Transcript Ekonomske funkcije preduzeća Sredstva preduzeća

Ekonomika preduzeća
Četvrto predavanje
doc. dr. Jasmin Halebić
Ekonomske funkcije preduzeća
Elementi preduzeća: kolektiv, sredstva i organiz. struk.
-Kolektiv preduzeća: svi zaposleni bez obzira na kojem
radnom mjestu bili raspoređeni i koje poslovne zadatke
ispunjavali (od direktora do portira)
Usklađenost kolektiva sa ciljevima preduzeća:
-Kvantitativna usklađenost: odnos broja zaposlenih i
poslovnih zadataka i ciljeva preduzeća
-Kvalitativna usklađenost: kvalifikaciona struktura zaposlenih
(kolektiva) i ciljeva preduzeća
-Vremenska usklađenost: promjena proizvodnih zadataka i
ciljeva preduzeća zahtjeva promjenu kvantitaivne i
kvalitativne strukture.
2
Ekonomika preduzeća
Ekonomske funkcije preduzeća
 Sredstva preduzeća mogu biti: stalna (osnovna) i
obrtna. Usklađenost sredstava:
-kvantitativna usklađenost: veličina sredstava vs.
poslovni zadaci i ciljevi
-kvalitativna usklađenost: odnos između vrste sredstava
(stalna i obrtna) vs. poslovni zadaci i ciljevi, kao i vrsta
djelatnosti
-vremenska usklađenost: promjena ciljeva i poslovnih
zadataka zahtijeva usklađivanje sredstava.
3
Ekonomika preduzeća
Ekonomske funkcije preduzeća
 Organizaciona struktura preduzeća
Ukupni poslovni zadaci preduzeća se dijele na zadatke
zaposlenika, pobliže definisane opisom radnog mjesta.
Prema poslovnim zadacima se formiraju organizacione
jedinice preduzeća.
-Proizvođač-pojedinac, obavlja sve faze p-dnje: pripremnu,
tehnološku i završnu
-Proizvođač-kolektiv, sve faze se odvijaju unutar kolektiva a
zadaci su raspoređeni na pojedince
-Organizaciona jedinica od proizvođača pojedinca ka
proizvođaču kolektivu
4
Ekonomika preduzeća
Povezivanje preduzeća
Poslovna praksa iziskuje povezivanje i zajedničko
obavljanje poslova (konzorcij)
Ciljevi povezivanja:
-stvaranje monopola
-kontrola tržišnih tokova (trž. moć)
-sprječavanje konkurencije
-racionalizacija poslovanja
-uštede
-vjerodostojnost
Povezivanje preduzeća
Povezana preduzeća: dva ili više preduzeća
povezanih putem kapitala, ugovora ili
mješovito (kapital i ugovor)
Najčešći oblik povezivanja su fuzije koje
nastaju pripajanjem manjeg preduzeća
većem ili spajanjem više isto (razno) rodnih
preduzeća, prilikom čega preduzeće koje se
pripaja gubi svoj identitet, pravnu i poslovnu
sposobnost.
Povezivanje preduzeća
U povezanim preduzećima dominantvo
preduzeće vrši upravljanje podređenim,
kontrolisanim, zavisnim preduzećima. To
se postiže stjecanjem kontrolnog paketa
dionica u zavisnom preduzeću.
Horizontalno povezivanje – iz iste ili
srodne djelatnosti
Vertikalno povezivanje – u
reprodukcionom lancu, p-đač sirovina,
finalnog pda i distributer.
Povezivanje preduzeća
Grupacije preduzeća: holding i koncern
Holding: jedno preduzeće stiče kontrolni paket dionica
u drugom ili više zavisnih preduzeća. Holding obavlja
djelatnost upravljanja u zavisnim preduzećima, koja
zadržavaju poslovnu samostalnost ali se upravljačke
funkcije prenose.
Koncern: dominantno preduzeće pored funkcije
upravljanja zavisnim preduz. ima i neku pretežnu
poslovnu djelatnost.
Korporacije
Korporacije su najčešći oblik organizacije velikih
poslovnih sistema. U svakoj razvijenoj privredi one
preovlađuju po vrijednosti pdnje i prodaje.
Korporacije su velika preduzeća, MNK i TNK
To su dugotrajna i stabilna preduzeća
Prednosti korporacija: ograničena odgovornost
(vlasnici nisu odgovorni, nego korporacija kao subjekt
poslovanja). Vlasnici odgovornost snose samo u visini
vrijednosti dionica koje posjeduju. U slučaju stečaja i
likvidacije vlasnici gube samo dionički kapital.
Korporacije
Prednosti korporacija: jednostavna promjena
vlasništva. Lica koja posjeduju dionice mogu ih prodati
svim sudionicima na tržištu kapitala. Kupoprodaja
dionica se vrši putem berze i brokera.
Prednosti korporacija: mogućnost prikupljanja fin
sredstava velikog obima putem emisije dionica. Time
nastaju korporacije sa milionskim brojem dioničara.
K-ke korporacije kao složenih organizacija
Suštinski to su dionička društva, koja kapital
(osnivački, početni, naknadno stečeni) pribavljaju
emisijom dionica.
Korporacija je jedinstvena cjelina u poslovnom i
vlasničkom pogledu. Ima status pravnog lica pa može
stupati u pravni promet sa drugim preduzećima.
Posjeduje sopstvenu imovinu.
Dijelovi korporacije nemaju sopstvenu imovinu,
kapital, niti upravljačke organe.
Menadžeri provode odluke na raznim nivoima i
dijelovima korporacije.
Unutrašnja organizacija korporacije
Korporacije su uglavnom decentralizovane, posjeduju
poslovne jedinice, kao zaokružene poslovno-tržišne
cjeline.
Uži segmenti poslovanja korporacija se javljaju kao
troškovni centri koji rezultat poslovanja iskazuju u
veličini troškova a ne u ostvarenom profitu.
(ekonomičnost)
Profitni centri – gotovo kao zasebna preduzeća, sa
vlastitim R&D, planiranjem, marketingom.
Upravljanje korporacijama
Korporacije su jedinstveni upravljački sistemi, u
vlasničkom i poslovnom smislu, kontrolisana sa vrha.
Menadžment emituje i prodaje dionice, određuje
politiku dividendi, strategiju i planove razvoja.
Upravljački organi: grupa dioničara, upravni i nadzorni
odbor. Menadžeri provode odluke.
Holding preduzeća
Holding posjeduje dionice ili udjele zavisnih
preduzeća. Upravljačko preduzeće je matica (majka) a
zavisna su kćerke.
Holding ne funkcioniše kao jedinstveno preduzeće, za
razliku od korporacija. Članice holdinga su autonomne
u poslovanju, njihov rad se ne upravlja iz holdinga.
Holding vlasnički objedinjuje zavisna preduzeća
(članice) imajući udio u osnovnom kapitalu od 51% do
100% članica holdinga.
Upravljačka dominacija se ostvaruje putem
predstavnika holdinga u upravljačkim organima
zavisnih preduzeća.
Holding preduzeća
Osnovni motiv formiranja holdinga je uspostavljanje
vlasničke prevlasti nad postojećim i budućim
članicama. Uključivanje drugih preduzeća u holding se
vrši najčešće kada ona zapadnu u finansijske
poteškoće.
Članice holdinga gube svoju upravljačku autonomiju
(predstavnik holdinga je u upravljačkim organima) ali
ne i poslovnu (i dalje nastavljaju poslovanje kao
samostalni poslovni subjekti, posluju za svoj račun,
stupaju u pravni i poslovni promet).
Holding kao preduzeće ili grupa
Budući da učestvuje u kapitalu drugih, zavisnih,
preduzeća, holding učestvuje u raspodjeli ostvarene
dobiti.
Hoding nije poslovno udruženje, jer ono nema
svojstvo pravnog lica, niti mogućnost upravljanja
preduzećima – članicama.
Poslovno udruženje, za razliku od holdinga, nastaje
radi zadovoljenja poslovnih interesa članica a ne radi
stjecanja profita.
Holding nekada funkcioniše kao grupa preduzeća. U
tom slučaju grupacija nije pravno lice, ne vodi zasebne
poslovne knjige niti predstavlja obračunsku jedinicu.
Holding kao preduzeće ili grupa
Holding posjeduje većinu glasova u organima
upravljanja zavisnih preduzeća i time odlučuje o
poslovnoj politici i prisvaja dio dobiti (zbog učešća u
vlasništvu) ali i snosi rizik poslovanja u vidu gubitka
uloženog kapitala (udruženje ne).
Zavisna (supsidijarna) društva nisu upravljački
autonomna, ali uživaju punu poslovnu autonomiju.
Vrste holding preduzeće
Čist holding – isključivo se bavi upravljačkim
aktivnostima
Mješoviti holding – pored upravljačkih, obavlja i druge
vrste poslova.
Tranzicija i restrukturiranje
preduzeća
U prošlosti privreda BiH se razvijala u uslovima
društvene i državne svojine SzP, te nepostojanja
tržišnih kriterija poslovanja u većem dijelu privrednih
sektora.
Tržišna konkurencija nije bila dovoljna a država je bila
odlučujući ekonomski regulator.
Početkom 90-ih javljaju se zahtijevi za tržišnim
kriterijima efikasnosti i efektivnosti. Što znači, pored
ostalog, učešće privatne svojine u vlastništvu
preduzeća, promjene u organizaciji i uvođenje
savremenog menadžmenta u poslovanje.
Tranzicija i restrukturiranje preduz
Restrukturiranje preduzeća obuhvata promjene u:
vlasništvu, organizaciji i načinu upravljanja.
Tranzicija je proces prelaska preduzeća i nekadašnjih
socijalističkih zemalja na tržišne uslove i kriterije
poslovanja sa ciljem postizanja veće efikasnosti u
korištenju raspoloživih ljudskih i materijalnih resursa i
u poslovanju preduzeća kao tržišnog subjekta.
Tranzicija i restrukturiranje preduz
Potreba restrukturiranja nastala je činjenice da
poslovanje preduzeća nije bilo u skladu sa tržišnim
kriterijima.
Organizacionim restrukturiranjem se želi postići
ubrzana cirkulacija kapitala u procesu reprodukcije,
odnosno povećati koeficijent obrta kapitala
(sredstava), zbog oskudice kapitala.
Oblici upravljačkog restrukturiranja preduz
Razmjena paketa dionica ili udjela zainteresovanih
preduzeća
Preuzimanje menadžmenta uspješnih preduzeća na
određeno vrijeme
Davanje u zakup pojedinih dijelova opreme
Izdavanje opreme na korištenje uz oročenu otplatu
Prodaja MSP menadžmentu i radnicima na kredit ili
otplatu.
Uslovi restrukturiranja preduz
Stalno je potrebno razvijati nove institucionalne
kategorije i zakonska rješenja radi podsticanja i
unaprjeđenja oblika upravljačkog (vs. vlasničko)
restrukturiranja.
Izgradnja friendly poslovnog ambijenta
Interna orjentacija strukturnih promjena (vlasničko,
upravljačko, organizaciono ili finansijsko
restrukturiranje)
Eksterna orjentacija strukturnih promjena (stepen
konkurentnosti nacionalne privrede)