
• Monetarni pristup platnom
bilansu
Ključna figura:Milton Fridman
Struktura monetarizma
Ključne postavke monetarizma
1. promjene količine novca su najvažniji faktor promjena novčanog dohotka;.
2. u uslovima stabilne tražnje za novcem, najveći dio nestabilnosti u privredi može se
objasniti fluktuacijama ponude novca koje izazivaju monetarne vlasti;
3. vlasti mogu kontrolisati ponudu novca, i kada se za to odluče putanja novčanog
dohotka biće različita u odnosu na situaciju kada je ponuda novca endogena
(kejnzijanska, prema potrebama privrede);
4. zaostajanje promjena novčanog dohotka za promjenama količine novca su duga i
promjenljiva, pa korišćenje diskrecione politike može biti kontraproduktivno;
5. ponuda novca treba da raste po fiksnoj stopi, u skladu sa rastom dohotka, da bi se
osigurala stabilnost cijena
Za kejnzijance puna zaposlenost je uslov zdravog
društva, a za monetariste stabilnost cijena!!!
Ključne postavke monetarizma
•
•
•
•
•
Osnovna filozofija monetarizma : liberalistička ekonomska politika gdje je zadatak
države da propisuje minimalne propise i da štiti građane i institucije.
Znanja o ekonomiji su nedovoljna i postoje vremenska kašnjenja (3 vrste: spoznajni,
jaz u odlučivanju i jaz u realizaciji)
Dvije važne hipoteze su: odvojenost nominalnog i realnog sektora i neutralnost
novca!
Tražnja za novcem je stabilna varijabla (realni sektor), dok je ponuda novca pod
kontrolom CB
Neravnoteža se manifestuje u vidu inflacije ili deflacije!
Monetarna politika u monetarizmu
•
•
•
•
Jednostavna primjena : upravljanje ponudom novca
Bazični stav: slobodno tržište uvijek vodi privredu u stanje pune zaposlenosti, dok
su na kratak rok moguće faze neravnoteže. Na dugi rok, ravnoteža se postiže
zahvaljujući fleksibilnosti cijena.
Glavni problem privrede je inflacija – primat monetarne u odnosu na fiskalnu
politiku!
Inflacija je uvijek monetarni fenomen i univerzalni lijek je restriktivna monetarna
politika!
Fiskalna i ST politika u monetarizmu
•
•
•
•
•
•
Fiskalna politika ima sporedan značaj i utiče na privredu samo u mjeri u kojoj utiče
na promjene novčane mase!
Efekat istiskivanja i nemoć fiskalnih instrumenata
Spoljnotrgovinska politika – suficit odnosno deficit platnog bilansa su monetarni
fenomeni
Pretpostavka: sistem je u ravnoteži i povećava se domaći kredit(ekspanzija domaćih
novčanih sredstava). Pojedinci imaju višak novčanih sredstava – plasiranje novca u
inostranstvo – deficit PB – smanjenje deviznih rezervi (fiksni kurs).
Monetaristi se zalažu za fleksibilni devizni kurs: formiranje cijena treba da bude
rezultat slobodne tržišne igre i u sistemu fleksibilnog DK monetarna politika igra
aktivnu ulogu
Za monetariste je ključni cilj rješavanje problema inflacije i smanjenje javne
potrošnje, što je prirodna reakcija na kejnzijansku politiku koja je ostavila ogromne
deficite.
Kejnzijanci vs monetaristi
KLJUČNE RAZLIKE
KEJNZIJANIZAM
MONETARIZAM
EKONOMSKA FILOZOFIJA
Intervencionizam
Liberalizam
Nestabilno – potrebna ekonomska
politika
Rigidne nadnice
Neneutralan
Stabilan privatni sektor –
automatsko prilagođavanja
Fleksibilne nadnice
Neutralan u dugom roku
Nevoljna nezaposlenost
(primarni makroekonomski problem)
Prirodna nezaposlenost
Nije čisto monetarni fenomen
(sekundarnog značaja)
Aktivna i primarna
Čisto monetarni fenomen
(primarni ekonomski problem)
Pasivna i sekundarna
Drugorazredna
(ključni instrument je kamatna stopa)
Primarna (ključni instrument je
ponuda novca)
FILIPSOVA KRIVA
KRIVA AGREGATNE
PONUDE
Originalna - opadajuća
Nova - vertikalna
Rastuća
Vertikalna
VREMENSKI HORIZONT
Kratak rok
Dugi rok
TRŽIŠTE/RAVNOTEŽA
TRŽIŠTE RADA
NOVAC
NEZAPOSLENOST
INFLACIJA
FISKALNA POLITIKA
MONETARNA POLITIKA
Nova klasična makroekonomija br.1
• 70-ih godina prošlog vijeka ponovo stupa na scenu
uvjerenje da tržišna ekonomija može sama da postigne
makroekonomsku stabilnost, uz uslov da država ne
sprovodi pogrešnu diskrecionu ekonomsku politiku.
• Glavni rival kejnzijanizma postaje grupa ekonomista koja
kao ključnu zamjerku navodi to što nijesu uključili
endogeno formirana očekivanja u ponašanje ekonomskih
subjekata.
• Iako proizišao iz monetarizma, ovaj pravac predstavlja
posebnu školu u razvoju ekonomske misli i naziva se nova
klasična makroekonomija broj 1.
Nova klasična makroekonomija br.1
NKM
NKM
NKM
Ključna figura:Robert E.Lucas
• Racionalna očekivanja
• Kontinuirano čišćenje tržišta
• Hipoteza o agregatnoj ponudi
Struktura NKM:
Racionalna očekivanja
•
70-ih godina racionalna očekivanja smjenjuju adaptivna
očekivanja (kod Kejnza očekivanja su bila egzogena).
1. Slaba verzija: pojedinci nijesu pasivni posmatrači već koriste
sve dostupne informacije da bi donijeli odluke!
2. Jaka verzija: subjektivna očekivanja koincidiraju sa
objektivnim matematičkim očekivanjima varijable!
Racionalna
očekivanja
• okrenuta unaprijed
Adaptivna
očekivanja
• okrenuta unazad
Kontinuirano čišćenje tržišta
• Ključna pretpostavka je da se sva tržišta u ekonomiji
kontinuirano čiste. Ekonomija se nalazi u ravnoteži i
na kratak i na dugi rok!
• Modeli nove klasike poznati i kao ravnotežni modeli!
Racionalnost
Optimizacija
Ravnoteža
• Radi se o pretpostavci koja izaziva brojne kritike i u
suprotnosti je sa kejnzijancima i monetaristima.
Hipoteza o agregatnoj ponudi
• U osnovi agregatne ponude nalaze se dvije
pretpostavke: pojedinci se ponašaju u skladu sa
maksimiziranjem svog blagostanja, a odluke o ponudi
(rada i roba) zavise od relativnih cijena.
• Prvi pristup agregatnoj ponudi se fokusira na tržište
rada – intertemporalna supstitucija kao posljedica
promjene realne plate!
• Drugi pristup se odnosi na tržište roba – važan
element
analize
su
informacije
dostupne
proizvođačima.
Hipoteza o agregatnoj ponudi
• Problem ekstrakcije signala: da li se radi o realnom
povećanju tražnje za proizvodom ili je u pitanju samo
nominalni porast tražnje?
• U Lukasovoj funkciji ponude sa iznenađenjem, realne
varijable su vezane za nominalne i klasična
dihotomija nestaje jedino ako je promjena
nominalnih varijabli iznenađenje!
Ravnotežni poslovni ciklusi
• Po Lukasu, poslovni ciklus predstavlja serijski
korelisane promjene oko trenda realnog output-a
koje se ne mogu objasniti promjenama raspoloživosti
faktora proizvodnje.
• Lukas pokazuje da monetarne promjene imaju realne
posljedice. Kako monetarni poremećaj može da
prouzrokuje fluktuacije realnog output-a?
• Ključna inovacija kod Lukasa jeste uvođenje
nesavršenih informacija u model !!!
Ravnotežni poslovni ciklusi
• Lukasov model je monetaristički: rast ponude novca
izaziva rast cijena, a zbog problema ekstrakcije
signala dolazi do privremenog rasta output-a iznad
prirodnog nivoa, što znači da novac nije neutralan na
kratak rok!
• Zaključak: poslovni ciklus nastaje zbog egzogenog
monetarnog šoka koji šalje nesavršene cjenovne
signale subjektima koji odgovaraju rastom ponude!
Neefikasnost monetarne politike
• Jedan od važnih zaključaka NKM je da anticipirane
promjene monetarne politike neće imati efekat na nivo
output-a i zaposlenosti ni na kratak rok.
• Ako je politika anticipirana: A
C
• Ako je politika neanticipirana: A
B
C
Trošak dezinflacije
• Druga važna implikacija se tiče troška dezinflacije. NKM dijeli
stav monetarista da je inflacija monetarni fenomen.
• Po Kejnzu, racio žrtvovanja je visok zbog rigidnosti cijena, a po
monetaristima takođe postoje gubici na strani proizvodnje.
• Kod NKM, racio žrtvovanja je jednak 0 !!!
Vremenska nekonzistentnost i kredibilnost
• Diskreciona monetarna politika ne može biti
kredibilna i novi klasičari se zalažu za uvođenje
pravila.
• Kako bi dokazali svoj stav, razvijaju analitički model
koji opisuje dinamičku igru između inteligentnih
igrača – Vlade i privatnog sektora.
• Vremenska nekonzistentnost – razlika između ex ante
i ex post optimalnosti
• Kratkoročni dobitak vodi dugoročnom gubitku!
Vremenska nekonzistentnost i kredibilnost
Nezavisnost centralne banke
• Pošto je izvor problema kredibilnosti u diskrecionoj
moći monetarnih autoriteta, on se može riješiti time
što će se odgovornost za anti-inflatornu politiku
prenijeti na politički nezavisnu CB.
• Nezavisnost cilja vs nezavisnost instrumenta
Lukasova kritika
• Lukas kritikuje uobičajeno korišćenje velikih
makroekonomskih modela za evaluaciju posljedica
alternativnih politika jer parametri tih modela ostaju
nepromijenjeni.
• Mora se uzeti u obzir činjenica da promjena politike
mijenja i strukturu modela.
• Modeli nove klasike se baziraju na individualnim
ciljevima i ograničenjima pa rezultirajući model sadrži
strukturne relacije koje ostaju nepromijenjene bez
obzira na promjenu politike.
Teorija realnih poslovnih ciklusa
• 80-ih godina prošlog vijeka razvijen je model koji
poslovne cikluse objašnjava sa aspekta ponude.
• Inicijalni impuls predstavlja realni faktor, a to je promjena
tehnologije koja pomjera proizvodnu funkciju i dovodi do
promjena u nivou output-a i zaposlenosti time što
racionalni pojedinci odgovaraju na promjene cijena.
• Važno pitanje koje se javlja u analizi jeste pitanje
statističkih karakteristika ekonomskih vremenskih serija i
razdvajanje trenda od ciklusa.
Ciklus vs slučajni hod
• Po kejnzijancima, monetaristima i novim klasičarima,
dugoročni trend outputa je gladak, a kratkoročne
fluktuacije oko trenda su određene šokovima tražnje:
Ciklus vs slučajni hod
• Prema teoretičarima realnog poslovnog ciklusa, promjene
BDP-a su trajne i ne postoji tendencija da se output vrati na
trend prije šoka:
• U suštini, fluktuacije BDP-a su fluktuacije prirodnog nivoa
output-a, a ne fluktuacije oko prirodne stope.
Teorija realnih poslovnih ciklusa
• Ne razdvajaju se analiza fluktuacija od analize rasta jer
sile koje determinišu trend su iste kao i one koje
determinišu fluktuacije.
• Zbog neutralnosti novca, permanentne promjene moraju
doći od realnih, a ne od monetarnih šokova.
• Šokovi mogu biti na strani AD i na strani AS.
• Na strani AD, u pitanju su šokovi koji utiču na IS ili LM
krivu. Na strani AS, to su prirodne katastrofe, cijene
energije, ratovi, vladine regulacije i šokovi produktivnosti.
Glavne karakteristike NKM br.2
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
reprezentativni ekonomski subjekti – firme i pojedinci – maksimiziraju svoj
profit i korisnost u uslovima ograničenosti resursa;
subjekti imaju racionalna očekivanja i nisu izloženi informacionoj asimetriji.
Pošto su očekivane cijene jednake stvarnim cenama, subjekti se suočavaju sa
ekstrakcijom signala, ali u smislu utvrđivanja da li je tehnološki šok
privremen ili stalan;
fleksibilnost cijena osigurava čišćenje tržišta;
fluktuacije agregatnog autputa i zaposlenosti duguju se slučajnim
promjenama raspoloživih proizvodnih tehnika;
fluktuacije zaposlenosti odražavaju voljne odluke radnika;
monetarna politika je irelevantna, nema uticaja na realne varijable, novac je
neutralan;
odbacuje se razgraničenje kratkog i dugog roka u analizi fluktuacija i trenda.
Razlike između NKM br.1 i NKM br.2
1. uzroci ciklusa nisu monetarni (ponuda novca) nego
realni (tehnološki šokovi);
2. ne postoji informaciona asimetrija firmi i radnika,
značajna za djelotvornost monetarnog šoka, jer su
presudni neočekivani tehnološki šokovi koji se
duguju pronalascima;
3. odbacuje se razlikovanje kratkog roka (fluktuacije) i
dugog roka (trend), jer svaka faza poslovnog ciklusa
postaje ravnoteža za dati nivo tehnologije.
Struktura modela realnog poslovnog ciklusa
Proizvodna funkcija:
Totalna faktorska produktivnost:
Funkcija korisnosti reprezentativnog subjekta:
Ograničenja:
Struktura modela realnog poslovnog ciklusa
• Od čega zavisi kako će se mijenjati ponuda rada zbog dejstva
šoka?
1. permanentne ili privremene promjene realne plate (efekat
dohotka i supstitucije)
2. promjena realne kamatne stope
Uticaj tehnološkog šoka
AS-AD model u realnom poslovnom ciklusu
• Racionalna očekivanja, fleksibilnost cijena i potpune informacije u vezi
ponude novca garantuju novčanu neutralnost. Pošto nominalne varijable
ne utiču na realne, output i zaposlenost su u potpunosti određeni realnim
silama koje su u osnovi proizvodne funkcije i ponude faktora proizvodnje.
• RAS kriva je kriva ravnoteže na tržištu rada.
AS-AD model u realnom poslovnom ciklusu
• Kada se uzme u obzir realna kamatna stopa, RAS kriva postaje kriva
uzlaznog nagiba.
• Model je u potpunosti realan jer količina novca i nivo cijena nemaju uticaja
na output i zaposlenost; ne postoji razdvajanje na kratki i dugi rok i
fleksibilnost cijena omogućava da realna kamatna stopa uravnoteži tržište
roba. Pomjeranja AS krive nastaju zbog tehnoloških šokova mada i
promjene AD mogu biti značajne u objašnjavanju fluktuacija.
Uticaj šoka na strani ponude
Uticaj šoka na strani tražnje
Novi kejnzijanci
• Ova škola se pojavila sredinom 80-ih godina kao odgovor na
teoretsku krizu kejnzijanizma (nedostatak adekvatnog objašnjenja
zašto ne dolazi do prilagođavanja nadnica).
• Kameni temeljci NK su:
 makroekonomske teorije iziskuju čvrste mikroekonomske osnove;
 makroekonomski modeli moraju biti modeli opšte ravnoteže;
 tržište funkcioniše zakašnjelo zbog rigidnosti cijena i nadnica i ne
može se govoriti o potpunom otkazivanju tržišta.
Novi kejnzijanci
• Premise od kojih polaze:
 šokovi na strani tražnje i ponude rezultiraju u realnim promjenama
proizvodnje i zaposlenosti zbog rigidnosti cijena;
 odstupanje proizvodnje i zaposlenosti može biti dugotrajno, sa
značajnim negativnim posljedicama po blagostanje.
• Cilj analize: pobijanje argumenta NKM da pretpostavka o rigidnosti
cijena ne može biti teorijski utemeljena
Novi vs stari kejnzijanci - slaganja
1. Prisutna je nevoljna nezaposlenost.
2. Fluktuacije ekonomske aktivnosti su previše različite da bi se
mogle pripisati kratkoročnim promjenama u tehnologiji, ukusima
i demografskim kretanjima.
3. Monetarna politika je najčešće neefikasna u stabilizaciji
ekonomske aktivnosti.
4. Državna intervencija je bar povremeno poželjna kako bi se
stabilizovao nivo ekonomske aktivnosti.
 Novi kejnzijanci vs stari kejnzijanci: novi pokušavaju da obezbijede mikro osnove
koje bi objasnile rigidnost nadnica i cijena.
 Novi kejnzijanci VS novi klasičari: po NKM , firme prihvataju tržišne cijene, dok novi
kejzijanci polaze od monopolističke strukture tržišta.
Definisanje ekonomije novih kejnzijanaca
1. Da li postoje ozbiljne anomalije klasične dihotomije?
2. Da li teorija pretpostavlja da su realne tržišne nesavršenosti
ključne za razumijevanje ekonomskih fluktuacija?
Rigidnosti u ekonomiji
1. Nominalne rigidnosti – one koje sprječavaju brzo prilagođavanje
nominalnih cijena nakon nominalnih poremećaja
2. Realne rigidnosti – javlja se ukoliko neki faktor sprječava
prilagođavanje realnih nadnica/cijena ili ukoliko postoji relativna
fiksnost jedne nadnice prema drugoj ili jedne cijene prema
drugoj
Rigidnosti u ekonomiji
1. Nominalne rigidnosti
a) Fiksiranost radnih ugovora
b) Meni troškovi
2. Realne rigidnosti
a) Implicitni radni ugovori
b) Efikasne nadnice
Ekonomska politika
• Nemaju jedinstveno stanovište o načinu vođenja ekonomske
politike.
• Rigidnosti nominalnih cijena su osnovna karakteristika po kojoj se
tržišne privrede razlikuju od valrasijanskog modela.
• Ne-neutralnost novca, efikasnost ekonomske politike, svijet
nesavršene konkurencije
• Uloga racionalnih očekivanja
• Fluktuacije ekonomske aktivnosti su neregularne i nijesu
predvidive, novi kejnzijanci se ne zalažu sa fino podešavanje
makroekonomskih varijabli od strane države.
• Manji broj novih kejnzijanaca preferira politiku čvrstih pravila dok
većina smatra da nije moguće postaviti sva pravila s obzirom na to
da se ekonomija rapidno mijenja.
Fiskalna politika kod novih kejnzijanaca
 Prioritet se daje fiskalnoj u
odnosu na monetarnu politiku.
 Cilj: eliminacija nestabilnosti
AD kako bi se uticalo na porast
proizvodnje.
 Zbog velike heterogenosti ove
škole, ne postoji jedinstven
stav o tome koje konkretne
instrumente treba koristiti.
Monetarna politika kod novih kejnzijanaca
 “Efikasna MP ne zahtijeva da iko
bude obmanut. Čak i onda kada je
u potpunosti anticipirana može
uticati na obim proizvodnje i
zaposlenost pošto informacije
postaju dostupne tek nakon što su
dugoročni ugovori o radu već
zaključeni. Ukoliko su kreatori EP
slobodni da reaguju, a radnici nisu,
onda kreatori imaju širok spektar
mogućnosti
da
stabilizuju
ekonomiju, čak iako ekonomski
agenti
imaju
racionalna
očekivanja.” -Fišer
Socijalna politika kod novih kejnzijanaca
 Novi kejnzijanci ističu negativne posljedice kompenzacionih plaćanja za
slučaj nezaposlenosti i zalažu se za reformu tog sistema.
 Novi kejnzijanci se zalažu za institucionalne reforme u cilju smanjenja
monopolske moći insajdera i zapošljavanja autsajdera. Mjere koje
predlažu:





Reforma radnog zakonodavstva radi sniženja troškova otpuštanja i zapošljavanja radnika;
Reforma industrijskih odnosa kojom bi se smanjila opasnost od prijetnje štrajkom;
Povećanje mobilnosti radne snage;
Učešće zaposlenih u diobi profita;
Reforma sistema socijalnih primanja kojom bi trebalo podstaći nezaposlene da traže
posao.
Zaključak
 Ključni cilj EP novih kejnzijanaca
rasprostranjene nevoljne nezaposlenosti.
je
eliminacija
široko
 Borba protiv inflacije je sekundarni cilj. Važniji cilj monetarne
politke je da poveća dostupnost kredita i da održava nisku kamatnu
stopu koja bi garantovala visok nivo investicija i time smanjila
ciklične fluktuacije.
Karakteristike savremene
monetarne politike
mr Milena Radonjić
Ekonomski fakultet Podgorica
mart 2014.
Centralna banka
• Ključne karakteristike koje definišu CB:
 vrhovna monetarna institucija,
 obavlja niz različitih funkcija i ima monopol nad emisijom novca,
 njen najvažniji cilj je održavanje cjenovne stabilnosti u užem
smislu, odnosno finansijske stabilnosti u širem smislu.
 Prva CB je švedska Riks banka (1668.god.); Banka Engleske je
osnovana 1694.god.; Banka Francuske 1800.god.; FED 1913.god.
Centralna banka
• Osnivanje CB je povezano sa potrebom finansiranja države,
međutim ta funkcija je bila mnogo drugačija od današnjih oblika
finansiranja budžetskih deficita. Od sredine XIX vijeka CB
preuzimaju ulogu zajmodavca u krajnjoj instanci.
• Početkom XX vijeka postojalo je samo 18 CB, krajem 50-ih godina
broj raste na 60, a danas ih ima 160 u svijetu.
• Sa razvojem CB mijenjale su se i funkcije i instrumenti monetarne
politike. (60-ih godina ekspanzivna MP, a 70-ih restriktivna
monetarna politika)
Ciljevi monetarne politike
• 60-ih godina najvažniji cilj monetarne politike: optimalna nagodba
između inflacije i nezaposlenosti!
• Danas: OČUVANJE CJENOVNE STABILNOSTI!
• Poslije Drugogo svjetskog rata monetarna politika se zasnivala na
Bretonvudskom sistemu sve do kraja 60-ih godina. Početkom 70ih, SAD ukidaju konvertibilnost dolara za zlato . Posle propasti
ovog sistema vladalo je mišljenje da monetarna politika nije
efikasna (CB nije nezavisna). Od 80-ih godina prisutan je trend
porasta nezavisnosti CB.
• Glavna dilema je da li monetarna politika treba isključivo da vodi
računa o stabilnosti cijena ili treba da podržava i druge ciljeve kao
što su zaposlenost i rast.
Ciljevi monetarne politike
• Posljednjih godina kao cilj centralne banke se razmatra finansijska
stabilnost.
• Definicije finansijske stabilnosti:
 odsustvo bankarskih kriza ili velikih fluktuacija finansijskih tržišta.
 sposobnost finansijskog sistema da apsorbuje različite vrste
šokova bez finansijske krize koja bi dovela do multisektorskog
širenja negativnih makroekonomskih efekata.
• Finansijska nestabilnost se definiše kroz prisustvo tri faktora:
 neke značajnije HOV odstupaju od onoga što bi se moglo definisati
kao njihova fer cijena,
 funkcionisanje finansijskog tržišta i odobravanje kredita je pod
uticajem brojnih teškoća i
 značajno odstupanje agregatne tražnje od proizvodnih mogućnosti
zemlje.
Ciljevi monetarne politike
 Centralna banka Crne Gore nema jasno definisan cilj. Ona je
odgovorna za vođenje monetarne politike, uspostavljanje i
održavanje zdravog bankarskog sistema i efikasnosg platnog
prometa.
Koristi od cjenovne stabilnosti
 Cjenovna stabilnost olakšava da se prepoznaju promjene u relativnim
cijenama.
 Ako su investitori sigurni da će cijene ostati stabilne u budućnosti, neće
tražiti „premiju za inflatorni rizik” kao kompenzaciju za rizik držanja
sredstava po nominalnoj vrijednosti na duži rok.
 Kredibilno održavanje cjenovne stabilnosti olakšava pojedincima i
preduzećima da preusmjere svoja sredstva na produktivniju upotrebu
umjesto na zaštitu od inflacije.
 Održavanje cjenovne stabilnosti štiti i od velike i neosnovane redistribucije
dohotka kako u inflatornim tako i u deflatornim okolnostima. Više
slučajeva u XX vijeku pokazalo je da visoke stope inflacije ili deflacije
dovode do socijalne i političke nestabilnosti.
Nezavisnost centralne banke
• Definicija nezavisnosti: sloboda CB da definiše svoje ciljeve i instrumente
bez uticaja vlade ili neke druge institucije!
1. Institucionalna nezavisnost podrazumijeva zabranu centralnoj banci da
traži ili prihvata instrukcije od drugih institucija ili pojedinaca izvan
centralne banke, kao i zabranu političkim institucijama da daju instrukcije
centralnoj banci.
2. Personalna nezavisnost podrazumijeva da izborni period guvernera i
najvišeg organa mora da bude duži od mandata vlade, pri čemu idealna
situacija podrazumijeva mandatni period od 6 do 8 godina.
3. Funkcionalna nezavisnost podrazumijeva da osnovni cilj centralne banke
treba da bude održavanje cjenovne stabilnosti.
4. Finansijska nezavisnost podrazumijeva da centralna banka samostalno
usvaja budžet i da joj za njegovo usvajanje nije potrebno odobrenje nekog
drugog organa.
Nezavisnost centralne banke
• Zašto je važno dati slobodu odlučivanja centralnoj banci?
 Inflatorna karakteristika monetarne politike
 Finansiranje budžetskog deficita
 Nedostatak iskustva političara za vođenje monetarne politike
•
1.
2.
3.
4.
Indeksi za mjerenje nezavisnosti CB:
Alesina: da li o karakteru monetarne politike konačnu riječ ima CB; da li su
državni funkcioneri u upravljačkim strukturama CB; koliko članova tih tijela
imenuje vlada;
Grili/Masiandro/Tabelini: procedura imenovanja rukovodilaca, dužina mandata,
statutarne obaveze o vođenju politike;
Eifinger/Šaling: lokus odgovornosti za monetarnu politiku, imenovanje i broj
rukovodilaca od strane države;
Cukierman: imenovanje, razrješavanje i dužina mandata rukovodilaca CB,
institucionalni lokus odgovornosti za monetarnu politiku, značaj stabilnosti cijena
u
ukupnoj
politici,
frekvencija
promjene
guvernera
CB.
Alesina
Australija
1
Grili-Masiandro Tabelini
9(3)
Eifinger - Šaling
Cukierman
1
0,31
Austrija
-
9(3)
3
0,58
Belgija
2
7(1)
3
0,19
Kanada
2
11(4)
1
0,46
Danska
2
8(3)
4
0,47
Finska
2
-
3
0,27
Nemačka
4
13(6)
5
0,66
Grčka
-
4(2)
-
0,51
Island
-
-
-
0,36
Irska
-
7(3)
-
0,39
Italija
1,5
5(4)
2
0,22
Japan
3
6(1)
3
0,16
Holandija
2
10(6)
4
0,42
Novi Zeland
1
3(0)
Norveška
2
-
3
2
0,14
Inflacija i nezavisnost centralne banke
Režimi monetarne politike
• Ključno pitanje za centralne bankare predstavlja kako postaviti okvir za
monetarnu politiku da se ostvari relativno niska stopa inflacije i da
istovremeno monetarna politika bude dovoljno fleksibilna da se prilagodi
šokovima na strani ponude i da kompenzuje šokove tražnje.
• Stara dilema je da li monetarnu politiku bazirati na pravilima ili diskreciji.
• Argumenti protiv diskrecije: na dugi rok, tržište ima moć
samouravnoteženja. Kreatorima ekonomske politike nekada nedostaje
znanja, a takođe postoji opasnost od političkih pritisaka i pritisaka
interesnih grupa.
• Argumenti protiv pravila: nije moguće unaprijed formulisati pravila za sve
situacije, nijedno pravilo ne može ostati na snazi neodređen vremenski
period...