Florence Nightingale (12. 05. 1820. -13. 08. 1910.) Zašto je Florence Nightingale poznata i kako je postala poznata?  Florence Nightingale je britanska bolničarka i humanitarna radnica.  Rođena.

Download Report

Transcript Florence Nightingale (12. 05. 1820. -13. 08. 1910.) Zašto je Florence Nightingale poznata i kako je postala poznata?  Florence Nightingale je britanska bolničarka i humanitarna radnica.  Rođena.

Florence Nightingale
(12. 05. 1820. -13. 08. 1910.)
Zašto je Florence Nightingale poznata i
kako je postala poznata?

Florence Nightingale je
britanska bolničarka i
humanitarna radnica.

Rođena u Firenci, Italija, u
imućnoj porodici i povezana
sa visokim britanskim
društvom.

U mladosti se počela
zanimati za matematiku,
statistiku ali i negovanje
bolesnika.

Slavu je stekla kada je
organizovala vojne bolnice za
vreme Krimskog rata i
primenila nove metode
zdravstvene nege, zahvaljujući
kojima je dramatično opala
smrtnost u bolnicama.





Nakon rata je napisala knjigu koja opisuje principe
medicinske nege.
Smatra se prvom modernom bolničarkom u istoriji.
U viktorijanskoj Britaniji, siromašne žene su radile kao
sluškinje ili u fabrikama, a od bogatih kakva je bila
Florence očekivalo se da se udaju, brinu o kući i
učestvuju u humanitarnim radovima.
Florence je bila veoma religiozna od svoje 16. godine
verovala je da joj je Bog namenio važan put koji treba da
ostvari tokom života.
Kada je imala 22. godine ugledni mladi pisac ju je
zaprosio ali posle sedam godina razmišljanja, odbila je
prosidbu i odlučila da postane bolničarka.
 Njeni roditelji, otac William Nightingale imućni bankar i
majka Frances ( “Fanny” ) Nightingale se nisu slagali sa
ovom odlukom jer su bolnice u to vreme bile prljave i
užasne. Doktori su radili operacije bez anestezije, a
većina ljudi u bolnici je umirala.
Krimski rat (1853. – 1856.) je bio jedan od prvih u kojem su
korišćene moderne tehnologije poput eksplozivnih čaura,
železnice i telegrafa.
 Bio je takođe jedan od prvih ratova sa dokumentarnim
izveštajima i ratnim fotografijama. Kao što to dokazuje Juriš lake
konjice, rat je postao simbol logističkog, medicinskog i taktičkog
neuspeha i aljkavosti.

Reakcija u Britaniji bila ja potražnja za profesionalizmom, što je
ostvarila Florence Nightingale, zajedno sa svojim timom
medicinskih sestara koje su pošle u Krimski rat kako bi pomogle
ranjenim vojnicima.

U početku Krimskog rata došlo je do izuzetnog
teškog stanja u britanskim vojnim bolnicama,
smrtnost je bila veća od 50%.
Tada je imenovana upravnicom ženske pomoćne
službe s njenih 38 sestara.
Svojim organizacijskim sposobnostima, svojim
prethodno stečenim znanjem i iskustvom,
odlučnošću i radom, ona je uspela toliko poboljšati
zdravstvene prilike u vojsci da je smrtnost pala na
oko 2%.
Ona je prikupljala i organizovala
statističke podatke trudeći se da poboljša
stanje u civilnim i vojnim bolnicama.
Koristeći zavidno znanje matematike,
prvi put je upotrebila polarni dijagram ili
”coxcombs” kako ga je sama nazvala.
Njime je grafički prikazala statističke
podatke o stopi smrtnosti britanskih
vojnika od zaraznih bolesti tokom
Krimskog rata.
U
ratu je obolela, al je ipak nastavila svoj rad. Sa
svetiljkom u ruci, noću je obilazila vojnike, zato su je
nazvali “The Lady with the Lamp” (dama sa svetiljkom).
 Otadžbina je dočekuje s velikim počastima, ovenčana
slavom, gde joj je stavljen na raspolaganje i poseban fond
(Nightingale Found), u iznosu od čak 50 000 funti
sterlinga.
 Taj je fond iskoristila za osnivanje prve škole za
medicinske sestre, u Londonu, uz Bolnicu svetoga Tome,
1860. godine.
 To je bio istorijski početak unapređenja i
profesionalizacije medicinskih sestara.
 Nakon 1860. Florence Nightingale nastavila je
živeti u Londonu, povučeno.

Svojim je savetima, usmeno i pismeno,
nastavila predlagati važne reforme u učenju
sestara i bolničkoj službi, sudelujući pri
osnivanju niza socijalno-medicinskih ustanova.
 Umrla je u Londonu, u dubokoj starosti, 13.
avgusta 1910.



Muzej Florence Nightingale u Londonu poseduje jedinstvenu
kolekciju predmeta i jedino mesto gde možete saznati priču o
ovoj hrabroj ženi koja se probila kroz društvena ograničenja
njenog vremena da bi pronašla svoj poziv i time je postala
inspiracija mnogim generacijama sestara.
U okviru proslave Međunarodne godine sestara, nacionalna
katedrala u Vašingtonu bila je domaćin popodnevne molitve za
Florence Nightingale, 12. 05. 2010. godine i ovaj dan se dodaje u
kalendar praznika.
U ovu čast jedan od prozora na kapeli Svetoga Duha oslikan je
tako da slavi i veliča njen rad i životno delo.
‚‚Ako u sestrinstvu ne napredujemo svake godine,
svakog meseca i svake nedelje, verujte mi da tada
nazadujemo!”
Florence Nightingale
Pripremila: Anđelija Dakić