Transcript Predavanja
V. Dijagrami objekata Pokazuju vezu medu objektima radi opisa statickih karakteristika modela 1 Dijagrami objekata uprava : Organizacija racunovodstvo : Organizacija Pero : Osoba nastavici : Organizacija Marko : Osoba 2 KONKRETAN PRIMER DIJAGRAMA OBJEKATA 3 VI. Dijagrami komponenti Skup komponenti i njihovih relacija (biblioteke fajlova, funkcije izvrsnih fajlova ili koncepti u softverskim paketima 4 Dijagrami komponenti Upotreba: Modeliranje koda programa, Modeliranje izvrsnih verzija softvera, Modeliranje baza podataka Modeliranje prilagodljivih (adaptivnih) sistema 5 6 7 VII. Dijagrami razmestaja komponenti Prikazuje topologiju sistema, raspored komponenti po cvorovima mreze 8 primer KLIJENT SERVER KLIJENT MREŽA KLIJENT 9 DIJAGRAM RAZMESTAJA KOMPONENTI server:S am op os. :u p iti < < b aza > > :P r o d a ja :tr a n s a k c . K lije n t: P O S te r m in a l :P O S - G U I 10 Zadatak 1. • Dijagramom razmeštaja predstaviti konfiguraciju mreze, pod pretpostavkom da se studenti mogu prijavljivati za neke kurseve iz biblioteke, studentskog doma ili sa bilo kog racunara iz glavne zgrade. Sve to treba da se odrazi na stanje u bazi podataka koja se nalazi na serveru. 11 Zadatak 1. (rešenje) <<PC>> Server <<Intranet>> <<LAN>> <<Internet>> <<PC>> Biblioteka <<PC>> Studentski dom <<PC>> Glavna zgrada 12 II. Dijagrami interakcija (dijagram sekvenci (redosleda)+dijagram kolaboracije(saradnje)) Pokazuju saradnju, vezu i komunikaciju grupe objekata u sistemu cije se ponasanje opisuje 13 Opsti elementi kod dijagrama sekvenci (redosleda) Objekat :Razred Objekat :Razred Objekat :Razred Poruka Zivotna crta objekta Aktivacija Poruka 14 UOPSTENI PRIMER DIJAGRAMA SEKVENCI (redosleda) Objekat :Razred 1 Objekat :Razred 2 Objekat :Razred 3 Akter Poruka 1 Poruka 2 Tekstualni opis “koreografije” komunikacije aktera sa sistemom Poruka 3 Poruka 4 Poruka 5 Poruka 6 Poruka 7 15 Zadatak 2. • Dijagramom sekvenci opisati scenario za štampanje zapisnika za ispit. : ZapisnikForma : Racunar : Server : Stampac StampajZapisnik(z: Zapisnik) Stampaj(d: Dokument) Stampaj(d: Dokument) 16 UOPSTENI PRIMER DIJAGRAMA SARADNJE (KOLABORACIJE) :Objekt :Razred :Objekat :Razred 11 1: Poruka 1 :Akter 1.7: Poruka 8 1.1: Poruka 2 :Objekat :Razred 4 1.5: Poruka 6 1.4: Poruka 5 1.6: Poruka 7 :Objekt :Razred :Objekat : Razred 22 1.2: Poruka 3 :Objekt :Razred :Objekat : Razred 33 1.3: Poruka 4 17 Zadatak 3. • Dijagramom saradnje (kolaboracije) opisati scenario za formiranje zapisnika za polaganje ispita. 18 Zadatak 4. (rešenje) 3: PreuzmiPredmete() 1: FormiranjeZapisnika() 2: PrikaziPredmete() : ZapisnikForma 4: SelektrujPredmet() : ListaPredmetaForma 5: Selektruj() : Sluzbenik studentske sluzbe 6: VratiSelekciju() 8: DodajPodatkeOPrijavi(prijava: Prijava) until ImaPrijava() 7: PodaciOPredmetu(predmet: String, rok: String) : Predmet 19 Dijagrami interakcije Sekvencijalni Komunikacioni Instance (objekti) Kada se salju poruke ? Ko kome salje poruke ? 20 UML Modeli i dijagrami State State Diagrams Dijagrami Diagrams klasa Use Case Use Case Dijagrami Diagrams Diagrams slučajeva korišćenja Use Case Use Case Diagrams Dijagrami Diagrams sekvenci Scenario Scenario Diagrams Dijagrami Diagrams kolaboracije Modeli Dijagrami aktivnosti State State Diagrams Dijagrami Diagrams objekata State State Diagrams Dijagrami Diagrams komponenti Scenario Scenario Diagrams Dijagrami Diagrams stanja Component Component Dijagrami Diagrams Diagrams rasporeda (razmestaja) 21 Statički pogledi Modeli, pogledi i dijagrami Use Case Use Case Diagrams Sequence Diagrams Diagrams Scenario Scenario Diagrams Collaboration Diagrams Diagrams Scenario Scenario Diagrams Statechart Diagrams Diagrams Dijagrami interakcija Use Case Use Case Diagrams Use Case Diagrams Diagrams State State Diagrams Class Diagrams Diagrams State State Diagrams Object Diagrams Diagrams State State Diagrams Component Diagrams Diagrams Models Component Component Diagrams Deployment Diagrams Activity Diagrams Diagrams Dinamički pogledi 22 Sta se UMl-u zamera? • • • • Cesto ima komplikovanu notaciju Pojedini dijagrami, sam za sebe, nekada sadrzi neprecizne elemente Staticki dijagrami Notacija je cesto problematicna da bi bila intuitivna i user-frendly 23 24 Uloga sistem analiticara Upravni odbor Korisnik 1 Prodavci informacione tehnologije Korisnik 2 Sistem analitičar Programeri aplikacija Korisnik N Administrator mreže Menadžment ili vlasnik sistema Administrator baze podataka Ekspert za projektovanje interfejsa 25 Izveštaj o izvodljivosti projekta sačinjavaju sledeće analize: • organizaciono – operativna-kadrovska izvodljivost, • tehničko - tehnološka izvodljivost, • vremenska izvodljivost, • ekonomska izvodljivost. Vlastiti razvoj IS ili kupovina IS 26 Od cega zavisi uspeh IS • Planiranja i pripreme aktivnosti u vezi sa uvodjenjem IS (aktivnosti sistem analiticara) • Rad ostalih clanova tima koji dalje razvijaju IS • Korisnici-Otpor prema promenama –efekat “kuvane zabe” • Podrske nadredjenih 27 Nije se dobilo ono sto se ocekivalo Uspeh projekta može izostati zbog različitih razloga i u različitim stepenima - nekada je neuspeh vidljivo katastrofalan, a nekada samo delimičan. U jednom izveštaju navedeno je da u SAD vrednost neuspelih projekata iznosi 81 mlrd dolara godišnje. U Velikoj Britaniji je na samo jednom neuspelom projektu (London Stok Market Taurus system) izgubljeno 480 miliona funti. 28 Zašto informatički projekti ne uspevaju? • Pomanjkanje resursa 24,7% • U projekt nisu bili uključeni odgovarajući korisnici 18% • Pomanjkanje potpore menedžmenta 12,4% • Otpori od strane korisnika 10,1% • Loša analiza organizacije 7,9% • Neusklađenost s promenama u okolini 6,7% • Neusklađenost projekta s poslovnim planovima 6,7% • Nejasna odgovornost za sprovodjenje projekta 6,7% • Loš odabir IT alata 3,3% 29 Prosečno koštanje projekta prema The CHAOS Report [Standish Group, iznosi: velike kompanije 2,32 miliona $, srednje kompanije 1,33 miliona $ i male kompanije 434 hiljade $. Prosečno prekoračenje troškova je 189%, a prosečno prekoračenje rokova 222%. Prekinutih projekata je 31,1%. 30 Zašto Informacioni sistemi propadaju 1? London Ambulance Service’s Computer Aided Dispatch (1991) Zadatak: Sistem koji je nakon poziva na broj telefona hitne pomoći (999) trebao da locira mesto s koga je poziv upućen, pronadje i obavestiti najbliža 3 vozila Hitne pomoći u Londonu, proceni vreme dolaska na cilj i formira nalog za odlazak sa svim potrebnim podacima (konačnu odluku donosi dispečer) Cijena: 1,1 milion funti Sistem aktiviran u septembru 1992. 26-27.10. 1992 – 2900 poziva za jedan sat, zagušenje, netačne lokacije vozila, ponavljanje poziva, pad sistema = 20-30 nespasenih Problemi: 1h nakon početka rada novog sistema, sistem je ‘pao’ i nastao je informacioni haos. Hitna pomoć se vratila na stari, ‘ručni’ način rada s karticama… Sistem je pao zbog preopterećenosti, jer se testirao na 50-ak poziva, a samo u prvom satu ‘žive’ upotrabe pristiglo je blizu 3000 poziva na 999 31 Zašto Informacioni sistemi propadaju 2? Avio kompanija – ComAir Otkazao transakcioni IS Avio kompanije za vreme božićnih praznika Inf. sistem se sastojao od prastarih IBM-ovih AIX servera. Sistem nije otkazao zbog starosti servera nego zbog SBSova softvera koji nije bio predviđen za od 32.000 odlaganja letova, koliko ih je bilo tog meseca zbog brojnih oluja. Problemi: Hiljade Amerikanaca je božićne praznike provelo čekajući u holovimma, štete, tužbe, narušen ugled…. 32 Zašto Informacioni sistemi propadaju 3? Adidas – novi sistem distribucije i logistike, 1999 Bar-kodiranje svakog proizvoda, upotraba bežičnih uređaja u kamionima, viljuškarima, itd.. trebala je da omogući brži protok informacija i veliku uštedu u procesu logistike Softver koji je upravljao sistemom nije radio kako treba (softver je isporucivala outsourcing kompanija – partner u projektu) Neprimerena dokumentacija sprečavala je Adidasove IT stručnjake da poprave programe. Adidas je krenuo u primenu novog sistema pre nego što je projekt bio gotov Problemi: prekid distribucije proizvoda na par mjeseci na svetskom nivou, velika kašnjenja u isporukama, veliki pad prodaje(kod nekih distributera i za 90%), … 33 ''Šta može da krene loše?'' • • • • Od tri grupe ljudi puno zavisi krajnji ishod: krajnji korisnici, grupa menadžera projektanti ’Razumni ljudi se prilagodjavaju svetu oko sebe. Nerazumni ljudi pokušavaju da svet prilagode sebi. Dakle, sav progres zavisi od nerazumnih ljudi’’ Bernard Shaw 34 Nezadovoljstvo - sa aspekta krajnjeg korisnika: • ''Koji sistem? Ja ne vidim novi sistem?'‘ • ''Možda radi, ali je užasan za upotrebu!'‘ • (radi sporo, nepuzdano, oskudne poruke o greškama, ...) • ''Sve je lepo, ali da li radi nešto korisno?'‘ 35 Nezadovoljstvo - sa aspekta menadzera: • ' ''Da sam znao konačnu cenu, nikad se ne bih složio!'‘ • • • • • • • • • • • • • (Kašnjenjem se, npr, cena drastično povećava) ''Nema koristi ako nam ga sad isporučite – bio nam je potreban prošlog aprila!'‘ (Kašnjenjem projekta, sistem se može učiniti beskorisnim.) ''U redu, to radi –ali instalacija je bila tako loša da joj moje osoblje više nikad neće verovati!'‘ (Jedna teška havarija sistema može da uništi poverenje.) ''Kao prvo, ja ga nisam želeo!'‘ (Apatija i opstrukcija mogu da budu rezutat upotrebe neželjenog sistema.) ''Sad se sve promenilo – potreban nam je potpuno novi sistem!'‘ (Kašnjenjem projekta može se doći do promenjenih zahteva.) 36 “Ja sam oduvek bio za progres! Samo sam protiv promena.” Mark Twain 37 Nezadovoljstvo - sa aspekta projektanta: • • • • • • • • • • • • ''Napravili smo ono što su oni rekli da žele!'‘ (Korisnik ne sme da menja zahteve u toku izrade projekta.) ''Nije bilo dovoljno vremena da se uradi nešto bolje!'‘ (Vreme i budžet mogu da ograniče kvalitet proizvoda projekta.) ''Ne krivite me -nikada ranije nisam radio funkcionalnu ni objektno orijentisanu analizu!'‘ (Svaki posao unutar projekta mora da radi ekspert.) ''Rekli smo da je to nemoguće, ali niko nije slušao!'‘ (Nezadovoljstvo projektanata usvojenim rešenjem projekta može da rezultuje u lošem proizvodu.) ''Sistem je dobar - korisnici su problem!'‘ (Projektanti mogu biti pristrasni pri vrednovanju sistema.) 38 R A Z V O J IN F O R M A C IO N O G S IS T E M A ? (Z A B L U D E I P O G R E Š N I P R IS T U P I) INFORMACIONI SISTEM JE KOMPJUTERIZOVAN. (POGRESNO) INFORMACIONI (POGRESNO) SISTEM OBAVEZNO JE SAM SEBI CILJ. LOŠ JE INFORMACIONI SISTEM ALI JE ZATO DOBAR SISTEM UPRAVLJANJA I ODLUČIVANJA. (APSOLUTNO POGRESNO) INFORMACIONI SISTEM SE RAZVIJA ODJEDNOM I ZA SVA VREMENA. (NEMOGUCE) RAZVOJ INFORMACIONOG SISTEMA SE MORA U POTPUNOSTI POVERITI SPECIJALIZOVANOJ AGENCIJI I FIRMI SA STRANE / UGLAVNOM FIRMAMA KOJE SE BAVE PRODAJOM RAČUNARA/ (POTPUNI PROMASAJ ). PRI RAZVOJU INFORMACINOG SISTEMA TREBA POCI OD PROSTE KUPOVINE RACUNARA I PRATECE OPREME (SKUPA ZABLUDA) 39 Trendovi razvoja IS: • • • • • • • • • • stalno povećanje odnosa performanse/cena, a posebno u odnosu na trend cene rada, razvoj informacione infrastrukture primenom bežične i tehnologije optičkih vlakana, mrežni računarski koncept sa dominantnom klijent/server arhitekturom, grafički i korisniku prilagodjen pristup računaru i njegovim resursima, značajno povećanje kapaciteta memorije, porast značaja multimedija i korišćenja INTERNETA, porast značaja novih sistema baziranih na neuronskim mrežama i ekspertnim sistemima, porast značaja objektno orijentisanog pristupa, dalje povećanje kompaktnosti računara, distribuirane baze podataka će postati integralni deo korporacijske klijent/server baze podataka. 40 DSS-IS za podrsku odlucivanju • DSS su kompleksni kompjuterski programi koji na osnovu ulaznih podataka iz baze podataka, primenom različitih matematičkih modela, mogu da predvide ponašanje realnog sistema u nekim budućim okolnostima. Osnovni ciljevi DSS-a su: • Pomaže izvršiocima u procesu odlučivanja, • Podržava ali ne zamenjuje odlučivanje menadžmenta, i • Poboljšava efikasnost logističkih odluka. 41 DSS ne razumeju Ne razumeju 42 DSS-vrste Vrste odlucivanja Individualno Grupno Uslovi izvesnosti Uslovi neizvesnosti Uslovi rizika Programirano Neprogramirano Terminalno Istrazivacko 43 STRUKTURA DSS-A • Komponente današnjih DSS-a su: • Podsistem za podatke i za upravljanje podacima • Podsistem za modele I za upravljanje modelima • Podsistem dijaloga– korisnički interface 44 Arhitektura DSS-a Drugi računarski zasnovani sistemi Podaci: unutrašnji i spoljašnji Upravljanje podacima Upravljanje modelima Upravljanje znanjem Korisnički interface Korisnik 45 Podsistem podataka i upravljanja podacima • Podsistem za upravljanje podacima se sastoji iz: • Baze podataka • Sistema za upravljanje podacima • Recnika podataka • Upita 46 Podsistem modela i upravljanja modelima • Podsistem za upravljanje modelima se sastoji iz: • Baze modela • Sistema za upravljanje bazom modela • Recnika modela • Komandnog procesora za izvrsenje modela. 47 Podsistem dijaloga i upravljanja dijalozima • Podsistem-korisnicki interfejs pokriva sve aspekte komunikacije izmedju korisnika i sitema za podrsku odlucivanju. Dakle ne odnosi se samo na hardver i softver vec na faktore koji se ticu lakoce koriscenja sistema , pristupacnost sistema i faktore vezane za covek-masina interakciju. 48 DSS • Primeri različitih DSS-a • − DSS za upravljanje saobraćajem u gradovima − DSS za projektovanje ruta vozila − DSS za projektovanje reda vožnje − DSS za poremećaje reda letenja − DSS za rasporedjivanje pretovarnih operacija − DSS za planiranje i upravljanje proizvodnjom − DSS u računovodstvu − DSS za procenu troškova − i drugi. 49 Prednosti DSS • • • • • • • • • Povecan broj mogucih alternativa Bolje razumevanje problema Brz odgovor na nepredvidljive situacije Sposobnost sprovodjenja Ad hoc analiza Bolja komunikacija Efikasan timski rad Usteda u vremenu Efikasnija upotreba informacija Bolja kontrola… 50 DSS Ograničenja sistema za podrsku odlučivanju su: neke urođene ljudske veštine i talenti se ne mogu ugraditi u današnje DSS (misli se na fazu projektovanja DSS), DSS je ograničen na znanje koje poseduje (ograničene su sposobnosti DSS da stekne nova znanja), DSS je ograničen vrstama obrade znanja koju njegov softver može da izvrši, mogucnosti DSS su ograničene mogucnostima kompjutera (hardvera i operativnog sistema) koji se koriste, jezik kojim korisnici treba da saopste svoje zahteva ograničava broj korisnika na one koji prihvataju ovakav nacin izražavanja (način prezentacije takođe ograničava broj korisnika), DSS mogu biti napravljani za prilično usku i specifičnu oblast primene. 51