Transcript Pristup u prvoj fazi (nastavak)

Provedba i institucionaliziranje NHA
za Sloveniju
Eva Zver
Stručnjak za nacionalne zdravstvene račune
[email protected]
Banja Luka, 19.-20. juna 2012.
Pregled prezentacije






Osnovne informacije o provedbi NHA
Proces institucionalizacije – prva faza
Pristup prve faze
Glavni izazovi.
Rezultati i glavna odstupanja
Daljnje aktivnosti
Osnovne informacije o procesu provedbe
 Prije 2005. god., Slovenija nije imala zvanične statističke podatke o nacionalnim
računima u zdravstvu, a nije postojala ni zvanična institucija odgovorna za
izvještavanje podataka o troškovima u zdravstvu SZO-u i Eurostatu.

Upitnik SZO-a o troškovima u zdravstvu je ispunjavalo Ministarstvo zdravstva.
Podatke za upitnik je prikupljalo od glavnih aktera u finansiranju (Zavoda
zdravstvenog osiguranja Slovenije, Ministarstva zdravstva, kompanija za
privatno dobrovoljno osiguranje i Ankete o potrošnji/budžetu domaćinstva), ali
samo na agregiranom nivou.

Zavod zdravstvenog osiguranja Slovenije je koristio vlastiti sistem klasifikacije
za troškove u zdravstvu disagregirane/raščlanjene na funkcije i davaoce usluga;
oni su objavljivali i agregirane podatke za neke funkcije u svom godišnjem
izvještaju.

Ministarstvo finansija je prikupljalo podatke o troškovima javnog zdravstva u
skladu sa Ekonomskom klasifikacijom troškova i u skladu sa Funkcionalnom
klasifikacijom - COFOG (ali samo do jednocifrenog nivoa).
Osnovne informacije o procesu provedbe (nastavak)
 Pilot projekat provedbe NHA je započeo 2004. godine na
inicijativu Ministarstva zdravstva i Inštituta za javno zdravstvo.
 Glavni razlozi za započinjanje projekta su bili:
• unaprijeđenje nacionalnog izvještavanja o troškovima u
zdravstvu;
• ispunjavanje zahtjeva Eurostata;
• pripema međunarodno uporedivih podataka o
troškovima u zdravstvu;
• razvijanje alata za analizu potrošnje u zdravstvu;
• ispunjavanje zahtjeva za podacima za projiciranje
javnih izdataka u zdravstvu i dugoročni njegi.
Osnovne informacije o procesu provedbe (nastavak)
 Prvi problem u Sloveniji je bio institucionalne prirode:
Ko je odgovoran za kompiliranje nacionalnih računa u
zdravstvu (NHA)?
Statistički ured Republike Slovenije
(SURS)
-
Inštitut za javno zdravstvo
Poslovni registar Slovenije
Baza podataka nacionalnih računa
Sva druga statistika osim zdravstvene
ESPROSS (Evropski sistem integrirane statistike socijalne zaštite)
COFOG (Klasifikacija vladinih funkcija)
COICOP (Klasifikacija individualne
namjenske potrošnje)
Itd.
Sva zdravstvena
statistika (osim
finansijske)
Baza podataka DRG
Itd.
Proces institucionalizacije – prva faza
 Statistički ured Republike Slovenije je preuzeo odgovornost za
provedbu SHA:
• Projektna grupa je uspostavljena krajem februara 2005. godine i potpisan je
papir o saradnji između institucija
• Glavni zadatak projektne grupe je bila provedba nacionalnih računa u
zdravstvu u Sloveniji (National Health Accounts-NHA) u skladu sa
metodologijom SHA, i ispunjavanje zahtjeva Eurostata
• Provedba NHA je postala i jedan od projekata u izradi naveden u
zvaničnom dokumentu: Nacionalni statistički program Slovenije
 Institut za javno zdravstvo je preuzeo odgovornost za
provedbu troškova rada u zdravstvu (Health Labor Accounts HLA).
Proces institucionalizacije – prva faza
PROJEKTNA GRUPA:
10 osoba iz 7 institucija
RADNA GRUPA:
3 osobe iz 3 institucije
Proces institucionalizacije – prva faza
RADNA GRUPA
Statistički ured Republike Slovenije (SURS):
- voditelj projekta i kontakt osoba: g. Stane Marn
- SURS je uključen i kao pružatelj podataka,a pruža i tehničku podršku
Inštitut za javno zdravstvo
- Jedna osoba kao savjetnik i kompajler (osoba koja kompilira podatke):
gđa Eva Turk (na projektu je radila pola svog radnog vremena, imala je
pristup internim bazama podataka SURS-a)
- IJZ je bio uključen i kao pružatelj podataka i pruža naučnu podršku
Institut za makroekonomsku analizu i razvoj (Institute for
Macroeconomic Analysis and Development - IMAD) (vladin institut)
- jedna osoba kao savjetnik i kompajler: gđa Eva Zver
- i IMAD pruža naučnu podršku
Proces institucionalizacije – prva faza
PROJEKTNA GRUPA
Radna grupa: SURS, IJZ, IMAD
+
Druge organizacije uključene u provedbu SHA:
- Ministarstvo zdravstva
- Zavod zdravstvenog osiguranja
- Ministarstvo finansija
- Univerzitetska klinička bolnica
Sve ove institucije učestvuju:
- sa jednim ili dva stručnjaka u Projektnom timu
- kao davaoci podataka
Proces institucionalizacije – prva faza
 Iskustva sa organizacijom procesa provedbe u Sloveniji:
1. Osobine kompajlera u glavnoj radnoj grupi:
- Voditelj projekta je viši stručnjak u SURS. On je ekonomista i radio je kao
statističar i višegodišnji stručnjak za nacionalne račune. On je šef Satelitskog
odjela za račune od 2004.god. Ima pristup dobro opskrbljenim bazama podataka u
SURS-u i u dobrim je odnosima sa ljudima koji rade u Odjelu za nacionalne
račune.
- Oba druga stručnjaka u glavnom radnom timu su ekonomisti; njihov istraživački
rad se fokusira na zdravstvenu ekonomiju i oni doprinose provedbi i kao
potencijalni korisnici tih podataka u budućnosti.
- Sva tri kompajlera u glavnom timu među sobom održavaju jako dobre odnose,
kao i sa širokim krugom ljudi iz ostalih zdravstvenih institucija i ljekarima iz
kliničkih bolnica.
- Ostali stručnjaci iz proširenog sastava projektne grupe posjeduju znanja o
zdravstvenom sistemu i većina njih su veoma susretljivi i spremni na saradnju.
Proces institucionalizacije – prva faza
2. Šta je sa finansiranjem projekta?
- IJZ je za pilot projekat dobio finansijsku pomoć od Eurostata, jer je ugovor bio
potpisan prije nego je odlučeno da će SURS biti odgovorna institucija.
- Sada SURS finansira daljnji razvoj ali još uvijek ne postoje dodatana finansijska
sredstva za rad NHA; SURS ne dobija dodatna sredstva za projekat NHA iz općeg
budžeta.
- Sve tri osobe u glavnom timu rade na projektu u okviru svojih redovnih zaposlenja
pored svih zadataka koje imaju u svojim institucijama (SURS, IJZ, IMAD). Niko
iz radne grupe nema dodatni ugovor za rad na ovom projektu.
3. Vanjski aspekti institucionalizacije su važni
- Konsultacije i saradnja sa svim potencijalnim korisnicima (IJZ, IMAD,
Ministarstvo zdravstva, Zavod zdr. osiguranja Slovenije (ZZOS), Univerzitet,
zavodi za istraživanje, …)
- Od velike važnosti je bilo učestvovanje na različitim seminarima i konferencijama,
kao i predstavljanje procesa provedbe ostalim stručnjacima i stručnoj javnosti.
Pristup u prvoj fazi
1. Početne tačke
 Prva literatura:
• Sistem računa u zdravstvu / A System of Health Accounts. Version 1. OECD:
Pariz, 2000.g.
• Vodič za izradu nacionalnih računa u zdravstvu: sa posebnim primjenama za
zemlje sa niskim i srednjim prihodima. SZO: Ženeva, 2003.
• Smjernice za sistem računa u zdravstvu. Praktični vodič za primjenu sistema
računa u zdravstvu u EU. Ured za nacionalnu statistiku Velike Britanije: 2004.
 Prijevod OECD priručnika A System of Health Accounts (Prevedeni
priručnik je bio od velike koristi radnoj grupi tokom procesa kompiliranja, kao
i za pripremu izvještaja Eurostatu i prezentacija na seminarima u Sloveniji.)
Pristup u prvoj fazi (nastavak)
1. Pregled izvora podataka
 Svi postojeći izvori podataka su analizirani i opisani!
Pristup potrošne strane
Interna baza podataka svih finansijskih
transakcija zavoda zdravstvenog osiguranja
Slovenije
- Detaljni izvještaji o budžetu Ministarstva
zdravstva i ostalih ministarstava
- Ekonomska klasifikacija troškova
(Ministarstvo finansija)
- COFOG (Ministarstvo finansija, SURS)
- ESSPROS (SURS)
- Anketa o potrošnji/budžetu domaćinstva
(SURS)
- Podaci o nacionalnim računima (SURS)
- Godišnji izvještaj o privatnom osiguranju
(Agencija za nadzor osiguranja)
-
Pristup ponudne strane
Poslovni registar Slovenije (SURS)
- Registar davaoca usluga zdr. zaštite u javnoj
mreži javnog zdravstva (ZZOS)
- Registar privatnih ljekara i zubara u Zavodu
za javno zdravstvo
- Statistički registar o zapošljavanju (SURS)
- Finansijski izvještaji o prihodima i
rashodima (godišnji izvještaji) za javne i
privatne davaoce usluga (AJPES-Agencija za
javno-prave agencije RS, SURS)
- Bolnička statistika (Ministarstvo zdravstva,
Zavod za javno zdravstvo)
- Baza podataka o dijagnostičkim grupama
(DRG) (Zavod za javno zdravstvo)
- Podaci o nacionalnim računima (SURS)
-
Proces kompiliranja NHA u Sloveniji:
Lista nacionalnih davaoca
zdr. usluga prema HP
Tabela za konverziju
između NACE Rev.1 i
HP
Lista agenata finansiranja u
zdravstvu prema HF
Dodjeljivanje HF, HC i HP
svakom finansijskom toku od
svakog agenta finansiranja u
zdravstvu
Kompiliranje
tabele HPXHF
Kompiliranje
tabele HCXHF
Tabela za
konverziju između
podataka HIIS-a i
HC, HP + drugih
izvora na strani
potražnje
Korištenje izvora na strani
provajdera (ponude) za
popunjavanje podataka
koji nedostaju
Kompiliranje
tabele HCXHP
Poravnavanje
podataka i tabela
Provjera usklađenosti
sa agregatima
nacionalnih računa
Pristup u prvoj fazi (nastavak)
Prvi koraci :
Poslovni registar
Slovenije
(identifikacijski broj, naziv
firme, kod glavne
djelatnosti
(NACE Rev. 1 i
nacionalni SCA kod), kod
vlasnika, kod sektora
institucije (ESA 95).
Registar provajdera
zdravstvene zaštite pri
Zavodu zdravstvenog
osiguranja Slovenije
Registar privatnih
ordinacija/praksi i
zubara pri Zavodu za
javno zdravstvo
(za javne i privatne
provajdere usluga u mreži
javnog zdravstva)
(privatni davaoci usluga
van mreže javnog
zdravstva)
Popis nacionalnih provajdera zdr. zaštite ICHA-HP
“Ukrštena” tabela između koda glavne djelatnosti (NACE
Rev. 1 i kod SCA) i koda ICHA-HP (za identificiranje nižih
nivoa HP koristili smo Registar pri HIIS – on sadrži sve
djelatnosti svih provajdera; korištena je dominantna djelatnost)
Pristup u prvoj fazi (nastavak)
Kompiliranje se nastavilo sa pristupom strane potražnje (pristup
izvora finansiranja).
HF.1.1.1 Generalna vlada (4 % od THE-ukupni troškovi u zdravstvu)
Izvor: Detaljni izvještaji o budžetu Ministarstva zdravstva, Ministarstva finansija,
Ministarstva odbrane
Napomene: Svakoj transakciji dodavani su ICHA-HC i ICHA-HP kodovi
(troznamenkasti nivo).
HF.1.1.3 Lokalna vlada (1% od THE)
Izvor: Ministarstvo finansija (COFOG), Finansijski izvještaji o prihodima i
rashodima za javne provajdere (AJPES, SURS)
Napomene: Iz baze podataka COFOG su uzeti samo agregirani podaci za tekuće
troškove na zdravstvo (jednocifreni nivo). Za disagregiranje/raščlanjivanje
podataka na HP kodove smo koristili godišnje finansijske izvještaje za javne
provajdere (trocifreni nivo). HC kodovi su dodani prema funkcijama koje se po
zakonu finansiraju iz lokalnog budžeta.
Pristup u prvoj fazi (nastavak)
HF.1.2 Fond socijalne sigurnosti (ZZOS) (70 % od THE)
Izvor: Interna baza podataka Zavoda zdravstvenog osiguranja Slovenije (ZZOS)
Napomene: ZZOS koristi vlastiti sistem klasifikacije za praćenje troškova:
- za svaku funkciju u zdravstvu
- za svakog javnog i privatnog provajdera zdravstvenih usluga u mreži javnog zdravstva
Uspostavljena je tabela za konverziju između klasifikacija koje koriste Zavod
zdravstvenog osiguranja Slovenije i ICHA-HC; klasifikacija Zavoda je gotovo savršena za
podudaranje podataka sa ICHA klasifikacijom!
Specijalna obrada podataka pri Zavodu zdravstvenog osiguranja Slovenije je nudila
podatke o vrijednosti za svaku zdravstvenu uslugu klasificiranu u skladu sa HC i HP
kodovima (troznamenkasti nivo) posebno za:
1) vrijednost zdravstvene usluge koju je pokrilo obavezno zdravstveno osiguranje;
2) punu vrijednost zdravstvene usluge (pokrivene obaveznim + privatnim osiguranjem)
Pristup u prvoj fazi (nastavak)
HF.2.2 Privatno osiguranje (13% od THE)
Izvor: Baza podataka ESPROSS (Statistički ured RS), interna baza podataka Zavoda
zdravstvenog osiguranja Slovenije
Napomene: Izvještaji privatnih osiguravatelja bazi podataka ESPROSS (SURS):
- nude disagregirane/raščlanjene podatke o određenim funkcijama u zdravstvu (za
jedno- i dvocifreni nivo ICHA-HC);
- ne nude disagregirane/raščlanjene podatke o provajderima zdravstvenih usluga.
Agregirani broj je uzet iz ESPROSS, presjek na kodove HC (jednocifreni nivo) se
zasnivao na izvještajima privatnih osiguravatelja ESPROSS-u.
Za niže kodove HC i HP kodove, stručnjaci iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Slovenije
su samo grubo procijenili podatke.
Pristup u prvoj fazi (nastavak)
HF.2.3. Direktni troškovi domaćinstva (10% od THE)
Izvor: Anketa o potrošnji/budžetu domaćinstva/Household Budget Survey-HBS
(SURS), podaci o nacionalnim računima o troškovima domaćinstva za zdravstvenu
zaštitu
Napomene:
Podaci Ankete o potrošnji/budžetu domaćinstva su bili potcijenjeni (procjena
nacionalnih računa za ukupnu potrošnju domaćinstva na zdravstvo je oko 20% veća od
podataka HBS-a)
Nakon konsultacija sa Odjelom za nacionalne račune, korištena je njihova agregirana
procjena za ukupnu potrošnju, ali je do određene mjere zadržana struktura u skladu sa
Anketom o potrošnji/budžetu domaćinstva.
HF.2.4. Neprofitne institucije (samo smo uključili podatke Crvenog križa)
HF. 2.5. Velika preduzeća
Izvor: Inštitut za javno zdravstvo
Napomene: Procijenjeni su samo troškovi za medicinu rada (broj preventivnih pregleda
je pomnožen prosječnom cijenom za jedan pregled).
Rezultati prve faze
 U julu 2005.g. (nakon 4-mjesečnog rada), Slovenija je poslala izvještaj Eurostatu sa
prvim kompiliranim tabelama za 2003.:
 Tabela 2 (HCXHP): Ukupni troškovi u zdravstvu po funkcijama zaštite i granama
provajdera
 Tabela 3 (HPXHF): Ukupni troškovi u zdravstvu po provajderima i agentima
finansiranja
 Tabela 4 (HCXHF): Ukupni troškovi u zdravstvu po funkcijama zaštite i agentima
finansiranja
 Zahvaljujući detaljnoj bazi podataka ZZOS-a, kvalitet javnih troškova je bio jako
dobar i za trocifreni nivo HC i HP, ali disagregacija privatnih troškova je više ili
manje bila stvar procjene.
 Podaci od strane potražnje nisu bili usklađeni sa stranom proizvodnje. Izvršena je
samo provjera na agregiranom nivou.
 Većina funkcija vezanih za zdravstvo nisu bile uključene u prvoj fazi ili su bile vrlo
grubo obuhvaćene zbog kratkog raspoloživog vremena (procijenili smo HC.R.3,
HC.R.4 i HC.R.7)
Rezultati prve faze (nastavak)
 Glavni problemi su naznačeni za:
 Dostupnost izvora podataka privatnih troškova:
- za privatne osiguravajuće kuće moguća je bila samo gruba procjena po HC
klasifikaciji, čak i manje precizna za HP klasifikaciju
- podatke iz Ankete o potrošnji/budžetu domaćinstva su bili potcjenjeni i nisu
bili dovoljno detaljni
- za neprofitne organizacije i velika preduzeća dostupni su samo podaci o
pristupu davaoca usluga
 Odstupanja dostupnih podataka od zahtjeva SHA:
- neke podkategorije funkcionalne klasifikacije nisu obuhvaćene
(laboratorijska ispitivanja za vanjske pacijente, dnevni bolnički slučajevi,
kućne posjete ljekara, itd.; podaci za MR i CT su bili dostupni ukupno za
hospitalizirane i vanjske pacijente a ne razdvojeno, …)
Rezultati
 Ispunjeni Zajednički upitnik (JQ) za Sloveniju je vraćen Eurostatu i SZO-u u julu
2006.: tabele HCXHP, HCXHF, HPXHF, FSXHF
 Prve zvanično objavljene podatke za 2003. i 2004. je izdao SURS u decembru 2006.
(tabele HCXHP, HCXHF, HPXHF; HC i HP samo do jednocifrenog nivoa).
ICHA kod
Agenti finansiranja
2004.
struktura, %
2004.
Dio u GDP, %
HF.1.
Generalna vlada
75,0
6,4
HF.1.1.1
Centralna vlada
4,0
0,3
HF.1.1.3
Lokalna/općinska vlada
1,1
0,1
HF.1.2.
Fond socijalne sigurnosti/zaštite (ZZOS)
69,8
5,9
HF.2.
Privatni sektor
25,0
2,1
HF.2.2.
Privatno osiguranje
12,9
1,1
HF.2.3.
Privatni direktni troškovi domaćinstava
9,9
0,8
HF.2.4.
Neprofitne ustanove
0,02
0,002
HF.2.5.
Velika preduzeća
2,2
0,2
Ukupni troškovi na zdravstvo
100
8,5
Izvor: SURS Prvo objavljivanje 22.12.2006.: Troškovi u zdravstvu za Sloveniju za 2004.
Rezultati i glavna odstupanja (nastavak)
ICHA
kod
Funkcije
HC.1
Usluge kurativne njege
HC.2
2004.
Struktur
a, %
2004.
Dio u
GDP, %
50,7
4,3
Usluge rehabilitacijske njege
2,1
0,2
HC.3
Usluge dugoročne medicinske njege
8,0
0,7
HC.4
Pomoćne usluge zdravstvene zaštite
2,8
0,2
HC.5
Medicinska sredstva izdavana vanjskim pacijentima
23,9
2,0
HC.6
Prevencija i usluge javnog zdravstva
3,9
0,3
HC.7
Zdravstvena administracija i zdravstveno osiguranje
4,3
0,4
HC.1-7
Ukupni trenutni troškovi na zdravstvo
95,6
8,1
HC.R.1
Kapitalne investicije (osnivački kapital) za osnivanje institucija
koje pružaju zdravstvenu zaštitu
4,4
0,4
Ukupni troškovi na zdravstvo
100
8,5
HC.1-HC.7
+HC.R.1
HC.3
Usluge dugoročne medicinske njege
60,0
0,68
HC.R.6.1
Socijalne usluge dugoročne zdravstvene njege (dugoročna
njega pored HC.3)
40,0
0,45
Ukupni troškovi na dugoročnu njegu
100
1,13
HC.3
+HC.R. 6.1
Izvor: SURS Prvo objavljivanje 22.12.2006.: Troškovi u zdravstvu za Sloveniju za 2004.
Rezultati i glavna odstupanja (nastavak)
ICHA
kod
Davaoci usluga
Struktura u
%
Dio u GDP, %
HP.1
Bolnice
39,2
3,2
HP.2
Ustanove za njegu i boravak
5,1
0,4
HP.3
Davaoci usluga ambulantne
zdravstvene zaštite
23,8
1,9
HP.4
Maloprodaja i drugi davaoci
medicinskih sredstava
24,5
2,0
HP.5
Snabdijevanje i upravljanje
programima javnog zdravstva
0,7
0,1
HP.6
Opća zdravstvena administracija i
osiguranje
4,6
0,4
HP.7
Ostale privredne grane
1,7
0,1
HP.9
Ostatak svijeta
0,5
0,04
Ukupni trenutni troškovi
100
8,1
Izvor: SURS Prvo objavljivanje 22.12.2006.: Troškovi u zdravstvu za Sloveniju za 2004.
Glavna unapređenja u 2006. – 2007.
1. Rješavanje određenih problema navedenih u prvoj fazi:
Morali smo koristiti izvore na strani provajdera: finansijski izvodi prihoda i
rashoda, bolnički interni izvještaji, baza podataka DRG (Diagnosis-Related
Groups):
 Izdaci privatnog osiguranja:
- Neki provajderi sa primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa su posebno
anketirani kako bi se dobili podaci o tome koliko je svaka funkcija/usluga
(HC) dobila iz privatnog osiguranja.
 Izdaci domaćinstva za zdravstvo (izdaci iz đepa):
- Detaljna analiza Anketa o potrošnji domaćinstava
- Uspoređenje sa prometom u trgovini sa farmacutskim proizvodima
- analiza direktnih troškova navedenih u bolničkim internim izvještajima
- bolnički interni izvještaji: prihodi dobijeni od stranaca (izuzeti iz ukupnih
izdataka domaćistava)
Glavna unapređenja u 2006. – 2007.
1.
Rješavanje određenih problema navedenih u prvoj fazi (nastavak):
 Neprofitni davaoci usluga:
- Izvještaj Fondacija za finansiranje NVO u Sloveniji (Foundation for Financing
NGO’s in Slovenia - FIHO) je analiziran i izdvojeni su izdaci za zdravstvo

-
Podkategorije HC i HP klasifikacije:
bolnički interni izvještaji
podaci iz DRG sistema (ZZJZ): DRG podaci su dosptupni samo za kurativnu
njegu hospitaliziranih pacijenata – imamo dobre procjene za dnevne bolničke
slučajeve (HC.1.2)!!!

-
Procjena za investicije u zdravstvu:
Direktno se koristi podatak iz nacionalnih računa:
Za javne troškove: agregirani podaci iz COFOG baze podataka; provjereni i sa
podacima Ministarstva zdravlja
Za privatne troškove: posebni godišnji izvještaj o kapitalnim ulaganjima (Odjel
za nacionalne račune)
-
Glavna unapređenja u 2006. – 2007.
2. Prikupljanje podataka za funkcije vezane za zdravstvo (HC.R.2 - HC.R.7)
 HC. R. 2 (Edukacija i obuka): finansijski izvještaji prihoda i rashoda (za sve
institucije koje se bave zdravstvenim obrazovanjem (sekundarne i tercijarne)
sa liste objavljene u Godišnjem izvještaju zdravstvene statistike (ZZJZ)).
 HC. R. 3 (Istraživanja i razvoj u zdravstvu): Frascati anketa (SURS).
 HC. R. 4 (Kontrola namirnica, higijene i vode za piće ) i HC. R.5 (Zdravlje i
okoliš): za javne provajdere koji su registrirani za obavljanje usluga javnog
zdravstva, analizirali smo prihode od njihovih tržišnih aktivnosti; presjek na
 HC.R.6.1 Socijalne usluge dugoročne zdravstvene njege (objašnjeno na
sljedećem slajdu…)
 HC.R.7. Novčane beneficije vezane za zdravstvo: baza podataka ESPROSS
(uključene su novčane beneficije od ZZOS-a i poslodavaca).
Glavna unapređenja u 2006. – 2007.
3. Procjena za ukupne izdace za dugoročnu njegu (HC.3 + HC.R.6.1)
 Ministarstvo zdravstva je 2006. godine u saradnji sa stručnjacima iz IMAD-a i
Ministarstvom za socijalne poslove pripremilo prvi prijedlog zakona o dugoročnoj
njezi (u godini 2012 još uvijek samo prijedlog!)
 U Sloveniji su prve procjene za ukupne izdace za dugoročnu njegu pripremljene
2005. god. (2004.g.)
 U julu 2006.g., IMAD i SURS su organizirali sastanke sa stručnjacima iz svih
institucija koje su uključene u finansiranje dugoročne njege (ZZOS, Zavod za
penziono i invalidsko osiguranje, Ministarstvo rada, porodice i socijalnih poslova)
i sa stručnjacima iz Instituta za socijalne poslove (u izvještaju oni prikupljaju
podatke o pruženim uslugama dugoročne njege u staračkim domovima i domovima
za hendikepirana lica)
 U skladu sa definicijama i dodatnim opisima iz Zajedničkog upitnika (JQ) 2006.,
za sve izdatke je definirana granica između dugoročne med. njege (HC.3) i
socijalnih usluga vezanih za zdravstvo (HC.R.6.1)
Glavna unapređenja u 2006. – 2007.
4. Procjena za ukupne troškove za dugoročnu njegu HC.3 + HC.R.6.1 = 1,1% GDP)
HC.3 Dugoročna medicinska i individualna njega ( 8 % od THE i 0,68 % GDP)
Izvori: -Troškovi Zavoda za zdravstveno osiguranje Slovenije (ZZOS) za medicinske usluge kod
različitih institucija za dugoročnu njegu (bolnice, domovi za med. njegu, domovi za stara lica sa
odjelom med. njege,...)
-Troškovi ZZOS-a za dugoročnu med. i individualnu kućnu njegu (procjene za razdvajanje
podataka od kurativne i rehabilitacijske kućne njege)
-Zavod za penziono i invalidsko osiguranje: Dodaci za njegu za pomoć sa ADL (activities of daily
living)
(za kompenziranje nezvaničnih davaoca usluga njege)
Napomene:
- Uključene su usluge medicinske i individualne njege, kao i dodaci za njegu za podršku
nezvanične njege vezano za ADL ograničenja
- Za lica koja borave na odjelima med. njege u staračkim domovima nisu uključeni troškovi
smještaja!!!
HC.R.6.1. Socijalne usluge dugoročne njege (pored HC.3) (0,5 % GDP)
Izvori:
Ministarstvo rada, porodice i socijalnih poslova (interni izvještaji za određene socijalne transfere),
finansijski izvještaji iz institucija za dugoročnu njegu (troškovi domaćinstva)
Napomene : Uključene su usluge njege tokom boravka i kućne pomoći osobama sa IADL
(instrumental activities of daily living) ograničenjima (kao i troškovi smještaja u domovima za
med. njegu za lica koja tu borave sa ADL ograničenjima)
Glavna unapređenja u 2006. – 2007.
5. Provjera kompatibilnosti agregiranih podataka sa podacima u nacionalnim
računima :
Provjera najvažnijih agregata:
- Tekući izdaci za zdravstvo u NHA = Ukupni izdaci za krajnju potrošnju za zdravstvo
(vlada, domaćinstava i NPISG) u nacionalnim računima
- Tekući javni izdaci za zdravstvo u NHA = Izdaci za krajnju potrošnju vlade za zdravstvo
- Tekući privatni izdaci za zdravstvo u NHA = Izdaci za krajnju potrošnju domaćinstava za
zdravstvo (po COICOP za 0.06) u nacionalnim računima
- Provjera odstupanja između ukupnih izdataka za zdravstvo po NHA i ukupne proizvodnje
za zdravstvo u nacionalnim računima (djelatnost 851- Zdravstvo po SKD 2002)(postoje
dosta veliki metodološki razlozi za odstupanja)
- Ukupni javni izdaci za zdravstvo u NHA = Ukupni izdaci vlade za zdravstvo po COFOG
(Classification of Functions of Government)
- Provjera nekih kategorija sa statistiko ESPROSS
Daljne aktivnosti u godinama 2008.-2012.

Daljnja unaprijeđenja u dostupnosti podataka i kompiliranju
glavnih NHA tabela :
-
Stalno unaprijeđenje procjena za troškove domaćinstva
-
Unaprijeđenje procjena za nevladine organizacije
-
Analiziranje i bolje procjene podataka o privatnem osiguranju po
funkcijama (HC) i davaocima usluga (HP)
-
Pregled konsistentnosti pri kombiniranju podataka iz DRG sistema
-
Daljnji rad na unaprijeđenju procjene izdataka za dugoročno njego !!!
-
Rad na seriji podataka za godine 1995 – 2002 (samo prvi nivo)
-
Rad na procjenama izdataka u zdravstvu po starosti, spolu i bolesti
pacienata!!! (to su jako važni podaci za projekcije!)
-
Rad na procjeni uvoza i izvoza zdravstvenih usluga
-
Rad na evidentiranju cijena zdravstvenih usluga (pilotna študija OECD)
-
Mjerenje produktivnosti u zdravstvenoj zaštiti (SURS)
Daljne aktivnosti u godinama 2008.-2012.

Razvojni zadaci vezani za NHA:
-
Rad na procjenama izdataka u zdravstvu po starosti, spolu i bolesti
pacienata!!! (to su jako važni podaci za projekcije!)
-
Rad na procjeni uvoza i izvoza zdravstvenih usluga
-
Rad na evidentiranju cijena zdravstvenih usluga (pilotna študija OECD)
-
Mjerenje produktivnosti u zdravstvenoj zaštiti (SURS)
Institucionalizacija – druga faza
Propisi i regulativa slovenskih nacionalnih zdravstvenih računa:
-
U godinama 2005.-2008. statistika NHA je uključena kao razvojni zadatak u
srednjeročni (petgodišnji) i u godišnji Program statističkih iztraživanja
(jedan stručnjak u SURS od 2006. godine dalje radi samo na statistiki
nacionalnih zdravstvenih računa – g. Stane Marn)
-
(Letni program statističkih iztraživanja je dokument koji se predloži na vladu)
-
U godini 2009. statistika osnovnih tabela NHA je uključena u godišnji Program
statističkih iztraživanja kao redno statističko iztraživanje SURS
-
Podaci se zvanično objave u času t+18, u isto vreme se šalju Eurostatu, WHO i
OECD (Eurostatu na osnovi gentlement agreement)
-
Stalna saradnja sa inštitucijama koje su uključene u kompilaciju tabela od
godine 2005. (projektna grupa NHA) i saradnja sa korisnicima NHA podataka
(diseminiranje rezultata, analiza rezultata, korištenje podataka kao osnova za
projekcije, itd.)
-
Daljni razvoj svih podtabela in komponenta metodologije SHA je ključen u
Program statističkih iztraživanja kao razvojni zadatak
Hvala!