Transcript tenzidi_5 [706 KiB]

TENZIDI
4. Klasifikacija, proizvodnja i primjena
KLASIFIKACIJA TENZIDA
Prema upotrebi
Prema ionskom naboju
•Sredstva za pranje i
čišćenje
•Anionski
•Sredstva za močenje
•Sredstva za
emulgiranje
•Sredstva za
dispergiranje
•Sredstva za pjenjenje
•Kationski
•Neionski
•Amfoterni (ili amfolitski)
ANIONSKI TENZIDI
Klasifikacija prema polarnoj grupi:
1) SULFONATI
aromatski:
alkilbenzen sulfonati
alkiltoluen sulfonati
alkilksilen sulfonati
alkilnaftalen sulfonati
alifatski:
-olefin sulfonati
alkan sulfonati
sulfo sukcinati
2) SULFATI
alkil sulfati (npr. natrij lauril sulfat; SLS)
alkil eter sulfati (npr. natrij lauril eter sulfat; SLES)
3) FOSFATNI ESTERI
monoesteri
diesteri
triesteri
4) KARBOKSILATI
sapuni
acil isetionati
taurati
Najčešći anionski tenzidi u detergentima za pranje rublja:
Sapun
Alkil benzen sulfonati (LAS i TPS)
Sekundarni alkan sulfonati (SAS)
-olefin sulfonati
-sulfo esteri masnih kiselina (SES)
Alkil sulfati (AS)
Alkil eter sulfati (AES)
PRIMJENA ANIONSKIH TENZIDA
Primjena ovisi o tipu tj. kemijskoj strukturi anionskog tenzida
Zbog negativnog naboja koji se odbija od većine površina koje
također imaju slab negativan naboj koriste se u različitim
sredstvima za čišćenje
U formulacijama praškastih detergenata s primjenom u
kućanstvu i industriji; za pranje rublja i čišćenje čvrstih površina
U tekućim detergentima za ručno i mašinsko pranje posuđa
U formulacijama detergenata za čišćenje metala
Kao sredstva za dispergiranje u formulacijama agrokemikalija i
pigmenata (premaza)
Kao močila i emulgatori
U emulzijskoj polimerizaciji
U zaštiti od korozije
Neki anionski tenzidi stvaraju jaku pjenu u otopinama iznad
KMK, pa se koriste npr. u šamponima za pranje tepiha
Neki anionski tenzidi stvaraju vrlo slabu pjenu (C 8 u alkilnom
lancu), pa se koriste kao niskopjenjeća sredstva npr. u metalnoj
industriji za odmašćivanje ili za pranje staklenih boca
U kozmetici, u sredstvima za osobnu njegu (zubne paste,
šamponi…)
U tekstilnoj industriji; tekstilna pomoćna sredstva, jer daju
antistatičke efekte na sintetskim vlaknima
KATIONSKI TENZIDI
Imaju pozitivno nabijen hidrofil; kvarterni amonijev kation
Manja skupina tenzida u odnosu na anionske i neionske tenzide
Cetil trimetilamonij bromid (CTAB) ili cetil trimetilamonij klorid (CTAC);
(cetil=heksadecil, C16H33 -)
Cetil piridin klorid (CPC)
Benzalkonium klorid (BAC)
Benztionium klorid (BZT)
Dioktadecildimetilamonium bromid (DODAB)
PRIMJENA KATIONSKIH TENZIDA
Primjena ovisi o tipu tj. kemijskoj strukturi kationskog tenzida
Nisu primarni tenzidi u detergentima, nego samo poboljšavaju
svojstva anionskih tenzida; samostalno nisu za pranje
Kombinacijom anionskog i kationskog tenzida postiže se neutralizacija naboja tzv.
“mrežni tenzid” sličan neionskom
Pozitivni naboj se adsorbira na površini dajući antistatički efekt, pa se
koriste kao omekšivaći tkanina i regeneratori za kosu .
Za čišćenje čvrstih površina( zbog pozitivnog naboja se privlače na
mnoge površine)
Uguščivači (zgušnjivači):
za uguščivanje otopina s visokom koncentracijom soli, jer mogu
formirati lamelarne micele već pri nižim koncentracijama , pa njihove
otopine imaju viskozno-elastična svojstva
Visokoelastična svojstva određenih otopina kationskih tenzida koriste
se da omoguće da se otopina natrijevog hipoklorita ( NaOCl) ne
razrjeđuje lako i tako može ostati u visokim koncentracijama u svrhu
oksidiranja začepljenja u odvodima nastalim npr. nakupljanjem
ljudske kose.
Za proizvodnju organskih glina
Organske gline nastaju izmjenom iona između gline i kvarternih
amonijevih soli, a koriste se za kontroliranje reologije ulja ,
zgušnjavanje boja (premaza), proizvodnji gela za nokte i sl.
Sposobnost molekula kationskih tenzida da stvaraju duge cilindrične
micele u sustavima na bazi vode čini ih pogodnim za
- smanjivanje posmičnih naprezanja u sustavima grijanja i
hlađenja,
- na naftnim poljima za sprječavanje začepljenja cijevi kao i
začepljenja pukotina nastalih prilikom vađenja nafte (fluidi za
hidrauličko frakturiranje)
Primjena u gorivu
-mikroemulzijska goriva pogodna za upotrebu u dizelskim motorima
pripravljaju se iz nafte, etanola, vode u tragovima, nekih aditiva i
kationskih tenzida kao emulgatora
-bitumen (ostatak kod destilacije nafte) kao gorivo : rastaljeni bitumen
emulgira se u vodi pomoću kationskih tenzidaemulzije bitumena su
dovoljno tekuće za korištenje kao gorivo npr. u energanama
Biocidalna primjena
NEIONSKI TENZIDI
1)Derivati etilen oksida (EO); etoksilati
hidrofob
tenzid
Alkil fenoli
Alkil fenol etoksilati
Masni alkoholi
Masni alkohol etoksilati
Masne kiseline
Polioksietilen esteri masnih
kiselina
Polipropilen glikol
Polialkilen oksid blok copolimeri
Masni amini
Amin etoksilati
2)Masni alkanolamidi
3)Amin oksidi
4)Esteri
tenzid
reakcija
Esteri polihidroksi alkohola i
masnih kiselina
Glikolni esteri
etilenglikol +masne kiseline
Glicerolni esteri
glicerol + masne kiseline tj.
ulja i masti uz alkalne
katalizatore
Poliglicerolni esteri
1. polimerizacija glicerola,
2. reakcija s masnim
kiselinama
Anhidroheksitolni (ili
anhidrosorbitolni)esteri
anhidroheksitol
(anhidrosorbitol)+ masne
kiseline
PRIMJENA NEIONSKIH TENZIDA
Primjena ovisi o tipu tj. kemijskoj strukturi neionskog tenzida
U sredstvima za pranje i čišćenje u kućanstvu i industriji
U proizvodima za osobnu njegu
U emulzijskoj polimerizaciji; u proizvodnji fenol formaldehidnih smola
U proizvodnji sredstava za zaštitu bilja, premaznih sredstava i adheziva
Kao stabilizatori pjene ili kao pojačivači pjene (pjene za kupanje,
šamponi) ovisno o tipu neionskog tenzida
U tekstilnoj industriji, industriji celuloze i papira, metalnoj industriji
Svojstva:
Emulgiranja
Podmazivanja
Dispergiranja
Antistatička svojstva
AMFOTERNI TENZIDI
1)AMINOPROPIONATI i IMINODIPROPIONATI
2)IMIDAZOLINI
amfoacetati
amfopropionati
amfohidroksipropil sulfonati
3)BETAINI
PRIMJENA AMFOTERNIH TENZIDA
Primjena ovisi o tipu tj. kemijskoj strukturi amfoternog tenzida
“zwitterionic”= i anionski i kationski istovremeno, barem kod nekog
pH
pokazuju promjenu naboja +, + -, - na hidrofilu ovisno o pH otopine
Imaju velike glave , head groups, tj. hidrofilne dijelove molekule , pa
su zbog toga dobri sekundarni tenzidi, jer imaju sposobnost
modificiranja micelarne strukture (mješane micele)  koriste se u
formulacijama s anionskim ili neionskim tenzidima za modifikaciju
topljivosti
veličine micela
stabilnosti pjene
detergentnosti
i viskoziteta
različitih sustava za čišćenje i emulzija.
najblaži su tenzidi, pa se koriste u formulacijama proizvoda za
osobnu njegu koji zahtjevaju minimalnu iritaciju kao npr. u
sredstvima za čišćenje lica ili vlažnim maramicama i pjenama za
kupanje za bebe
Stabilni su u koncentriranim otopinama elektrolita, pa se koriste u
visoko alkalnim i kiselim sredstvima za čišćenje
Razvijaju kvalitetnu tešku, mokru pjenu, pa se koriste u različitim
proizvodima gdje sa zahtjeva pjena, kao npr. šamponi ili sredstva za
čišćenje sagova; također se koriste i u pjenama za gašenje vatre
Budući da su općenito bazirani na strukturi amino kiselina dobro su
biorazgradivi
ANIONSKI TENZIDI
Sapuni
-1940.-tih počinje zamjena sapuna sintetskim tenzidima
u sastavu detergenata
-nedostaci sapuna: stvaraju taloge
-prednosti sapuna:biorazgradivi su zbog ravnih
ugljikovodičnih lanaca
-još uvijek imaju veliku važnost i niz primjena u
kućanstvu, kozmetici, industriji…..
SAPUNI= soli masnih kiselina
Saponifikacija=hidroliza masti/ulja uz alkalije kao
katalizatore pri čemu nastaju soli masnih kiselina ili
sapuni i glicerol
Ulja i masti = trigliceridi
= esteri glicerola i masnih kiselina
= produkti kondenzacije jedne molekule glicerola i tri
molekule masnih kiselina
H
H
H
C
OH
H
C
OH
H
C
OH
H
+
3 RCOOH
H
C
OOCR
H
C
OOCR
H
C
OOCR
H
+
3 H2O
-masti/ulja hidroliziraju na slobodne masne kiseline i glicerol
-bez katalizatora reakcija hidrolize odvija se sporo
-katalizatori hidrolize masti: kiseline , lužine, enzimi, …
-sapuni se dobivaju uz lužnate katalizatore
saponifikacija
H
H
C
H
OOCR
H
C
OH
H
C
OH
H
C
OH
NaOH
H
C
OOCR
H
C
OOCR
H
+
3 H2O
3 RCOONa
+
H
Djelovanje sapuna
RCOONa
RCOO-
+
Na+
hidrofobni dio
hidrofilni dio
Alkilbenzen sulfonati
LAS, linearni alkilbenzen sulfonati
Najveća grupa anionskih tenzida u upotrebi
SO3Na
LAS: linearni alkilbenzen sulfonat
(alkilni lanac: C 10 - C13)
LAS se proizvode sulfoniranjem linearnih alkil benzena;
najčešće dodecilbenzena (DDB)
C12H25
DDB
Linearni alkilbenzen sulfonati (LAS)
-najšire upotrebljavani tenzidi u svim detergentima
Učinkoviti
Ekolološki prihvatljivi
Sigurni za zdravlje
-Godišnja
proizvodnja LAS
2,5 miliona tona
(2002 god.)
-Na tržištu kao
natrijeva sol
(-SO3Na)
-u upotrebi od 1960.-tih
-uvedeni kao zamjena za razgranate alkilbenzen sulfonate (TPS)
-TPS su uzrokovali pjenjenje rijeka zbog slabe biorazgradivosti
(pjena-neestetski i loše za biosustav jer spriječava ulaz kisika)
Proizvodnja LAS-a
Alkiliranje benzena monoklorprafinima
C12H25
+
MCP
Sulfoniranje alkilbenzena (dodecilbenzena) sumpor (VI)oksidom
C12H25
C12H25
+
SO 3
SO 3H
Alkil sulfati (AS)
-svestrana i ekonomična grupa tenzida
-Proizvode se reakcijom viših masnih alkohola (najčešće lauril alkohola
C12H25OH) s reagensom za sulfatiranje, SO3
-Osnovna sirovina su masni alkoholi
Sulfatiranje alkohola
R-CH2-O-SO3Na
R=C12 – C18
Alkil sulfat
Masni alkoholi
Petrokemijski
SINTETSKI
Oleokemijski
PRIRODNI
Masni alkoholi proizvode se iz ulja ili masti na dva načina:
1. Ulje ili mast se hidrolizira do masne kiseline , zatim slijedi
esterifikacija i hidriranje
2. Ulja ili masti se konvertiraju u metilne estere
transesterifikacijom što omogućava lakšu destilaciju za
uklanjanje teških/lakih frakcija . Nakon toga se esteri hidriraju
do masnih alkohola.
U oba načina proizvodnje sporedni produkt je GLICEROL što je značajno
za ekonomsku stranu proizvodnje masnih alkohola.
Za dobivanje značajnog iskorištenja hidrofoba tenzida , posebno
najkorisnije C 12 – C 14 izbor je ograničen na kokosovo, palmino i
ulje palminih koštica.
U C 16 – C 18 području koriste se ista ulja, a također se može
koristiti i goveđi loj.
Korištenje životinjskih masnoća stvara etičke probleme, pa se one
često ne koriste u proizvodnji anionskih tenzida.
Sintetski petrokemijski masni alkoholi dobivaju se različitim procesima,
a u svim procesima polazi se od OLEFINA.
Olefini se mogu dobiti iz n-parafina ili oligomerizacijom etilena što daje
više linearnih -olefina.
1. OXO proces:
1.proizvodnja aldehida iz olefina
2.hidriranje u alkohol
Dobiveni alkoholi su smjesa razgranatih i linearnih.
OXO proces
2.Dobivanje odgovarajućih alkilnih lanaca “dodavanjem etilena” na
trietilaluminijum; rezultirajući “rastući produkt” oksidira se u prisustvu
zraka do aluminij trialkoksida , koji onda hidrolizira do alkohola
Proizvodnja alkohola iz etilen rastućih produkata.
A+B+C=N
3.Novije tehnologije proizvodnje masnih alkohola
-olefini više molekulske mase proizvode se iz prirodnog plina ili
plinifikacijom ugljena; Fisher-Tropsh reaction
KATIONSKI TENZIDI
-Imaju pozitivno nabijen hidrofilni dio
-U vodenoj otopini disociraju dajući površinski aktivan kation
C18H37NH3Cl
(C18H37NH3)+ + Cl-
oktadecilamonijumklorid
-Pozitivno nabijen dušik, N, je jezgra hidrofila
-Mogući su i drugi pozitivno nabijeni hidrofili , sumpor i fosfor, S i P
no nisu od komercijalne važnosti
-Kationski tenzidi imaju različite kemijske strukture; mogu se
podijeliti u dvije grupe (prema prirodi ionizirajućih grupa):
1. AMINI
2. KVATERNE AMONIJEVE SOLI
Proizvodnja amina
-postoje različiti postupci proizvodnje; jedan od često korištenih je slijedeći:

trigliceridi hidroliziraju na masne kiseline i glicerol

masne kiseline reagiraju s amonijakom pod uvjetima visokog tlaka i
temperature i nastaju masni nitrili

nitrili se hidriraju do primarnih amina

katalitičkom deamonifikacijom iz primarnih amina mogu se dobiti
sekundarni amini
O
CH3(CH2)nCOH + NH3
CH3(CH2)nC
N
CH3(CH2)nCH2NH2
kat
toplina
CH3(CH2)nC
kat
toplina
CH3(CH2)nCH2NH2
H2
kat/H2
-NH3
N + H 2O
(CH3(CH2)nCH2)2NH
Kvaternizacija
Primarni, sekundarni i tercijarni masni amini sa reagensima za
alkiliranje lako se prevode u odgovarajuće kvaterne amonijeve spojeve.
Najčešće korišteni reagensi za alkiliranje su dimetil sulfat, dimetil amin i
metil klorid, benzil klorid.
Primjer:
Reakcijom lauril klorida sa dimetil aminom uz naknadno alkiliranje sa
benzil kloridom dobiva lauril dimetil benzilamonijumklorid, kationski
tenzid koji se koristoi kao dezinfekcijsko sredstvo.
C12H25Cl + HN(CH3)2
C12H25N(CH3)2
+ C6H5CH3Cl
C12H25N(CH3)2
C12H25
+
N
CH3
CH3
CH2C6H5
Cl-
Primjer:
-hidrofobni
dio vezan je na dušik preko međučlana
Primjer:
+
CH2CH2OH
H-N
CH2CH2OH
CH2CH2O
C
O
COOH-
C17H35
Proizvodnja
Amonoliza EO → trietanolamin → esterifikacija stearinskom kis. →
reakcija s mravljom kis.
CH2
CH2
CH2CH2OH
NH3
N
CH2CH2OH
O
+
CH3(CH2)16COOH
CH2CH2OH
amonoliza EO
est erifikacija t riet anolamina st earinskom kiselinom
CH2CH2OH
N
O
CH2CH2OH
CH2CH2O
+
HCOOH
C
(CH2)16CH3
mravlja kiselina
prevodenje u kvart ernu amonijevu bazu
+
HN
CH2CH2OH
O
CH2CH2OH
CH2CH2O
COOH-
C
(CH2)16CH3
meduclan
hidrofobni dio
KAT IONSKI T ENZID
NEIONSKI TENZIDI
•Ne ioniziraju u vodenoj otopini
•Kao i ostali tipovi tenzida dijelomično su hidrofobni, a dijelomično
hidrofilni
•Prednost: odstranjuju nečistoće u pri različitim uvjetima
•Djeluju u prisutnosti velike količine elektrolita ( u tvrdoj vodi,
kiseloj vodi, u prisutnosti metalnih iona)
•Sredstva za čišćenje svih površina
Tipovi neionskih tenzida
Kondenzati EO sa
hidrofobima:
-masnim kiselinama
R-COOH
-masnim alkoholima
R-OH
-masnim amidima
RCONH-šećernim esterima
-PO
(odn.polipropilenglikolima)
Alkiloamidi
Masni amin oksidi
-reakcijama masnih
kiselina i alkiloamina
(npr.
monoetanolaminom;
NH2CH2CH2OH)
-reakcijama tercijarnih
amina i H2O2
Derivati EO i PO nastaju adicijom EO ili PO na spojeve koji
imaju jedan ili više aktivnih vodikovih atoma u smislu
sposobnosti sudjelovanja u reakcijama etoksiliranja i
propoksiliranja
Aktivni vodik imaju različiti spojevi, a za pripravu tenzida
dolaze u obzir hidrofobni spojevi kao što su:
Alkilfenoli
Masni alkoholi
Masne kiseline
Masni merkaptani (tioalkoholi; tioli)
Masni amini
Polioli
KONDENZATI EO SA HIDROFOBIMA
1) kondenzati EO s masnim alkoholima
R
OH
+
CH2 CH2
O
R
O
CH2
CH2 OH
R
O
CH2
R
+
CH2
O
CH2
CH2 OH
n ( CH2 CH2 )
O
(CH2OCH2)n-1
OCH2CH2OH
-reakcija
jedne molekule EO nije dovoljna da proizvede
vodotopljiv tenzid, pa se reakcija nastavlja (topljivost je
uvjetovana kisikovim mostovima)
-u praksi , optimalna detergentna svojstva se postižu sa
10-15 molekula EO po molekuli masnog alkohola
2) Kondenzati EO s masnim kiselinama
R
COOH +
n (CH 2OCH2)
O
R
C
O
CH2
CH2
(CH2OCH2)n-2
OCH2
CH2OH
3) Kondenzati EO s masnim aminima
R-NH2 + n(CH2OCH2)
R-NH-CH2-CH2-(CH2OCH2)n-2
OCH2-CH2OH
ili
R-NH2 + 2n(CH2OCH2 )
CH2- CH2-(CH2OCH2)n-2
OCH2-CH2OH
R-N
CH2- CH2-(CH2OCH2)n-2
OCH2-CH2OH
4) Kondenzati EO s masnim amidima
O
R
N
C
O
R
H
C
C2H4OH + n(CH2OCH2)
C2H4OH
N
CH2
CH2 (CH2OCH2)n-2
OCH2
CH2OH
5) Kondenzacijski produkti etilenoksida (EO) i polipropilenglikola
(polialkilen oksid blok co-polimeri)
A
CH3
CH
CH2
CH3
H2 O
+
O
CH
CH2
OH
OH
B
CH3
CH
CH2
OH
OH
(CH3
CH
CH3
+
CH
CH2
O
CH2 )
( CH2
O
CH
OH
CH3 )
OH
C
(CH3
CH
CH2 )
O
( CH2
OH
CH3 )
OH
n (CH3
+
CH
CH2 )
CH
O
CH3CH
CH2
(OCH2CH) n-1
OH
CH3
CH2
CH
CH3
OH
D
HO
(C2H4O)a
(C3H6O)b
(C2H4O)n
OH
Ustanovljeno je da kombinacija PO sa EO daje poboljšana detergentna
svojstva; razvijeni su neionski Pluronic detergenti
A
PO reagira s vodom i nastaje propilenglikol
B
Propilenglikol reagira s drugom molekulom PO i daje
dipropilenglikol
C
…..reakcijama s više molekula PO nastaju polipropilenglikoli
-polipropilenglikoli postaju netopljivi kada molekularna težina
dosegne oko 1000. Takav polipropilenglikol je prikladan kao polazni
hidrofob za kondenzaciju s EO
D
količina EO i PO = odnos hidrofilnog i hidrofobnog dijela u
molekuli ovog tipa tenzida;
ovaj odnos može se mijenjati prema zahtjevima primjene
6) Kondenzati EO sa šećernim esterima
Etoksilacija
EO + anhidrosorbitolni esteri →tenzidi = najvažnija grupa
emulgatora posebno
za prehrambenu
industriju
Masne kis. + anhidrosorbitol
Sorbitol (heksitol)=šećerni alkohol; dobiva se redukcijom glukoze
Sorbitol – H2O → anhidrosorbitoli
CH2OH
H C OH
OH C H
H C OH
H C OH
CH2OH
CHOH
CHOH
CH2
CHCHOHCH2OH
O
- n H2O
sorbi tol
anh i drosorbi toli
O
O
CH2
CHCH2OH
CHOH
CH
CH2
CHOH
CHOH
CH2
CH
CHOH
CHOH
O
ALKILOAMIDI
-reakcija masnih kiselina sa alkiloaminima
H
O
R-C
OH + H-N-C2H4OH
masna kiselina
monoetanolamin
O
R-C
H
N-C2H4OH
+ H2O
MASNI AMIN OKSIDI
- Najčešće se dobivaju tretiranjem tercijarnih amina (koji sadrže dugolančane
grupe) s vodikovim peroksidom
CH3
C12H25(CH3)2N + H2O2
C12H25
N
O
+
CH3
ili npr.
O
O
+ H2O2
+
N
N
C12H25
C12H25
O
H2O
H2O
AMFOLITSKI ( AMFOTERNI )TENZIDI
-nemaju široku primjenu kao sirovine za detergente , ali imaju za
specifične upotrebe
Karakteristika kemijske strukture
Kvarterni dušik
(često)
Karboksilne, sulfatne ili
sulfonske grupe
Bazna grupa
Kisela grupa
KATIONSKI DIO
ANIONSKI DIO
1) Ako molekule amfoternih tenzida nisu ionski uravnotežene
Djeluju ovisno o pH
u kiselom
Kao kationski
tenzidi
u neutralnom
Kao amfoterni tenzidi
u lužnatom
Kao anionski tenzidi
2) Ako je jakost kationskog dijela molekule ekvivalentna
jakosti anionskog dijela tj. ako je molekula ionski
uravnotežena
Djeluju kao amfoterni i imaju specifična svojstva važna za
primjenu
SVOJSTVO
Neiritacijski za
kožu i oči
Daju izvrsnu
pjenu
Prikladni za jako
kisele otopine
PRIMJENA
U šamponima za
kosu i sredstvima za
čišćenje lica
U različitim
šamponima (za kosu
sagove…)
U kiselim sredstvima
za pranje i čišćenje
Glavna grupa amfoternih tenzida su IMIDAZOLINI
Tipovi IMIDAZOLINA su amfoacetati
amfopropionati
amfohidroksipropil sulfonati
Ovi imidazolinski tenzidi izvode se iz 1-hidroksietil-2-alkil imidazolina, koji
se proizvodi iz masnih kiselina i amina niske molekulske mase
Sinteza 1-hidroksietil-2-alkil imidazolina
Sinteza amfoacetata
BETAINI
_
+
(CH3)3NCH2COO
betain
Betain ili trimetilglicin je prirodni amfoterni nutrient koji je prvo otkriven u repi , ali
prisutan je i u drugim biljkama i životinjama.
Najjednostavniji betainski tenzidi su alkil betaini u kojima je jedna metilna grupa
betaina zamjenjena s masnom alkilnom skupinom.
Sintetski se proizvode kondenzacijom natrijevog kloracetata s alkil dimetilaminom.
Sinteza alkil betaina
Najekonomičniji alkilbetaini su oni s alkil raspodijelom kokosovog
ulja ; C 8 – C 10 se uklanja i ostaje C 12 –C 18.
Ulje/mast
C8
C 10 C 12
C 14
C 16
C 18
ostali
Kokos
8,0
6,5
17,3
8,5
9,1
2,1
2,5
40,8
48,8
7,9
17,3
7,9
28,9
58,7
0,7
10,3
80,4
7,2
47,6
Palma
Palmine
koštice
4,0
3,9
50,4
Maslina
Suncokret
0,1
0,3
5,9
31.1
61,5
Soja
0,1
0,4
10,6
25,9
51,2
1,1
5,3
56,3
24,4
2,5
22,8
62,6
1,7
Repica
Goveđi loj
0,1
0,2