NATO - Vlada Crne Gore

Download Report

Transcript NATO - Vlada Crne Gore

Crna Gora na putu u NATO - Žene i NATO
mr Mehmedin Tahirović
Šef Odsjeka za NATO
Ministarstvo odbrane CG
IV SASTANAK FORUMA ZA DIJALOG SA NVO
ULOGA ŽENA U EVROATLANSKIM INTEGRACIJAMA CRNE GORE
Podgorica, 19.03.2010.
SADRŽAJ
1.
Nastanak i transformacija NATO-a
2.
Crna Gora i NATO
3.
Akcioni plan za članstvo - MAP
4.
Žene i NATO
1. Nastanak i transformacija NATO-a
- 04. aprila 1949 - Belgija, Danska, Francuska, Holandija, Italija, Island,
Luksemburg, Norveška, Portugalija, Velika Britanija, Kanada i Sjedinjene
Američke Države (12 članica) su u Vašingotonu potpisale Sjevernoatlantski
ugovor, formirajući savez kako bi se suprotstavile prijetnjama iz komunističkog
dijela svijeta. Države potpisnice obvezale su se na međusobnu odbranu u slučaju
vojne agresije na bilo koju državu članicu (čl.5). Grčka i Turska su postale članice
1952. godine,1955. Savezna Republika Njemačka, i 1982. Španija.
1. Nastanak i transformacija NATO-a
Proces posthladnoratovskog širenja NATO-a može se podijeliti u četiri
osnovne faze:
1. od 1989. do kraja 1994. godine;
2. od početka 1995. do 1999. godine;
3. od 1999. do „velikog praska“ (prijem sedam novih članica Saveza
odjednom) 2004. godine i
4. od 2004. godine do danas.
1. Nastanak i transformacija NATO-a
- 1990 - ujedinjenje Njemačke i
ulazak Istočne Njemačke u NATO,
12. mart 1999 - na Samitu NATO-a u
Vašingtonu Poljska, Mađarska i
Češka Republika pristupile su
NATO-u, na njegovu
pedesetogodišnjicu;
- maj 2004 - "Veliki prasak" Bugarska, Estonija, Letonija,
Litvanija, Rumunija, Slovačka i
Slovenija su primljene na Samitu
NATO-a u Istanbulu;
- 4 i 5 aprila 2009 - na Samitu NATOa u Strazburu i Kelu Albanija i
Hrvatska (ukupno 28 članica)
1. Nastanak i transformacija NATO-a
Događaji koji su obelježili raspad bivše SFRJ omogućili su praktičnu
provjeru saradnje NATO i partnera u traženju efikasnijih odgovora na
savremene izazove i prijetnje.
"Počeci post-hladnoratovske transformacije NATO-a nalaze se upravo
ovdje u jugoistočnoj Evropi. Pad Jugoslavije natjerao je NATO da preuzme
ulogu o kojoj nikada prije nije razmišljao, to je uloga upravljanja krizama i
čuvanja mira. Balkansko angažovanje NATO-a je oblikovalo vlastitu
evoluciju NATO-a na kritičan način, možda više nego bilo koji drugi spoljni
događaj".
Jape de Hoop Scheffer
bivši Generalni Sekretar NATO-a
Dubrovnik 6. jul 2007. godine
1. Nastanak i transformacija NATO-a
- Bosna i Hercegovina je bila pozornica mnogih premijera za NATO, a
odluke koje su donešene kao odgovor na događaje u toj zemlji, pomogle su
u uobličavanju evolucije Saveza i razvijanju njegove sposobnosti očuvanja
mira i podrške miru.
- Savez je u avgustu i septembru 1995. godine izveo vazdušne napade koji
su pomogli okončanju rata u Bosni i Hercegovini, a zatim je vodio operaciju
očuvanja mira u toj zemlji tokom devet godina, od decembra 1995. do
decembra 2004.
- Iako je NATO u decembru 2004. godine predao Evropskoj uniji
odgovornost obezbjeđenja svakodnevne sigurnosti u Bosni i Hercegovini,
Savez je zadržao vojnu komandu u Sarajevu kako bi se mogao posvetiti
reformi sistema odbrane u BiH i njenom angažovanju u programu
Partnerstvo za mir.
1. Nastanak i transformacija NATO-a
- Na zahtjev vlasti iz Skoplja u junu 2001. godine, NATO se uključio u
zbivanja u Republici Makedoniji kako bi pomogao da se smiri eskalacija
sukoba između vlade i pobunjenih etničkih Albanaca i spriječi moguće
prerastanje sukoba u rat širokih razmjera (prvi puta primjenjeno preventivno
djelovanje NATO-a, tzv. Preventivna diplomatija).
- Potpisan je Ohridski okvirni sporazumi (Ohrid Framework Agreement) 27.
avgusta 2001. godine.
- Misija pod nazivom „Operation Essential Harvest“ - Osnovna žetva, u
trajanju od 30 dana, imala je za cilj da sakupi i uništi svo naoružanje
dobrotvoljno predato od strane UČK.
- U martu 2003. godine, Misiju NATO-a u Makedoniji preuzela je Evropska
unija, a NATO je zadržao vojno i civilno osoblje u okviru NATO štaba u
Skoplju.
1. Nastanak i transformacija NATO-a
- Nakon eskalacije nasilja na Kosovu i realne prijetnje za izbijanje
humanitarne katastrofe 24. marta 1999. godine, NATO je započeo
vazdušnu kampanju protiv Miloševićevog režima.
- Usvajanjem Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN-a, NATO je
operacijom „Operation Joint Guardian“ na Kosovo razmjestio bezbjednosne
snage (Kosovo Force – KFOR) čiji su prvi elementi stigli 12. juna 1999.
godine.
- Nakon proglašenja nezavisnosti, 17. februara 2008. godine, Kosovo je
priznato od većine članica NATO i EU. Savjet ministara Evropske unije je
16. februara 2008. odlučio da se pokrene "Misiju vladavine prava EU na
Kosovu - EULEKS Kosovo".
- Pod nadzorom i instrukcijama NATO-a na Kosovu se započelo sa
formiranjem kosovskih snaga bezbjednosti 21.01.2009. godine.
1. Nastanak i transformacija NATO-a
- NATO je prisutan sa svoja 3 mini štaba u Sarajevu, Skoplju i Tirani, i
kancelarijom za vezu NATO i Srbije u Beogradu.
- I nakon Samita u Strazburu i Kelu Balkan je ostao važan prioritet NATO-a
s ciljem trajnog očuvanja mira i stablinosti u regionu.
Važna napomena (transformacija NATO-a iz sistema kolektivne odbrane u
sistem kolektivne bezbjednosti):
Kolektivna odbrana - zasniva se na postojanju zajedničke odbrambene
organizacije (u ovom slučaju NATO), u kojoj je okupljen određeni broj
država koje dijele zajednički pogled o postojanju specifične prijetnje koja
ugrožava vitalne interese svake članice sistema kolektivne obrane
Kolektivna bezbjednost - Sistem kolektivne bezbjednosti zasniva se na
saradnji većeg broja država (zasnovanoj na prihvatanju zajedničkih normi i
pravila) usmjerenoj prema očuvanju stabilnosti, uspostavljanju saradnje i
povjerenja među članicama sistema i (prema potrebi) zajedničkom
djelovanju radi sprječavanja agresije.
2. Crna Gora i NATO
- NATO-ov program Partnerstvo za mir - PzM (Partnership for
peace - PfP) formiran je na Samitu NATO-a u Briselu, od 10.
do 11. januara 1994. godine (glavni program za praktičnu
bilateralnu saradnju između NATO-a i zemalja partnera).
- Crna Gora je pristupila Partnerstvu za mir 28.11.2006.
godine.
- Ciljevi učešća Crne Gore u programu PzM su:
- reforma sistema bezbjednosti,
- standardizacija (operativna, materijalna,
administrativna),
- dostizanje interoperabilnosti snaga, sredstava i
institucija,
- učešće u zajedničim misijama i operacijama
uspostavljanja i očuvanja mira u svijetu.
2. Crna Gora i NATO
Članstvo u NATO
MAP
ID
Decembar 2009.
Jun 2008. - Mart 2009.
IPAP
Jun 2008. - April 2010. procjena
PARP
Mart 2008.
IPP
Decembar 2007.
2. Crna Gora i NATO
Učešće Crne Gore u Mirovnim misijama
ISAF misija u Avganistanu
Na osnovu Odluke Skupštine Crne Gore iz jula 2009.
godine, u misiji ISAF u Avganistanu u sklopu Regionalnih
snaga "Sjever", koje su pod Njemačkom komandom
raspoređeni su:
- 2 štabna oficira u Komandi Mazar-i-Sarif (feb. 2010.),
- 25 lica - plješadijski vod - Pol-e-Khomri (stacionarno
obezbjeđenje baze "Panonija" u kojoj se nalazi mađarski
PRT - provincijski tim za rekonstrukciju), (10. mart 2010)
- 1 logistički oficir - Pol-e-Khomri (feb. 2010.),
- 3 člana medicinskog tima - Pol-e-Khomri. (mart 2010)
Trenutno je u operaciji ISAF 31 pripadnik VCG.
Odlukom Skupštine predviđeno je upućivanje do 40 lica.
2. Crna Gora i NATO
Učešće Crne Gore u Mirovnim misijama
EU NAVFOR operacija „ATALANTA“ u Somaliji
Odlukom Skupštine Crne Gore predviđeno je da se u
misiju EU NAVFOR uputi do 3 pripadnika Vojske
Crne Gore uz mogućnost rotacije. Pripadnici VCG će
biti upućeni nakon dogovora sa komandom Misije u
Nortvudu (Engleska).
UNMIL Misija u Liberiji
Trenutno se u UNMIL nalaze 2 oficira Vojske Crne
Gore.
Odlukom Skupštine Crne Gore, u narednom periodu
predviđeno je slanje do 2 pripadnika Vojske Crne
Gore, uz mogućnost rotacije.
2. Crna Gora i NATO
Učešće Crne Gore u Mirovnim misijama
Mirovna misija na Kipru - UNFICYP
Na osnovu odluke Vlade Crne Gore 1 pripadnik
Uprave policije je u avgustu 2009. godine upućen
u mirovnu misiju na Kipru.
Tokom 2010. godine očekuje se upućivanje još
jednog pripadnika Uprave Policije.
3. Akcioni plan za članstvo - MAP
Akcioni Plan za Članstvo - MAP (Membership Action Plan - MAP) je NATO
program savjeta, pomoći i praktične podrške prilagođen individualnim
potrebama zemalja koje žele da se priključe NATO-u.
Prijem u MAP ujedno znači da je država stavljena u status neposrednog
kandidata za članstvo u NATO.
Na ministarskom sastanku
Sjevernoatlantskog savjeta u Briselu
3. i 4. decembra Crna Gora je dobila
poziv za učešće u MAP, tj. status
kandidata za članstvo u NATO.
3. Akcioni plan za članstvo - MAP
- Godišnji Nacionalni Program - ANP (Annual National Program) je dokument u kom
je navedeno trenutno stanje u državi i konkretne aktivnosti koje će država realizovati
u narednih godinu dana. Članstvo u MAP prodrazumjeva izradu ANP-ova i izvještaja
o realizaciji ANP-ova.
- Akcioni plan za članstvo predstavlja svojevrstan katalog u kom se opisuju poželjni
profil i karakteristike aspiranata za članstvo u NATO, u pet područja: 1) politička i
društvena; 2) odbrambena i vojna; 3) finansijska; 4) bezbjednosna i 5) pravna
pitanja.
MAP je do sada pomogao da 9 država postanu članice NATO-a (2004. : 7 država
Bugarska (MAP od 1999.), Estonija (MAP od 1999.), Letonija (MAP od 1999.),
Litvanija (MAP od 1999.), Rumunija (MAP od 1999.), Slovačka (MAP od 1999.) i
Slovenija (MAP od 1999.) i 2009. : 2 države - Albanija (MAP od 1999. - 10 ANP) i
Hrvatska (MAP od 2002. - 7 ANP)
Makedonija je i dalje članica MAP-a (od 1999.), a stav NATO-a je da će pozvati
Makedoniju da bude članica, nakon što riješi problem imena sa Grčkom.
4. Žene i NATO
Žene i NATO
riječi koje se teško prirodno povezuju u ljudskim glavama
NATO uglavnom podrazumjeva muškarce u uniformi ili u
tamnim odijelima koji ispunjavaju hodnike i prostorije u NATOu, i još značajnije, donose odluke.
4. Žene i NATO
Rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih Nacija (UNSCR)
1325 o ženama, miru i bezbjednosti usvojena je
31. oktobra 2000. godine
http://www.peacewomen.org/un/sc/1325.html
4. Žene i NATO
Jadranka KOSOR
Johanna
SIGURDARDOTTIR
Angela MERKEL
Premijerka
Hrvatske
Premijerka Islanda
Kancelarka
Njemačke
4. Žene i NATO
Ambasadorka Francuske pri
NATO Pascale Andréani jedina žena za stolom
Sjeverno-Atlantskog Savjeta
(NAC)
Pascale Andréani, French Ambassador to NATO
4. Žene i NATO
U NATO-u se održavaju godišnji sastanci Komiteta žena u NATO snagama
Komitet se sastoji od predsjedavajuće, tri zamjenice i po jedne predstavnice
svake države članice NATO. Počeo sa radom 1961. godine
Posljednji godišnji sastanak je održan od 02.06. do 05.06.2009. godine
Left to right: Mrs. Jeannine de Hoop Scheffer; Princess Astrid;
Col. A. Bergmans (Chairperson of CWNF).
4. Žene i NATO (Hrvatska)
Satnica Vlasta Zekulić prva žena zapovjednica
voda Vojne policije
Hrvatske
ISAF, Avganistan
Natporučnica Marija Čičak
UNMOGIP u Indiji i Pakistanu
Katarina Stanković
Satnica Natalija Bočkaj
UNDOF, Golanska visoravan
MINUSTAH, Haiti
Pukovnica Ana Hajdić
ISAF, Avganistan
4. Žene i NATO
Elvira Cvrk
Član medicinskog tima Vojske Crne Gore u misiji ISAF u Avganistanu od 10.03.2010.
Danilovgrad, 06.03.2010. godine (dva dana prije polaska u Avganistan)
4. Žene i NATO
NATO članice su 2002. godine usvojile politiku za rodnu ravnopravnost.
Politika za rodnu ravnopravnost je pomogla ženama da se probiju u polje kojim su
tradicionalno dominirali muškarci. Proteklih godina broj žena koje apliciraju za posao
u NATO je znatno porastao.
NATO Kancelarija za rodnu ravnopravnost radi na implementaciji posebnog Akcionog
plana, a NATO Vojni Komitet za rodnu ravnopravnost olakšava razmjenu politika
vezanih za rodnu ravnopravnost između NATO-a i partnerskih zemalja.
http://www.nato.int/cps/en/natolive/topics_50327.htm
4. Žene i NATO
NATO je izdao priručnik za primjenu rezolucije
UNSCR 1325 u NATO-u.
http://www.nato.int/issues/women_nato/pdf/2010/BrochureGender.pdf
4. Žene i NATO
Žene u značajnoj mjeri
doprinose radu NATO-a,
unutar štabova kao i van
njih.
Dr. Stefanie Babst,
pomoćnik zamjenika Generalnog
Sekretara NATO za javnu diplomatiju,
8. mart 2010.
Logo NATO komiteta za rodnu ravnopravnost
4. Žene i NATO
- Generalni sekretar NATO-a, Anders Fon Rasmusen, veoma aktivno se
posvetio pitanjima žena u NATO-u. Na sastanku sa 400 ženskih
profesionalaca za bezbjednost u Briselu krajem januara 2010, on je
priznao važnu ulogu koju žene mogu i trebaju da igraju u sprečavanju
sukoba, pregovorima o miru, mirovnim operacijama i donošenju odluka na
međunarodnom i nacionalnom nivou.
- Podršku su mu pružile i Margot Wallstrom, novoizabrane specijalne
predstavnice UN za suzbijanje seksualnog nasilja protiv žena i djece u
sukobima, bivša Sekretarka SAD-a Medlin Olbrajt i Marija Tereza
Fernandez la Vega, prva potpredsjednica Španije koja je zaključila da je
implementacija Rezolucije 1325 više stvar neophodnosti nego izbora.
http://www.nato.int/cps/en/natolive/news_61039.htm?selectedLocale=en
4. Žene i NATO
Medlin Olbrajt - Šef
tima za izradu
novog Strategijskog
koncepta NATO-a
4. Žene i NATO
Žene učestvuju u oružanim snagama
preko 4.000 godina
Žene u oružanim snagama:
SAD - 20 %
Rusija - 10 %
Norveška - 6,6 %
Njemačka - 9 %
Francuska - 19 %
Danska - 5,2 %
UK - 9 %
Australija - 12,8 %
Crna Gora
8,6 % (VCG) / 35% (MO)
Broj žena na visokim pozicijama u oružanim
snagama se povećava
Žena vojnik 1.500 g.n.e.
2% žena pilota u
OS SAD
4. Žene i NATO (Hrvatski model)
Stepen interesovanja hrvatskih građana za politiku.
Pitanje: Kako ocjenjujete svoj interes za politiku?
40
37
Procenat [%]
35
30
28
36
30
29
25
M
Ž
20
15
16
16
10
5
7
7
1
0
Jako
zainteresiran
Prilično
Slabo
Nezainteresiran
Ne zna
4. Žene i NATO (Hrvatski model)
Odgovori na pitanje o važnosti povezivanja Hrvatske s
Europskom unijom po obrazovanju i spolu
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Grafik daje
prikaz rezultata
žena Hrvatske
Jako važno
Srednje važno
Nije važno
Ž - Osnovna š.
OBRAZOVANOST/
ODGOVORI
SPOL
Osnovna škola
Srednja škola
Viša i visoka škola
Ž - Srednja š.
Nije važno
Ž%
4
4
2
M%
5
4
6
Ž - Visoka š.
Srednje važno
Ž%
13
11
9
M%
8
8
9
Jako važno
Ž%
83
85
89
M%
86
88
85
4. Žene i NATO (Hrvatski model)
Rezultati istraživanja za ulazak u EU 2007. godine
100,0
90,0
80,0
70,0
60,0
50,0
40,0
30,0
20,0
10,0
0,0
Grafik daje
prikaz rezultata
žena Hrvatske
Ne znam
Ne referendum
Protiv EU
Za EU
Ž - Jako
Ž - Srednje
Za ulazak u EU
Ž - Slabo
Protiv ulaska u
EU
Ž - Ravnodušno
Ne bih izašao/la Ne znam, nisam
na referendum
siguran/na
Interes za
politiku
M%
Ž%
M%
Ž%
M%
Ž%
M%
Ž%
Jako
Srednje
Slabo
Ravnodušno
Ukupno
58,1
59,8
40,0
37,0
52,8
61,8
44,2
25,0
35,6
42,5
24,0
18,7
36,3
42,5
26,4
19,5
23,3
28,3
25,7
24,0
3,1
6,1
6,3
6,8
5,4
1,6
4,2
9,2
6,9
5,1
14,7
15,4
17,5
13,7
15,3
17,1
28,3
37,5
31,7
28,4
4. Žene i NATO (Hrvatski model)
Rezultati istraživanja za ulazak u NATO 2007. godine
Grafik daje
prikaz rezultata
žena Hrvatske
80,0
70,0
60,0
50,0
Ne referendum
40,0
Protiv NATO
30,0
Za NATO
20,0
10,0
0,0
Ž - Jako
Ž - Srednje
Za ulazak u NATO
Interes za politiku
Jako
Srednje
Slabo
Ravnodušno
Ukupno
M%
56,5
51,4
42,5
49,3
51,0
Ž%
42,6
28,8
16,8
26,7
28,9
Ž - Slabo
Ž - Ravnodušno
Protiv ulaska u NATO
M%
26,4
24,3
36,3
31,5
27,8
Ž%
31,1
28,3
36,1
28,7
30,6
Ne bih izašao/la na
referendum
M%
Ž%
4,7
5,7
5,6
7,1
11,3
6,7
2,7
7,9
5,8
6,9
4. Žene i NATO (Crna Gora)
Podrška građana Crne Gore
EU
NATO
9,8 %
76,2 %
31,2 %
44 %
14,0 %
24,8 %
CEDM - Oktobar 2009. – 76,2 %
9%
CEDM - Oktobar 2009. – 31,2 %
40 %
44 %
83 %
8%
16 %
Strategic Marketing - Dec 2009. – 83 %
Strategic Marketing - Dec - 2009. – 40 %
4. Žene i NATO (Crna Gora)
Podrška građana Crne Gore
NATO muškarci
NATO žene
49 %
41 %
39 %
10 %
22 %
Strategic Marketing - Dec 2009.
39 %
4. Žene i NATO (Crna Gora)
Stepen interesovanja građana Crne Gore.
Pitanje: U kojoj mjeri ste zainteresovani za teme vezane za
pridruživanje Crne Gore u NATO-u?
29
29
28
Procenat [%]
27
25
25
23
21
19
17
15
13
21
20
17
16
16
14
13
U potpunosti Zainteresovani
Slabo
Nisu
Uopšte nisu
zainteresovani
zainteresovani zainteresovani zainteresovani
Strategic Marketing - Dec 2009.
Ukupno
Žene
4. Žene i NATO (Crna Gora)
Stepen informisanosti građana Crne Gore.
Pitanje: Koliko dobro smatrate da ste informisani o temama
vezanim za pridruživanje Crne Gore NATO-u?
35
34
33
Procenat [%]
30
Ukupno
25
Žene
22
20
20
15
15
10
11
Veoma dobro
informisani
17
16
Informisani
Slabo
informisani
Nisu
informisani
Strategic Marketing - Dec 2009.
18
16
Uopšte nisu
informisani
4. Žene i NATO (Crna Gora)
Stepen informisanosti građana Crne Gore.
Pitanje: Da li ste čuli da je Crna Gora dobila akcioni plan za
članstvo u NATO - MAP?
60
Procenat [%]
50
40
Ukupno
Žene
30
20
10
0
DA
NE
Strategic Marketing - Dec 2009.
ZAKLJUČAK
- Članice NATO-a su počele da realizuju Rezoluciju 1325 prvenstveno u vojnim
pitanjima: usvojene su konkretne smjernice za uključivanje pitanja vezanih za
rodnu ravnopravnost u sve NATO planove i operacije, uključujući Kodeks
ponašanja za vojna lica;
- NATO politika za suzbijanje trgovine ljudima pomaže da se zaštite žene, kroz
definisanje smjernica za ponašanje i obuku civilnih i vojnih lica u NATO
operacijama, kao i učešće u NATO programu "Nauka za mir i bezbjednost";
- Jedan od prioriteta NATO-a je povećanje interesovanja za pitanja evroatlantske bezbjednosti kod mladih žena, u članicama NATO-a, kao i u
partnerskim zemljama;
- Žene iz sfere odbrane i bezbjednosti učestvuju u više programa NATO-a za
žene koji se održavaju u Briselu i drugim državama NATO-a;
- Primjena Rezolucije 1325 će ostati na vrhu prioriteta NATO-a (Rasmusen);
- Članstvo u NATO podrazumjeva reformu sistema bezbjednosti i
demokratizaciju društva u cjelini prema standardima najbogatijih
zapadnih zemalja, što faktički podrazumjeva i znatno povoljniji položaj
žena u sektoru bezbjednosti i cjelokupnom društvu.