Florence Nightingale (12. 05. 1820. -13. 08. 1910.) Zašto je Florence Nightingale poznata i kako je postala poznata? Florence Nightingale je britanska bolničarka i humanitarna radnica. Rođena.
Download ReportTranscript Florence Nightingale (12. 05. 1820. -13. 08. 1910.) Zašto je Florence Nightingale poznata i kako je postala poznata? Florence Nightingale je britanska bolničarka i humanitarna radnica. Rođena.
Florence Nightingale (12. 05. 1820. -13. 08. 1910.) Zašto je Florence Nightingale poznata i kako je postala poznata? Florence Nightingale je britanska bolničarka i humanitarna radnica. Rođena u Firenci, Italija, u imućnoj porodici i povezana sa visokim britanskim društvom. U mladosti se počela zanimati za matematiku, statistiku ali i negovanje bolesnika. Slavu je stekla kada je organizovala vojne bolnice za vreme Krimskog rata i primenila nove metode zdravstvene nege, zahvaljujući kojima je dramatično opala smrtnost u bolnicama. Nakon rata je napisala knjigu koja opisuje principe medicinske nege. Smatra se prvom modernom bolničarkom u istoriji. U viktorijanskoj Britaniji, siromašne žene su radile kao sluškinje ili u fabrikama, a od bogatih kakva je bila Florence očekivalo se da se udaju, brinu o kući i učestvuju u humanitarnim radovima. Florence je bila veoma religiozna od svoje 16. godine verovala je da joj je Bog namenio važan put koji treba da ostvari tokom života. Kada je imala 22. godine ugledni mladi pisac ju je zaprosio ali posle sedam godina razmišljanja, odbila je prosidbu i odlučila da postane bolničarka. Njeni roditelji, otac William Nightingale imućni bankar i majka Frances ( “Fanny” ) Nightingale se nisu slagali sa ovom odlukom jer su bolnice u to vreme bile prljave i užasne. Doktori su radili operacije bez anestezije, a većina ljudi u bolnici je umirala. Krimski rat (1853. – 1856.) je bio jedan od prvih u kojem su korišćene moderne tehnologije poput eksplozivnih čaura, železnice i telegrafa. Bio je takođe jedan od prvih ratova sa dokumentarnim izveštajima i ratnim fotografijama. Kao što to dokazuje Juriš lake konjice, rat je postao simbol logističkog, medicinskog i taktičkog neuspeha i aljkavosti. Reakcija u Britaniji bila ja potražnja za profesionalizmom, što je ostvarila Florence Nightingale, zajedno sa svojim timom medicinskih sestara koje su pošle u Krimski rat kako bi pomogle ranjenim vojnicima. U početku Krimskog rata došlo je do izuzetnog teškog stanja u britanskim vojnim bolnicama, smrtnost je bila veća od 50%. Tada je imenovana upravnicom ženske pomoćne službe s njenih 38 sestara. Svojim organizacijskim sposobnostima, svojim prethodno stečenim znanjem i iskustvom, odlučnošću i radom, ona je uspela toliko poboljšati zdravstvene prilike u vojsci da je smrtnost pala na oko 2%. Ona je prikupljala i organizovala statističke podatke trudeći se da poboljša stanje u civilnim i vojnim bolnicama. Koristeći zavidno znanje matematike, prvi put je upotrebila polarni dijagram ili ”coxcombs” kako ga je sama nazvala. Njime je grafički prikazala statističke podatke o stopi smrtnosti britanskih vojnika od zaraznih bolesti tokom Krimskog rata. U ratu je obolela, al je ipak nastavila svoj rad. Sa svetiljkom u ruci, noću je obilazila vojnike, zato su je nazvali “The Lady with the Lamp” (dama sa svetiljkom). Otadžbina je dočekuje s velikim počastima, ovenčana slavom, gde joj je stavljen na raspolaganje i poseban fond (Nightingale Found), u iznosu od čak 50 000 funti sterlinga. Taj je fond iskoristila za osnivanje prve škole za medicinske sestre, u Londonu, uz Bolnicu svetoga Tome, 1860. godine. To je bio istorijski početak unapređenja i profesionalizacije medicinskih sestara. Nakon 1860. Florence Nightingale nastavila je živeti u Londonu, povučeno. Svojim je savetima, usmeno i pismeno, nastavila predlagati važne reforme u učenju sestara i bolničkoj službi, sudelujući pri osnivanju niza socijalno-medicinskih ustanova. Umrla je u Londonu, u dubokoj starosti, 13. avgusta 1910. Muzej Florence Nightingale u Londonu poseduje jedinstvenu kolekciju predmeta i jedino mesto gde možete saznati priču o ovoj hrabroj ženi koja se probila kroz društvena ograničenja njenog vremena da bi pronašla svoj poziv i time je postala inspiracija mnogim generacijama sestara. U okviru proslave Međunarodne godine sestara, nacionalna katedrala u Vašingtonu bila je domaćin popodnevne molitve za Florence Nightingale, 12. 05. 2010. godine i ovaj dan se dodaje u kalendar praznika. U ovu čast jedan od prozora na kapeli Svetoga Duha oslikan je tako da slavi i veliča njen rad i životno delo. ‚‚Ako u sestrinstvu ne napredujemo svake godine, svakog meseca i svake nedelje, verujte mi da tada nazadujemo!” Florence Nightingale Pripremila: Anđelija Dakić