Transcript Povijest sestrinstva - Sveučilište u Zadru

POVIJESNI
RAZVOJ
SESTRINSTVA
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Prvi nositelj medicinske aktivnosti bila je
žena-majka
vođena materinskim instinktom.
Žene su bile njegovateljice od početka, a
svoja iskustva i umijeće liječenja
temeljene na
samopomoći i uzajamnoj pomoći.
prenosile su sa generacije na generaciju.
Kasnije se sve češće u medicinske djelatnosti
uključuju muškarci.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Faze razvoja sestrinstva:

1.
2.
3.
Tri faze razvoja:
Narodni lik
Religijski lik
Uslužni lik
“Sestra je ogledalo u kojem se odražava
položaj žene u društvu!”
Victor Robinson
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.




bolnice kao karitativne ustanove nastaju pod
utjecajem različitih religija; skloništa za
siromašne bolesnike, nemoćnike i starce.
U Rimu je potkraj 4. stoljeća (380.g.) takvu
bolnicu osnovala pokrštena patricijka Fabiola.
- sakupljala je bolesne po ulicama Rima i sama
se za njih brinula
Biskup Bazilije osniva oko 370. godine pred
vratima u Cezareji ustanovu za smještaj putnika
i nemoćnika, s posebnim odjelima za liječenje
bolesnika i smještaj gubavaca.
U Carigradu je oko 400. godine postojao
hospital sa stalno namještenim liječnicima i
bolničarima
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.







Od 8. stoljeća naše ere nastale su bolnice u Bagdadu,
Gondišapuru, Kairu, Cordobi i drugim gradovima koje su se
bitno razlikovale od samostanskih bolnica na kršćanskom
zapadu.
Najveći Carigradski hospital nalazio se u samostanu
Pantokrator, a osnovao ga je 1136. godine Ivan II Komen.
Hospital se sastojao od bolnice u užem smislu sa pet odjela i
od azila za epileptičare i umobolne, azila za starce,
ambulante i medicinske škole.
Tu se prvi put spominju bolničarke.
Na zapadu prvi hospitali u srednjem vijeku nastaju u
samostanima. Najprije se u njima liječe bolesni redovnici, a
kasnije putnici i siromasi.
U osnivanju samostanskih bolnica prednjačili su pripadnici
benediktinskog reda (Monte Casino, Salerno, St. Gallen,
Fulda ) i dr.
Osim redovnika u samostanima su njegovale i ženeredovnice.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
U vrijeme križarskih ratova
osnovan je red
Ivanovaca ili viteza hospitalaca sa
zadatkom da osnivaju
skloništa (bolnice) za hodočasnike i bolesnike.
Glavna bolnica bila je u Jeruzalemu, statut koje je
propisivao način primanja i pregledavanja
bolesnika, prehranu i njegu, pa čak i dimenzije
kreveta i broj pokrivača
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Osim hospitala u samostanima, osnivali su
se u srednjem vijeku hospitali na temelju
oporučnih zaklada bogatih građana i
velikaša, kojima je upravljala općina a ne
crkvena vlast.
 Osnovna funkcija starih hospitala nije bila
liječenje, nego samo smještaj i njega
bolesnika. Srednjovjekovni hospitali bili su
mješavine hotela, ubožnice, nahodišta i
bolnice.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Tradicionalizam u području njege bolesnika


Liječnici su samo povremeno u njih dolazili.
Njegu bolesnika i brigu nad siromašnima,
nemoćnima, starcima i napuštenom djecom
preuzimaju i mnoge ugledne, obrazovane žene,
među kojima se spominju kraljica Elizabeta
Portugalska, kraljica Elizabeta Kastiljska i kraljica
Matilda žena kralja Henrika I Engleskog, kao i
muški i ženski religiozni i civilni redovi.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Tradicionalizam u području njege bolesnika




Velike reforme, početkom 16. stoljeća u znanosti i
medicini, ne utječu na razvoj njege bolesnika. Nakon
reformacije mnogi se religiozni redovi raspuštaju.
Ugledne žene, koje su se u doba renesanse posvetile
njegovanju bolesnih, siromašnih i napuštene djece,
napuštaju bolnice,
briga o bolesnima prepuštena neškolovanim i
nepismenim osobama,
Jedini se napredak očituje u pogledu stručnosti primalja,
čije je prosječno znanje do tada bilo vrlo slabo.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Tradicionalizam u području njege bolesnika

Pariška primalja Louise Bourgecs svoje
znanje usavršila je do visokog stupnja.
Godine 1598. dobila je dozvolu za rad u
Parizu u prvoj Europskoj primaljskoj školi u
bolnici Hotel-Dieu, gdje je uvela redovitu
obuku i obavezne ispite.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Sestrin Sestrinstvo u nastajanju stvo u
nastajanju


Početak organiziranog sestrinstva vezan je uz nastojanje
da se ono izdigne kao zvanje iz podređenog položaja u
kome se nalazilo zbog neukosti onih koji su ga obavljali i
zbog nerazumijevanja društva za njegovo učenje.
Vinko Paulski (1576-1669.) među prvima je shvatio
potrebu obrazovanja sestara.
Osnovao je svjetovno udruženje žena pod nazivom
«Dames de Charite» koje su htjele pomoći bolesnima i
siromašnima.





Provodile su njegu bolesnika u kućama i bolnicama,
podučavale u školama,
brinule za dječje ustanove i
njegovale ranjene u ratovima.
Za svoj posao bile su plaćene.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Sestrinstvo u nastajanju






U 18. stoljeću razvoj znanosti i medicine značajno utječe
na njegu bolesnika.
Liječnik organizira, propisuje i određuje, a «sestra»
njegovateljica postaje izvršitelj.
To je početak radno orijentirane njege bolesnika.
Međutim, iako se povećao broj bolnica, uvedena stalna
liječnička služba, poboljšana njega bolesnika, prilike u
bolnicama nisu zadovoljavale.
Hotel-Dieu u Parizu imao je u 18. stoljeću svega 8 liječnika
i 26 ranarnika na 1220 kreveta, a u svaki krevet stavljao se
2 – 6 bolesnika.
Zarazni bolesnici nisu bili izolirani, a događalo se da je lakši
bolesnik ležao sa umirućim ili čak s mrtvacem.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.







Sestrinstvo
u
nastajanju
Socijalna era u medicini razvila je snažno javno-zdravstveni pokret,
koji je tehnološki bio usmjeren prema učinkovitom nadzoru nad
bolesti.
U okviru socijalnih doktrina, koje su nastale u ranoj fazi
industrijalizacije u Engleskoj, zdravlje stanovništva sve više postaje
briga javnosti i politike.
Iako se ne poznaju mehanizmi prenošenja zaraznih bolesti,
poduzimaju se mjere za sprečavanje njihova širenja.
Engleski socijalni reformatori Southwood Smith i Edwin Chadwick
borili su se za unapređenje narodnog zdravlja pomoću općih
socijalnih mjera.
U to su vrijeme u Engleskoj, Elizabeth Fry i John Howard, proučavali
bolesti i nehigijenske prilike u bolnicama i zatvorima, što je bila
novost s obzirom na interese zdravstvene službe, koji su bili
usmjereni samo na dijagnozu i tretiranje simptoma bolesti.
Elizabeth Fry organizira početkom 19. stoljeća protestantsko
društvo sestara milosrdnica koje se posvećuju dobrotvornom radu i
njezi bolesnika.
Pastor Theodor Fliedner u Kaiserwerthu osnovao je školu za sestre
Đakonise -žene koje su u sklopu evangelističke crkve bile
osposobljene za njegu bolesnika. One njeguju bolesne, brinu se za
siročad i zatvorenike. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Theodor Fliedner
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Javljanje potreba za organiziranom institucionalnom
njegom





Promjene uvjetovanje industrijskom revolucijom, koja je u 18.
stoljeću započela u Engleskoj i 19. stoljeću širi se u druge zemlje
Europe i Amerike, nameću niz socijalnih medicinskih problema.
Zdravlje stanovništva počelo se sve više promatrati i sa stajališta
interesa države da sačuva i unaprijedi produktivnu sposobnost
radne snage.
Socijalno-znanstvena otkrića (utjecaj uvjeta života i rada na
zdravlje i utjecaj socijalnih odnosa na zdravlje ljudi) dovode do
higijenskih pokreta.
Provodi se protu-epidemijska zaštita, vodi se briga o komunalnoj
higijeni ( vodovodi, kanalizacija, higijena stanovanja, javna
kupališta, čišćenje ulica, higijena gradskih tržnica), propisuje se
higijensko tehnička zaštita na radu, zakonski propisi o higijeni,
sanaciji tla, zakoni o uspostavljanju javnog zdravstva, higijena
prehrane (pasterizacija mlijeka), uvodi se obavezno cijepljenje.
«Higijenski pokret» utječe na prevenciju epidemija, smanjenje
općeg mortaliteta, ponajprije na smanjenje mortaliteta dojenčadi.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Javljanje potreba za organiziranom institucionalnom
njegom





U drugoj polovici 19. stoljeća mijenja se izgled bolnice.
S napretkom kirurške tehnike, uvođenjem narkoze,
antisepse, asepse, otvaranjem specijalističkih odjela
povećava se broj liječnika.
Kao važan problem javlja se nedostatak primjerenog
osoblja za njegu, jer su se i pomoćnoj bolničkoj službi i
njezi bolesnika postavljali veći zahtjevi.
Neobrazovano osoblje za njegu nije moglo ispuniti te
zahtjeve.
Sa svim spoznajama njege, u neprimjereno uređenim
bolnicama, upoznala se 1840. g. mlada engleskinja
Florence Nightingale
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Florence Nightigale
12. 5. 1820. – 13.8. 1910.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Florence Nightigale





Utemeljitelj modernog sestrinstva
Rođena 12.05.1820.g. U Firenci u bogatoj
obitelji
Florence Nightingale je imala temeljitu
filozofsku, literarnu i matematičku naobrazbu,
razvijen interes za socijalna pitanja, a posebno
za uređenje bolnica i za mogućnosti pružanja
pomoći bolesnim osobama.
1842.g.pokazuje zabrinutost za jad i patnju
Sa 24.g.postaje uvjerena da svoj život treba
posvetiti skrbi za bolesne, a slijedećih sedam
godina proučava sestrinstvo iako joj roditelji to
nisu dozvoljavali
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Florence Nightigale




Njezina je želja bila da se posveti njegovanju bolesnika.
Svoje znanje upotpunjavala je teorijski problemima,
tragajući za što boljom organizacijom pružanja
zdravstvene pomoći.
Od 1849. g. do 1853. g. boravi u Egiptu, Njemačkoj i
Francuskoj, te posjećuje bolnice i ustanove za izobrazbu
ženskog bolničkog osoblja.
1853. g. Florence Nightingale vraća se u Englesku i
postaje nadstojnica «Zavoda za primanje gospođa za
vrijeme njihove bolesti». Njezin je rad tako uspješan, da
joj je ponuđeno mjesto nadstojnice sestara u King s
College Hospitalu.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.






Sposobnost Florence Nightingale i njena shvaćanja uređenja
bolničke službe i organizacije njege bolesnika došla su do izražaja u
vrijeme Krimskog rata.
Do tada su se u Engleskoj vojsci za njegu ranjenih i oboljelih
vojnika brinuli samo muškaci.
Na Krimu je došlo do teškog stanja u britanskim vojnim lazaretima i
Florence Nightingale je imenovana upraviteljicom ženske pomoćne
službe na Turskoj fronti.
Sa 38 sestara dolazi 1855. g. u Scutari, gdje je najprije sanirala
higijenske prilike, bolnice opskrbila rubljem i hranom, te odvojila
ranjene od bolesnih.
Organizirala je rad sestara i za 6 mjeseci smrtnost je smanjila sa
42% na 2%.
Organizatorskim sposobnostima, odlučnošću, neumornim i
predanim radom Florence Nightingale je uspjela poboljšati
zdravstvene prilike i olakšati sudbinu bolesnika
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.






Po povratku u Englesku, Florens je dočekana s velikim
počastima i stavljen joj je na raspolaganje poseban fond
od 50 tisuća funti.
Njezin je cilj bio osnovati školu za sestre, u kojoj će one
biti praktički izobražene za svoj poziv i u kojoj će im biti
jasno zašto uče.
U sklopu St. Tohmas Hospital u Londonu otvorena je
1860. g. prva škola za izobrazbu sestara, po zamisli i
planu Florence Nightingale.
To je bila prva stručna škola za obrazovanje medicinskih
sestara s jasno određenim ciljem.
Zato danas s pravom možemo reći da je Florence
Nightingale ne samo engleska organizatorica pomoći
ranjenima i bolesnima, već da je i utemeljila sestrinstvo
kao zvanje s jasno određenim ciljem i posebnom
izobrazbom, a
19. stoljeće, zovemo “stoljeće njege” kao zvanja koje se
zahvaljujući Florence Nightingale počelo naglo razvijati u
Engleskoj pod utjecajem medicine i ostalih znanosti
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
St. Tohmas Hospital
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.






Njega bolesnika usmjerena je prema bolesniku-čovjeku.
Florence Nightingale publicira 1859. g. udžbenik o njezi
«Notes on nursing» u kojem piše: «Upotrebljavam riječ
njega u nedostatku bolje. Ta riječ znači nešto više od
podjele lijekova i promjene obloga. To znači korištenje
svježeg zraka, svjetla, čistoće, mira, izbor i podjela
dijete, sve ono što bolesniku pruža životnu snagu».
na Florence Nightingale su snažno utjecale sociološke
spoznaje o utjecaju uvjeta života i rada na zdravlje ljudi
u tadašnjoj Engleskoj,
ona vidi unapređenje zdravlja pomoću općih socijalnih
mjera, a posebno ističe važnost prosvjećivanja
». … poučavati o čuvanju zdravlja žene koje su majke,
odgojiteljice, njegovateljice, amateri u liječenju da budu
suradnice liječnika, pravi je put kako bi one pomagale a
ne smetale».
U cijeloj knjizi nazire se njezina predanost prevenciji i
unapređenju zdravlja.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
1859.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.



Sestre, obrazovane u školi Florence
Nihtingale, imale su solidno znanje.
Škola je ubrzo stekla ugled u svijetu i sestre
koje su završile tu školu organiziraju škole i
unapređuju njegu u bolnicama SAD, Kanade,
Japana, Kine, Indije i Europe.
Florence Nihtingale znatno utječe na razvitak
sestrinstva, jer sa svih strana svijeta traže
njezine savjete i mišljenja o planovima
zdravstvenog rada, opskrbi bolnica i o
zdravstvenoj politici.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Javljanje potreba za organiziranom
institucionalnom njegom



zalaganjem poznatog kirurga Billrotha otvorena
je 1882. prva škola za sestre u Austro-ugarskoj u
Beču.
Tu su školu pohađale i neke djevojke iz naših
krajeva.
U razvoju moderne (znanstvene) medicine kraj
19. stoljeća i prvu polovicu 20. stoljeća
obilježava prirodno-znanstvena era.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Theodor Billroth
Allegemeines
Krankenhaus
Beč 1890.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Javljanje potreba za organiziranom
institucionalnom njegom


Krajem 19. i početkom 20. stoljeća njega
bolesnika kao i medicina orijentirane su prema
bolesti. Uz vrlo malen broj obrazovanih sestara,
njegu bolesnika obavljaju uglavnom
nekvalificirane bolničarke, redovnice
osposobljene za rad kratkotrajnim tečajevima iz
njege bolesnika.
Razvoj epidemiologije i javnog zdravstva
dvadesetih godina 20. stoljeća bitno utječe na
razvitak sestrinstva.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Javljanje potreba za organiziranom
institucionalnom njegom




Liječnici, koji su se bavili socijalnom medicinom, utjecali
su na otvaranje dispanzera, posebno antituberkuloznih
dispanzera, jer je u to vrijeme tuberkuloza harala u
mnogim zemljama.
U Francuskoj je Callmete za rad u dispanzeru, prvobitno
angažirao radnike muškarce, smatrajući da su oni bliži
ljudima kojima treba pomoći.
S vremenom se uvidjelo da su za taj posao podobnije
žene – sestre posjetiteljice. Tada se javlja i naziv sestra –
pomoćnica «ime koje najbolje označuje funkciju i
zadatak dispanzerske sestre tj. pomoćnice bolesnog
čovjeka i njegove obitelji i pomoćnice zdravih da
sačuvaju zdravlje» (V. Čepulić).
iz te je definicije vidljivo da je sestra «služila» i pomagala
bolesnom i zdravom čovjeku zajedno s liječnikom, a ne
liječniku.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Javljanje potreba za organiziranom institucionalnom
njegom
 Po uzoru na dispanzere u Francuskoj osnovani su i
antituberkulozni dispanzeri u našim krajevima.
 Osjeća se nedostatak obrazovanih sestara.
 Javljaju se nova, napredna shvaćanja o zadacima i ulozi
sestre, pa se tako uz bolničarke, kojima je bila dužnost da
se bave samo dvorbom bolesnika uz bolesnički krevet,
ocrtava i profil medicinske sestre kao zdravstvene učiteljice,
njegovateljice i važnog člana dispanzerske djelatnosti.
 Takvo shvaćanje upućuje na potrebu posebnog
obrazovanja i otvaranja škole za sestre.
 Veliku stručnu pomoć pri tom pružile su sestre iz škola koju
je osnovala Florence Nightingale, ili iz škole po uzoru na
njezinu (Rudolfinerhaus – Beč).
 Jelka Labš, do tada sestra u Rufolfinerhausu u Beču, bila je
prva sestra nadstojnica kada je osnovana prva škola za
sestre pomoćnice u Zagrebu 1921. godine.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.




Škola za sestre pomoćnice u Zagrebu nikla je iz
potrebe osposobljavanja zdravstvenih kadrova za
dispanzersku službu i zdravstveno-prosvjetni rad u
sprečavanju i suzbijanju tuberkuloze – naše
najaktualnije socijalne bolesti u to doba.
Izobrazba sestara početkom stoljeća bila je
određena prije svega razvojem medicine i dugo
vremena ostaje na toj razini.
Nastava je bila pretežito praktična i prožeta
naprednim socijalno-medicinskim shvaćanjima.
Nakon položenog pripravnog i državnog ispita
učenice su dobile diplomu sestre-pomoćnice
socijalno-medicinskog smjera ili sestre bolničarke.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Diplomirane sestre zapošljavale su se u
antituberkuloznim dispanzerima, školskoj poliklinici ili
dječjem ambulatoriju.
Osnivanjem zdravstvenih stanica u selima, čiji je zadatak
bio suzbijanje i sprečavanje bolesti, te zdravstveno
prosvjećivanje naroda, proširio se i djelokrug rada
sestara. Sestre su bile prve zdravstvene učiteljice
naroda.
Socijalno-epidemiološkim ispitivanjima uzroka
morbiditeta i mortaliteta utvrđuje se da je uzrok
neznanje, loši higijenski uvjeti i loša prehrana. Da bi se
selo zdravstveno prosvjetlilo, osnovani su 1927. godine
higijensko-domaćinski tečajevi, a prvi voditelj bila je
sestra Štefanija Papailiopulos.
u Zagrebu je 1930. godine osnovano Središte sestara za
socijalno-higijenski rad.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.




Nakon završene škole za sestre pomoćnice, sestra Lujza
Wagner obrazuje se u inozemstvu iz područja metoda rada
sestara u preventivnoj medicini.
S povratkom u Zagreb, izrađuje prijedlog i nacrt rada
Središta, sa svrhom da se objedine patronažne službe
sestara.
Sestre Središta radile su na rješavanju zdravstvenih
problema, ali su rješavale i socijalnu problematiku svoga
područja (zbrinjavanje siromašnih, nezbrinutih staraca
trudnica i djece).
Po uzoru na zagrebačko Središte takav oblik rada razvija se
u Varaždinu, Osijeku i Sušaku. Središte sestara za
socijalno-higijenski rad postalo je Centar za
osposobljavanje patronažnih sestara i nastavna baza za
učenice.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.




prve diplomirane sestre u bolnici zaposlile su se
1928. godine u Bolnici za zarazne bolesti u
Zagrebu.
Bolnici su bile dodijeljene dvije sestre koje su
poslije završene škole bile na studiju organizacije
sestrinske bolničke službe u Beču i Londonu.
Zbog loše opremljenosti bolnice materijalom za
njegu i rubljem radile su u teškim uvjetima.
Unatoč poteškoćama uspjele su požrtvovnim
radom organizirati njegu bolesnika.
Bolnica za zarazne bolesti bila je do 1945.
godine jedina bolnička ustanova u Hrvatskoj u
kojoj su radile diplomirane medicinske sestre.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.




Za razliku od medicine, koja se razvijala na osnovi
istraživanja, na području njege nije bilo istraživačkih
radova, a nedostatak rezultata osjeća se sve do šezdesetih
godina 20. stoljeća. Razlog tome bio je malen broj
obrazovanih sestara i nedostatak njihove profesionalne
autonomije što je utjecalo na njihovu orijentaciju prema
«trenutnim radnjama», a eliminiralo interes za istraživački
rad u sestrinstvu.
Zato se s pravom može reći da je glavno obilježje njege
bolesnika bila njezina praktičnost i tehnička orijentiranosti,
posebno u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.
osim spoznaja u području medicine na obrazovanje sestara
djeluju sredinom 20. stoljeća i druge spoznaje, posebno iz
područja psihologije i sociologije te njihov holistički pogled
na čovjeka.
Tu se nazire početak moderne, sveobuhvatne njege
bolesnika.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Mijenja se «slika» razvoja njege bolesnika i
sestrinstva kao «profesije».
 1899.g u Londonu je osnovan International
Cooncil of Nurses čiji su ciljevi:
- da jedinstvo sestara u cijelom svijetu dovede do
unaprijeđenja zdravstvene skrbi i uvjeta za rad
- da sestrinstvo postane profesija i da se osigura
komunikacija među sestrama u svijetu.
 Nastoji se definirati njega bolesnika, zdravstvena
njega, zvanje medicinska sestra,
- sjedište je u Ženevi
- kongresi se održavaju svake 4 godine

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.





U SAD i Europi njega se sve više «učvršćuje» kao samostalna
disciplina, a kod sestara jača svijest o njihovom zvanju.
Zdravstvena njega orijentirana je prema zdravom i bolesnom
čovjeku.
Sestre, kao nositelji zdravstvene njege, pomažu ljudima u
čuvanju zdravlja i zdravlja obitelji. Obavljaju njegu kada je
zdravlje narušeno, osposobljavaju ih u slučaju invalidnosti i o
načinu korištenja preostalih sposobnosti za samostalan život,
prenose znanja o njezi bolesnika na članove njihove obitelji, a
kada medicina ne može više ništa učiniti za bolesnika,
olakšavaju mu patnje i pomažu u trenucima smrti.
Kao osnovnu metodu rada sestre su prihvatile proces
zdravstvene njege.
Da bi sestra u svom radu mogla ostvariti zadane ciljeve i
zadatke kroz proces zdravstvene njege, u kojem je naglašena
orijentacija prema čovjeku, potrebni su joj intelektualnost i
obrazovanost, opća i specifična znanja i autonomnost u radu.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
POVIJESNI RAZVOJ OBRAZOVANJA
SESTARA U HRVATSKOJ
Razdoblje od 1921. do 1945




Nakon prvog svjetskog rata u našoj se zemlji u većim
razmjerima razvija javno zdravstvo.
Zaklada Američkog filantropa Johna Rockefellera dodjeljuje
našoj zemlji novčanu pomoć za gradnju zdravstvenih ustanova
i stipendiranje medicinskih kadrova u stranim zemljama.
Dr. Andrija Štampar, načelnik u Ministarstvu narodnog
zdravlja, kako dobar poznavatelj zdravstvenih prilika i
problema u našoj zemlji, liječnik naprednih ideja i shvaćanja u
organizaciji i zadacima zdravstvene službe, najveću pažnju
obraća zdravstvenim problemima i bolestima koje zahvaćaju
veće skupine ljudi.
Budući da je u našim krajevima harala tuberkuloza, počeli su
se po uzoru na Francusku organizirano otvarati
antituberkulozni dispanzeri.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Razdoblje od 1921. do 1945


Uređenje Dispanzera u Zagrebu bilo je povjereno
Dr. Vladimiru Čepuliću. «Kad se godine 1920. radio o tom, da
se u Zagrebu i u Hrvatskoj i Slavoniji započne akcija za
suzbijanje tuberkuloze osnivanjem antituberkuloznih
dispanzera i meni bi povjereno uređenje dispanzera u
Zagrebu, sestara pomoćnica, koje su bile potrebne za taj rad,
nije bilo ni samoukih. Mi smo držali da će se naš rad na tom
polju moći uspješnije razvijati, ako osnujemo školu za sestre
pomoćnice i ako sa stručno naobraženim osobljem započnemo
dispanzerski rad. U novembru 1929. godine predložio sam
zdravstvenom odsjeku za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje
nacrt i naučnu osnovu za školu sestara pomoćnica u Zagrebu
koja je u januaru 1921. osnovana i 15.1. iste godine primila 8
civilnih učenica».
Tadašnji načelnih Ministarstva zdravlja, Dr. Andrija Štampar i
šef zdravstvenog odsjeka Dr. Josip Lochert poduprli su ta
nastojanja i prijedloge, te je u Zagrebu osnovana prva škola
za sestre pomoćnice u Hrvatskoj.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Dr. Andrija Štampar
1888. – 1958.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Razdoblje od 1921. do 1945


Škola je osnovana s ciljem da osposobi sestre
poglavito za rad na suzbijanju tuberkuloze.
Nastavni plan i program obuhvaćao je opću,
socijalnu i medicinsku naobrazbu te praktični rad
U prvo godište upisalo se 8 civilnih učenica i 30
redovnica. Naobrazba je za prvi tečaj trajala
godinu dana, za drugi godinu i pol, a u trećem
tečaju 1923. godine produžena je na dvije
godine.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Razdoblje od 1921. do 1945




Prema zakonu o stručnim školama od 25.
studenog 1930. godine škola za sestre
pomoćnice bila je u sastavu Škole narodnog
zdravlja.
U školu su se primale učenice koje su sa
uspjehom završile četiri razreda srednje ili
građanske škole,
koje su navršile najmanje 18, odnosno najviše
28 godina života.
Obrazovanje je trajalo tri godine.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Razdoblje od 1921. do 1945





Nastava u školi je teorijska i praktična, a dijele se na
pripravni tečaj u trajanju od tri mjeseca i prvu, drugu i
treću školsku godinu.
Škola za sestre s položenim završnim ispitom izjednačena
je sa srednjim školama.
Diplomirane sestre zapošljavale su se u antituberkuloznim
dispanzerima, školskoj poliklinici, dječjem ambulatoriju,
seoskim zdravstvenim stanicama.
Sestre su radile na suzbijanju i sprečavanju tuberkuloze, na
zdravstvenom prosvjećivanju, a bile su i prve zdravstvene
učiteljice naroda.
Takav model obrazovanja primjenjivao se do 1945. godine
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Razdoblje od 1945. do1955. godine






U Narodnoj Republici Hrvatskoj postojala je do 1947. godine
samo Škola za medicinske sestre u Zagrebu.
1945.g. u školu je bila upisana 51 učenica, a 1946. i 1947.
godine još 223 učenice. Jedan od razloga ovako velikog broja
upisanih učenica bila je odluka “Narodne vlasti” kojojom su
redovnice što su radile u bolnicama morale napustiti državnu
službu. Njih su trebale zamijeniti sestre, a njih nije bilo.
Na području Hrvatske za normalno odvijanje rada u novo
organiziranoj bolničkoj i vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti bile
su potrebne medicinske sestre.
Stoga su se 1947. godine otvorile škole za medicinske sestre u
Rijeci, Osijeku, Splitu i Šibeniku a 1948. godine u Vrapču. Cilj
otvaranja škola bio je omasoviti školovanje sestara.
Osnivač škola bilo je Ministarstvo narodnog zdravlja Narodne
Republike Hrvatske, ono je i financiralo njihov rad.
Uvjet za upis bila je položena mala matura i najmanje 17
godina života. Školovanje je trajalo tri godine.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Razdoblje od 1945. do1955. godine





U školskoj godini 1948/49. dolazi do izmjene u
nastavnom planu i školovanje se produžuje na četiri
godine.
U školu su se primale učenice sa završenom
sedmoljetkom a donja granica starosti nije bila
postavljena.
Kao četverogodišnja škola djeluje do 1952. godine.
Školske godine1952/53. u školu se upisuju učenice s
prethodnom naobrazbom od šest razreda gimnazije a
njihovo školovanje traje tri godine.
Veća naobrazba i zrelija dob učenica bile su velika
prednost u obrazovanju i oblikovanju ličnosti medicinske
sestre.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Razdoblje od 1945. do1955. godine





U školi narodnog zdravlja u Zagrebu organiziralo se
postdiplomsko osposobljavanje i usavršavanje
medicinskih sestara.
U društvenim uvjetima socijalizirane zdravstvene zaštite
javila se potreba za novim znanjima u radu medicinske
sestre.
Od 1950. godine organizirali su se trosemestralni tečajevi
za stjecanje «diploma sestrinstva u javnom zdravstvu».
Zadatak tečajeva bio je podići stručnost medicinskih
sestara u području opće i specijalne njege bolesnika,
dijetetike i patronaže, osposobljavanje za rad u javnom
zdravstvu i nastavi.
To je početak nastave višeg obrazovanja (Više škole za
medicinske sestre).
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Razdoblje od 1945. do1955. godine



Osobnom zaslugom i zalaganjem prof. dr. Andrije
Štampara, direktora škole narodnog zdravlja i
tadašnjeg dekana Medicinskog fakulteta, Škola
za sestre u Zagrebu pretvorena je u Višu školu
za medicinske sestre i 1953. godine pripojena
Medicinskom fakultetu.
Uvjet za upis u školu bio je završena srednja
škola , a obrazovanje je trajalo tri godine.
Na području Hrvatske osnovano je pet viših
škola za medicinske sestre (Zagreb, Osijek,
Rijeka, Split i Pula).
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Razdoblje od 1945. do1955. godine




studenti viših škola imali su puno opće
obrazovanje,
uključivali su se u studij u dobi zreloj za kontakt
s bolešću i bolesnikom.
uklonjeni prigovori da se u medicinsko
obrazovanje uključuju studenti sa nedovoljno
općeg obrazovanja ili premladi.
Stručno trogodišnje obrazovanje, oslobođeno
opće obrazovnih predmeta, omogućilo je
stjecanje solidnog teorijskog i stručnog znanja i
potrebnih vještina.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Razdoblje od 1956 do 1974.


Od školske godine 1959/60. škole ponovno
postaju srednje u trajanju od četiri godine, a
uvjet za upis bila je završena osmogodišnja
škola i dobna granica 19. godina.
Zadaća škola za medicinske sestre bila je
pripremanje kadrova za obavljanje svih poslova
njege bolesnika i za obavljanje određenih
zadataka zdravstveno socijalne zaštite građana
(patronažna služba i rad u savjetovalištima).
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Razdoblje od 1956 do 1974.



U Narodnoj Republici Hrvatskoj provodilo se i
obrazovnje medicinskih sestara pedijatrijskog i
primaljskog smjera te obrazovanje odraslih.
Viša škola u Zagrebu ponovno je započela svoj
rad početkom 1967. godine kao Viša škola za
medicinske sestre i zdravstvene tehničare, s dva
smjera medicinskih sestara (dispanzerskopatronažnim i bolničkim) i četiri smjera za
zdravstvene tehničare.
Uvjet za upis u Školu bila je završena
odgovarajuća srednja škola. Školovanje je trajalo
dvije godine.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Razdoblje od 1975. do 1990. godine






Razdoblje od 1975.-1990. godine obilježeno je velikim
promjenama u području obrazovanja.
Reforma odgoja i obrazovanja obuhvaćala je cijeli
obrazovni sustav u našoj zemlji.
Cilj reforme bio je povezati rad i obrazovanje u jednu
cjelinu.
Reforma srednjeg obrazovanja u SR Hrvatskoj počela je
školske godine 1975/76.
Obrazovanje medicinskih sesatra trajalo je dvije godine
nakon završene osnovne škole i dvije godine pripremnog
stupnja srednjeg obrazovanja.
Programom su smanjeni obrazovni sadržaji struke, što je
neminovno dovelo do manjkavosti u stručnom
osposobljavanju medicinskih sestara.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Razdoblje od 1975. do 1990.





Smanjenje broja sati praktične nastave nastojalo se
nadoknaditi novom organizacijom i načinom realizacije
nastave.
Učenik je imao minimalan broj sati stručne prakse tijekom
školske godine.
Nastavni sati užeg stručnog područja ostavreni su u
teorijskoj nastavi s vježbama, većim djelom u izravnom
procesu rada na bolničkim odjelima.
Medicinske sestre obrazovane na četvrtom stupnju imale su
šire opće obrazovanje, koje omogućuje fleksibilnost za
obrazovanjem na višim razinama i temeljno znanje struke.
uočila se također bespotrebnost realizacije nekih predmeta
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Razdoblje od 1975. do 1990.


Prema takvom nastavnom planu i programu
obrazuju se medicinske sestre, od školske
godine 1984/85., a školovanje traje četiri godine.
Od 1986. godine obrazuju se u višoj školi više
medicinske sestre – tehničari (bez smjerova).
Školovanje traje dvije godine, a uvjet za upis je
završena srednja škola i položen klasifikacijski
ispit.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Razdoblje od 1991. godine





Od školske godine 1991./92. buduće medicinske
sestre obrazuju se prema novom nastavnom
planu i programu,
Cilj je pomoću opće obrazovnih i stručnih
sadržaja osposobiti učenike za provođenje svog
osnovnog zadatka – zdravstvene njege.
Temeljni stručni predmet zdravstvena njega
ostvaruje se predavanjima i vježbama tijekom
četiri školske godine.
Uvjet za upis u školu je uspješno završena
osnovna škola. Školovanje traje četiri godine.
Od 2011.g. obrazovanje traje 5 g.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Studij sestrinstva







Od 1999. godine obrazovanje viših medicinskih sestara
traje tri godine
Zdravstveno veleučilište Zagreb
Medicinski fakultet Rijeka
Medicinski fakultet Split
Medicinski fakultet Osijek
Sveučilište u Zadru od 2007.g.
Od 2005./6. novi nastavni plan i program
50% programa čini zdravstvena njega
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Studij sestrinstva






Od 2005.g. na veleučilištu u Zagrebu specijalistički
diplomski studij - menadžment u zdravstvu
Od 2006.g. - studij javnog zdravstva
Od 2010.g. – studij kliničkog sestrinstva
Od 2010.g. – u Osijeku sveučilišni diplomski studij
sestrinstva
Od 2011.g. – u Zagrebu i Splitu sveučilišni diplomski
studij sestrinstva
U očekivanju razlikovni studij za prelaz sa specijalističke
na sveučilišnu razinu
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.