Transcript Ekonomika preduzeća 7b

EKONOMIKA PREDUZEĆA
sedmo predavanje
Troskovi
Nastavnik: doc. dr. Jasmin Halebić
E-mail: [email protected]
Kabinet: 103,
Konsultacije ponedjeljak: 11:00-12:00
Asistentica: dipl. oec. Saliha Čabro-Arnautović
E-mail: [email protected]
Pojam i definisanje troškova
• Novčani izraz utrošenih faktora pdnje (SzR, PR i RS)
• Kvantitativno trošak je umnožak utroška pojedinog
faktora pdnje i njegove cijene po jedinici utroška
• U širem smislu troškovi obuhvataju i izdatke poput
plaćanja obaveza prema državi (porezi i doprinosi,
takse, ...)
Ekonomika preduzeća
2
Utrošci i troškovi
• Utrošci su naturalni izraz potrošenih faktora pdnje
Utrošci RS se mjere putem radnih sati, vremena provedenog na radu,
tamo gdje nije moguće kvantitativno mjeriti pojedinačni učinak.
Utrošci materijala se planiraju putem normativa (količine materijala
stvarno potrebnog za izradu nekog pda)
Utrošci SzR- fizičko trošenje, starenje, lom i kvar.
• Utrošci usluga drugih lica (advokati, revizori, ...) se mjere norma
časovima.
Ekonomika preduzeća
3
Utrošci i troškovi
• Troškovi su vrijednosti izraz utrošenih elemenata
procesa pdnje u preduzeću. (uži smisao)
• Troškovi su novčani izraz trošenja faktora pdnje u
vezi sa stvaranjem učinaka preduzeća, sa
plaćanjem obaveza prema državi. (širi smisao)
• Osnovne k-ke troškova
-vrijednosno (novčano) izražavanje
-umnožak su utrošaka i njihovih cijena
-vezani su za odgovarajući učinak (proizvod ili
uslugu)
Ekonomika preduzeća
4
Utrošci i troškovi
• Značaj troškova je u tome što se njihovim
smanjenjem poboljšava finansijski položaj
preduzeća i jača njegova konkurentska pozicija na
tržištu.
• Povećanje troškova ako nije u vezi sa povećanjem
prihoda i dobiti, ograničava razvojne mogućnosti
preduzeća a može odvesti i u zonu gubitka.
Ekonomika preduzeća
5
Isplata, izdatak i rashod
• Isplata je gotovinsko plaćanje preko blagajne preduzeća. Može nastati
prije ili poslije trošenja i ne mora biti vezana za obavljanje poslovnog
procesa.
• Izdatak je širi od pojma isplate. Označava svako izdavanje materijala,
novca, inventara u okviru preduzeća a radi procesa reprodukcije.
• Rashod je širi pojam od pojma trošak jer predstavlja sva namjenska i
nenamjenska trošenja u preduzeću (trošak u širem smislu).
Predstavljaju čistu finansijsku kategoriju jer se ne uračunavaju u
cijenu koštanja gotovih proizvoda ili usluga.
• Rashodi mogu biti:
-operativni (poslovni): troškovi prodatih proizvoda ili usluga, troškovi
uprave, prodaje i administracije
-finansijski: negativne kursne razlike, kamate po osnovu zajmova
-ostali rashodi: donacije, kazne, penali, otpis nenaplativih potraživanja...
Ekonomika preduzeća
6
Vrste troškova
•
•
•
•
•
•
•
•
Prema porijeklu (komponentama poslovanja): troškovi PR, SzR,
RS i troškovi tuđih usluga.
Prema funkcijama u preduzeću: troškovi nabavke, pdnje,
prodaje, upravljanja, fin-rač funkcije, admin-kadrovske funkc
Uračunavanju u cijenu koštanja: direktni, indirektni
Stepenu reagovanja na promjene obima pdnje: fiksni,
varijabilni
Mogućnosti vezivanja za jedinicu pda: pojedinačni i zajednički
Načinu evidentiranja: ukupni, prosječni
Potrebama upravljanja: stvarni, planski, standardni
Mogućnostima otklanjanja: otklonjivi, neotklonjivi
Ekonomika preduzeća
7
Troškovi komponenata procesa rada
-troškovi rada: jednaki su masi ukalkulisanih zarada, obračunatih na
bazi količine (radni sati) i kvaliteta rada (satnica) na pojedinačnim i
grupnim radnim mjestima.
-troškovi SzR: pored amortizacije u ove troškove se ubrajaju i troškovi
osiguranja sredstava i troškovi za tekuće investiciono održavanje
-troškovi predmeta rada: troškovi materijala za izradu (osnovni
materijal), pomoćnog materijala, energije, režijskog materijala.
-troškovi tuđih usluga: mogu biti direktni (koje su druga preduzeća
izvršila na pdima ili uslugama: dorada) i indirektni.
Ekonomika preduzeća
8
Troškovi prema funkcijama preduzeća
Ukupni troškovi koji nastaju u preduzeću su zbir
troškova nastalih u pojedinim funkcionalnim
dijelovima.
Dio tih troškova ulazi direktno u cijenu koštanja
(troškovi nabavke ili pdnje).
Jedan dio troškova ostaje u nedovršenoj pdnji kao
budući potencijal i angažovana sredstva
preduzeća.
Ekonomika preduzeća
9
Troškovi prema obračunu u cijeni koštanja
Obračunom troškova se utvrđuje realna cijena koštanja svakog pda i udio utrošenih
elemenata u toj cijeni.
-Direktni troškovi: su oni koje je moguće dovesti u direktnu vezu sa nosiocem troška
(proizvodom ili uslugom). Njihovo učešće je moguće evidentirati u nastanku
pda.
-Indirektni troškovi: ne mogu se direktno uračunati i ugraditi u cijeni koštanja pda,
ne mogu se direktno raspodijeliti na pojedine pde ili usluge. Obračun ovih
troškova se vrđi putem uslovnih baza i ključeva za raspodjelu.
Primjeri: zarade radnika koji ne rade direktno u pdnji, troškovi osiguranja, ptt,
zakupnina, održavanje.
Ekonomika preduzeća
10
Troškovi prema obimu pdnje
Sa stanovišta reagibilnosti, ili elastičnosti na promjenu obima pdnje
postoje: fiksni i varijabilni troškovi.
Fiksni troškovi ne reaguju na promjene obima pdnje. Njihov ukupan
iznos je uslovljen veličinom kapaciteta preduzeća. U kratkom roku
ostaju nepromijenjeni.
Varijabilni troškovi se mijenjaju pod utjecajem promjene obima pdnje.
To su troškovi materijala za izradu ili radnika na poslovima izrade.
Ekonomika preduzeća
11
Troškovi prema obimu pdnje - varijabilni
• U ukupnom iznosu su uslovljeni stepenom korištenja kapaciteta
(pdne moći preduzeća). Reaguju na svako povećanje ili smanjenje
obima pdnje (Q). Sa porastom Q oni rastu i obrnuto.
• Vrste varijabilnih troškova:
a)Proporcionalni- mijenjaju se istim smjerom i intenzitetom kao i Q
b)Degresivni- % njihove promjene > od % promjene Q
c)Progresivni- % njihove promjene < od % promjene Q
Ekonomika preduzeća
12
Proporcionalni varijabilni troškovi
Ekonomika preduzeća
13
Proporcionalni varijabilni troškovi
Ekonomika preduzeća
14
Proporcionalni varijabilni troškovi- zaključci
Ekonomika preduzeća
15
Progresivni varijabilni troškovi
Javljaju se samo na višim stepenima zaposlenosti kapaciteta, usljed pretjeranog
korištenja kapaciteta, tehničkih propusta u pdnji, izraz su poremećenih odnosa u
pdnom procesu.
Ekonomika preduzeća
16
Progresivni varijabilni troškovi
Ekonomika preduzeća
17
Degresivni varijabilni troškovi
• Sa promjenom obima pdnje mijenjaju se u
manjem % nego što je promjena Q.
• Njihov tempo promjene zaostaje za promjenom Q
Ekonomika preduzeća
18
Degresivni varijabilni troškovi
Ekonomika preduzeća
19
Ukupni varijabilni troškovi (VT)
• Predstavljaju zbir proporcionalnih, progresivnih i
degresivnih VT. Zavisno od udjela svake od ovih
vrsta VT, ukupni VT mogu biti degresivni,
progresivni ili proporcionalni. Tako se javljaju zone
degresije, proporcionalnosti i progresije.
Ekonomika preduzeća
20
Ukupni varijabilni troškovi
Ekonomika preduzeća
21
Prosječni varijabilni troškovi
Ekonomika preduzeća
22
Fiksni troškovi (FT)
• Troškovi koji se ne mijenjaju sa promjenom obima pdnje.
• To su troškovi koji se ne mijenjaju od trenutka registracije
preduzeća, kada ono nije započelo sa poslovanjem, pa sve
do punog korištenja njegovog kapaciteta.
• Uslovljeni su predviđenim obimom pdnje i izborom
tehnološkog procesa. To su troškovi pripravnosti (nužni
troškovi).
• Dijele se na
a)Apsolutno fiksne: potpuno nepromjenjivi bilo da se u
preduzeću koristi 0% ili 100% kapaciteta.
b)Relativno fiksne: nepromjenjivi samo u okviru iste zone
pdnje.
Ekonomika preduzeća
23
Fiksni troškovi (FT)
U apsolutno fiksne troškove se ubrajaju:
Ekonomika preduzeća
24
Fiksni troškovi (FT)
• FT po jedinici proizvoda se izračunavaju kao
UFT/Q.
• Kada Q raste onda FT po jedinica pda opadaju,
dok se pri smanjenju pdnje izrazito povećavaju.
• Apsolutno FT se mijenjaju u skladu sa proteklim
vremenom, godišnji su veći od mjesečnih. A zavise
od veličine uspostavljenog kapaciteta. Nazivaju se
i troškovi kapaciteta. Sa povećanjem kapaciteta
rastu a sa smanjenjem opadaju.
Ekonomika preduzeća
25
Apsolutno fiksni troškovi (FT) - grafikon
Ekonomika preduzeća
26
Prosječni fiksni troškovi (FT) - grafikon
Ekonomika preduzeća
27
Fiksni troškovi (FT)
Ekonomika preduzeća
28
Fiksni troškovi (FT)
Koeficijent reagibilnosti apsolutno fiksnih troškova je nula.
Ekonomika preduzeća
29
Relativno fiksni troškovi (VT)
Imaju obilježje FT samo u okviru pojedinih zona zaposlenosti. U
okviru iste zone zaposlenosti su nepromjenjivi, dok sa
pomjeranjem iz niže u višu zone ovi troškovi skokovito rastu.
Primjer: uvođenje dodatne smjene, str. 202
Ekonomika preduzeća
30
Relativno fiksni troškovi
Ekonomika preduzeća
31
Relativno fiksni troškovi – reakcija na promjene Q
• Degresija rel FT se javlja pri rastu Q (sporije se
povećavaju od Q) kao i pri smanjenju Q (sporije
opadaju od opadanja Q, često zbog
neprilagođenosti organizacione strukture preduzeća
novonastalim uslovima rada i poslovanja). To
vremensko kašnjenje ili zaostajanje rel FT je
remanentnost.
• Progresija rel FT može se javiti i kod rasta Q (kada
rastu brže od porasta Q) ali i kod pada Q (kada
opadaju brže od smanjenja Q).
Ekonomika preduzeća
32
Troškovi i njihovo vezivanje za jedinicu učinka
Za preduzeća sa više vrsta pda mogu jedan dio UT
iskazivati za svaku vrstu pda a drugi dio je zajednički
u UT. Tako se dobija podjela troškova na:
-pojedinačne (direktni): utrošak faktora pdnje
pojedinačno za svaki proizvod. Mogu se direktno
zaračunati na određene pde.
-zajedničke (indirektni): zajednički utrošci faktora
pdnje bez diferenciranja na pojedinacne pde. Ne
mogu se precizno podijeliti po vrstama proizvoda.
Ekonomika preduzeća
33
Troškovi i njihovo vezivanje za jedinicu učinka
Pojedinačni (direktni) troškovi su:
Ekonomika preduzeća
34
Troškovi i njihovo vezivanje za jedinicu učinka
Zajednički (indirektni) troškovi:
Ova vrsta obračuna troškova je značajna za politiku cijena
preduzeća. Ako ovi troškovi rastu a ne mogu se finansirati iz
cijene pda onda se moraju poduzeti mjere poslovne politike za
Ekonomika
preduzeća
35
njihovo dovođenje u prihvatljivu
mjeru.
Troškovi prema načinu evidentiranja
• Dijele se na:
-ukupne: zbir svih troškova faktora pdnje za
određeni Q. Direktno utiču na finansijski rezultat.
Veći UT smanjuju finansijski rezultat. Cilj preduzeća
je smanjenje UT.
-prosječne: troškovi po jci pda. UT se dijele sa
brojem proizvedenih jedinica. Značajna za
poređenje sa konkurentskom pdnjom.
Ekonomika preduzeća
36
Troškovi prema upravljanju
• Planski: planiraju se za određeni period, najčešće
godinu dana, na osnovu stvarnih troškova prethodnog
perioda i dejstva faktora koji se predviđaju u
budućnosti. Omogućavaju planiranje poslovnog
rezultata, politiku nabavke inputa...
• Stvarni: izraz stvarnih utrošaka i cijena tih utrošaka.
Njih knjigovodstvo preduzeća evidentira na kraju
obračunskog perioda.
• Standardni: utvrđuju se na osnovu iskustva iz prakse i
naučnih metoda. Koriste se za kontrolu stvarnih
troškova i poboljšanje ekonomičnosti preduzeća.
Omogućavaju vođenje poslovne politike.
Ekonomika preduzeća
37
Troškovi prema mogućnosti otklanjanja
• Neotklonjivi: na neotklonjive troškove se ne može
utjecati promjenom Q. To su FT i dio rel FT. Izraz su
samog postojanja preduzeća.
• Otklonjivi: mogu se izostaviti i otkloniti
mijenjanjem Q. Obustavom pdnje oni se smanjuju
na 0. na njih se može djelovati mjerama poslovne
politike.
Ekonomika preduzeća
38
3. Dinamika ukupnih troškova
• UT su zbir svih troškova u preduzeću, imaju 3 zone razvoja:
degresiju, proporcionalnost i progresiju.
• Zbog FT u preduzeću, UT nikada nisu 0. sa svakom jcom
proizvoda UT rastu, nekada brže a nekada sporije od
porasta pdnje.
• Kada UT rastu sporije od Q to je degresija UT. U visoko
mehanizovanim preduzećima sa velikim FT degresija UT je
izraženija. Na nižim nivoima zaposlenosti dolazi do izražaja
opadanje prosječnih FT. Sa povećavanjem Q taj utjecaj slabi
i jača utjecaj varijabilnih troškova što dovodi do slabljenja
degresije UT. Troškovi po jci u ovoj zoni upadaju. Da li je
isplatljivo povećanje Q.
Ekonomika preduzeća
39
3. Dinamika ukupnih troškova
• U zoni proporcionalnosti UT rastu u skladu (proporcionalno,
srazmjerno) sa stepenom zaposlenosti u preduzeću ili Q.
• To je zona najekonomičnije pdnje.
• Rastop stepena zaposlenosti jača progresija VT i slabi
degresija FT.
• Progresija UT nastaje na višem stepenu iskorištenosti
kapaciteta, kao posljedica organizacionih propusta i limita
(izostanci sa posla, kvarovi na mašinama, zastoj u prodaji
robe na tržištu).
• Otklanjanje tih troškova traži dodatna trošenja pa se rel FT
povećavaju a time i UT.
• Za preduzeće je najbolji optimalni kapacitet.
Ekonomika preduzeća
40
3. Dinamika ukupnih troškova
Ekonomika preduzeća
41
3. Dinamika ukupnih troškova
Ekonomika preduzeća
42
3. Dinamika ukupnih troškova
Ekonomika preduzeća
43
Remanentnost troškova
• Troškovi se mijenjaju u skladu sa promjenama
obima pdnje.
• Kada se Q smanjuje i troškovi se smanjuju, ali je to
smanjenje niže u odnosu na njihovo povećanje
prilikom prethodnog rasta Q.
• Pojava remanentnosti (rezistentnosti) se vezuje za
rel FT tj. troškove organizovanja kapaciteta.
Ekonomika preduzeća
44
Remanentnost ukupnih troškova
Ekonomika preduzeća
45
5. Marginalni troškovi
• Iznos troškova uslovljen dodatnom pdnjom, u
odnosu na dati stepen kapaciteta.
• Javljaju se između dva različita stepena korištenja
kapaciteta pa se nazivaju diferencijalni troškovi. U
osnovi to su varijabilni troškovi.
Ekonomika preduzeća
46
Marginalni troškovi
Ekonomika preduzeća
47
Marginalni troškovi
• Prosječni marginalni troškovi se dobiju kada se
ukupni dodatni nivo pdnje podijeli sa brojem jca
tog stepena pdnje.
• Porastom Q u zoni degresije MT su niži od AT, što
znači da će cijena koštanja dodatnog pda biti niža
od CK prethodnog pda. Povećanje Q je isplatljivo.
• U zoni optimalnosti MT i AT su jednaki pa je to
zona optimalnosti pdnje.
Ekonomika preduzeća
48
Marginalni troškovi
Ekonomika preduzeća
49
Grafikon rentabiliteta
Ekonomika preduzeća
50
Grafikon rentabiliteta
Ako preduzeće iz UP može pokriti troškove redovnog
poslovanja ono posluje na donjoj granici rentabiliteta ili
na pragu ekonomičnosti.
Obim pdnje ispod toga je gubita a iznad toga dobitak za
preduzeće.
Na pragu ekonomičnosti dobitak je jednak 0.
Ekonomika preduzeća
51
Hvala.
Ekonomika preduzeća
52