Transcript Predavanja

UML Modeli i dijagrami
1
UML (Unified Modeling Language)
UML ili Unified Modeling Language je grafički jezik
(a ne programski jezik) za vizuelizaciju,
specifikaciju, konstruisanje i dokumentovanje
sistema programske podrške
2
Sluzi za:
3
UML Modeli i dijagrami
Use Case
Use Case
Diagrams
Dijagrami
Diagrams
sekvenci
Scenario
Scenario
Diagrams
Dijagrami
Diagrams
kolaboracije
Scenario
Scenario
Diagrams
Dijagrami
Diagrams
prelaza stanja
State
State
Diagrams
Dijagrami
Diagrams
klasa
Use Case
Use
Case
Dijagrami
Diagrams
Diagrams
slučajeva
korišćenja
State
State
Diagrams
Dijagrami
Diagrams
objekata
State
State
Diagrams
Dijagrami
Diagrams
komponenti
Modeli
Dijagrami
aktivnosti
Component
Component
Diagrams
Dijagrami
Diagrams
Rasporeda
4
I.
Dijagrami slucajeva koriscenja
Opisuju funkcionalno ponasenje sistema sa nekim ili necim
sto se naziva akter
5
Opsti elementi kod dijagrama slucajeva
koriscenja
Usluga
Primer upotrebe
Akter
«extend»
Veza »komunicira«
asocijacija
Veza »ukljucuje« ili »veza prosirenje «
Granice sistema
6
Uopsteni primer dijagrama slucajeva
koriscenja
sistem
Usluga 1.1
Usluga 1
«include»
«include»
Usluga 1.2
Korisnik 1
Usluga 2
Usluga 4
Korisnik 3
«extend»
Usluga 3
Korisnik 2
Primer use case dijagrama
7
PRIMER SLUČAJA KORIŠĆENJA
BANKOVNI AUTOMAT
Podizanje novca
Komitent
ulaganje
Računar
banke
Prenos
Operater
Administracija
8
ILUSTRACIJE VEZE <<include>>:
Provera kartice
Provera tajne
{ifre
<<include>>
<<include>>
Ulaganje
korisnik
<<include>>
Kraj transakcije
9
PRIMER VEZE <<extend>>
Provera tajne
{ifre
Provera kartice
<<include>>
<<include>>
<<extend>>
(uklju~i statistiku)
korisnik
Statistika
ulaganja
Podizanje
<<include>>
Kraj transakcije
10
Scenario za Use Case dijagram
Use Case specifikacija
Za svaki Use case:
•
Dati naziv Use Case
•
Dati kratak Opis
•
Nabrojati aktere
•
Definisati preduslove
•
Kratak opis posla
•
Nabrojati izuzetke
•
Opisati posledice
PRIMER SLUČAJA KORIŠĆENJA
BANKOVNI AUTOMAT
Podizanje novca
Komitent
ulaganje
Prenos
Operater
Računar
banke
Administracija
11
PROBLEMI kod korišćenja Use Case
• U nekom složenom sistemu broj slučajeva
korišćenja može da bude veoma veliki. Kako
definisati taj skup slučajeva korišćenja?
• Dekompozicija funkcija?
12
Zadatak 1. UseCase dijagram i specifikacija
• Nacrtati UseCase dijagram i napisati UseCase specifikaciju za
scenario prijave ispita na Ekonomskom fakultetu
13
Zadatak 1. (rešenje)
Prijava ispita
Student
Za svaki Use case:
Dati naziv Use Case
Dati kratak Opis
Nabrojati aktere
Definisati preduslove
Kratak opis posla
Nabrojati izuzetke
Opisati posledice
Sluzbenik
studentske sluzbe
Formiranje zapisnika o polaganju
ispita
<<include>>
Stampanje
14
Zadatak 1. (Prijava ispita)
• Use-case: Prijava ispita.
• Kratak opis: Prijava ispita na osnovnim
studijama.
• Akteri: Student, Službenik studentske službe…
• Preduslovi: Student je odslušao predavanja,
odradio laboratorijske vežbe i predao projekat
iz predmeta za koji se prijavljuje da polaže
ispit.
15
Zadatak 1. (Prijava ispita)
•
Opis:
1. Student popunjava prijavu (ime, prezime, predmet, ...).
2. Službenik prima prijavu [izuzetak: pogrešni podaci u
prijavi].
3. Službenik unosi podatke o prijavljenom ispitu u dosije
studenta na računaru.
•
Izuzetci:
–
•
[Pogrešni podaci u prijavi] Prijava se vraća studentu da
unese tačne podatke.
Posledice: Student je evidentiran za polaganje
ispita iz odgovarajućeg predmeta.
16
Zadatak 1. (Formiranje zapisnika...)
• Use-case: Formiranje zapisnika o polaganju
ispita.
• Kratak opis: Službenik prosleđuje zahtev za
formiranje zapisnika o polaganju ispita na
osnovu prijava studenata.
• Akteri: Službenik
• Preduslovi: Završen rok za prijavu ispita.
17
Zadatak 1. (Formiranje zapisnika...)
•
Opis:
1. Službenik inicira izvršavanje funkcije formiranja
zapisnika o polaganju ispita.
2. Sistem prikazuje formu za unos predmeta za koji se
formira zapisnik.
3. Službenik unosi predmet.
4. Sistem formira zapisnik i inicira štampanje.
5. Izvršava se niz akcija definisanih use-case-om
stampanje.
•
•
Izuzetci: Posledice: Zapisnik je formiran pre datuma
polaganja ispita.
18
Zadatak 1. (Štampanje)
• Use-case: Štampanje
• Kratak opis: Štampanje različitih dokumenata
(uverenja, zapisnika o polaganju ispita, ...)
• Preduslovi: Štampač je uključen i povezan sa
računarom.
19
Zadatak 1. (Štampanje)
•
Opis:
1. Sistem prosleđuje zahtev za štampanje dokumenta.
2. a) Ukoliko je štampač slobodan, zahtev se prosleđuje
štampaču.
3. b) Ukoliko nije, zahtev se stavlja na red čekanja, a kada
dođe na red on se prosleđuje štampaču.
4. Kada zahtev stigne do štampača, dokument se štampa.
20
Zadatak 1. (Štampanje)
• Izuzetci:
– [Nema papira u štampaču] Neophodno je staviti
papir.
– [Nema tonera] Neophodno je isključiti štampač i
promeniti toner, a zatim ponovo proslediti zahtev
za štampanje dokumenta.
• Posledice: Kompletan dokument je
odštampan.
21
Koje informacije je dobio programer?
Sta je bolje SSA ili DSK? Zasto?
22
• Komunikacija između korisnika i razvojnog tima
• Odlučivanje i opisivanje funkcionalnih zahteva
sistema, što rezultira ugovorom između klijenta i
tima za razvoj softverskog sistema
• Davanje jasnog i konzistentnog opisa šta bi sistem
trebao da radi što obezbeđuje osnovu za sve
naredne odluke koje se tiču dizajna sistema
• Osnova za verifikovanje sistema
23
•
Korisnici sistema su zainteresovani za uvid u ove dijagrame jer isti opisuju
funkcionalnost sistema i načine na koje će se sistem koristiti
•
Razvojnom timu su značajni kao stalni podsetnik šta bio sistem trebao da radi i osnova
za dalji rad na projektu
•
Timovima za integraciju i sistemsko testiranje use case dijagrami su bitni zbog provere i
osiguravanja da sistem pruža sve dogovorene potrebne funkcionalnosti
24
25
26
27
28
III.
Dijagrami aktivnosti
Pokazuju tokove od aktivnosti do aktivnosti
29
Opsti elementi kod dijagrama aktivnosti
Pocetak aktivnosti
Kraj aktivnosti
aktivnost
Sastavnica ili
rastavnica
Rezultira dokumentom
30
KONKRETNI PRIMER DIJAGRAMA AKTIVNOSTI
31
KONKRETNI PRIMER DIJAGRAMA AKTIVNOSTI
32
Primer br.1
• Dijagramom aktivnosti predstaviti aktivnosti
koje objekat klase Student izvršava na kraju II
semestra.
33
Primer br.1. (opis)
• Prva aktivnost koju student mora da izvrši jeste upis
prve godine.
• Nakon upisa godine student pohađa predavanja i
vežbe iz više predmeta. Ove aktivnosti se izvršavaju
konkurentno (paralelno).
• Po završetku nastave student mora da osvoji
dovoljno poena. Ukoliko ima potrebne poene može
da overi semestar, inače obnavlja godinu.
• Nakon overe semestra, ukoliko student zadovoljava
uslove upisuje narednu godinu. U suprotnom,
obnavlja godinu.
34
Primer br 1. (rešenje)
Upis godine
Predavanja
Vezbe
Dobijanje
Sab.poena
potpisa
Nema
dovoljno
[nije
dobio
potpise]
ima dovoljno
[dobio
potpise]
Obnova godine
[nije ispunjen uslov upisa]
Overa
semestra
[ispunjen uslov upisa]
35
Namena dijagrama aktivnosti
•
•
Dijagram aktivnosti sluzi za analiziranje
slučajeva korištenja, opisujući koje aktivnosti se
izvrsavaju i kada.
Dijagram aktivnosti je
–
–
–
–
vizualni prikaz toka događaja
Opisuje početak slučaja korištenja
Opisuje što slučaj korištenja radi
Opisuje kako slučaj korištenja završava
36
Primer br.2-dijagram aktivnosti za slucaj upotrebe podizanja i/ili uplate novca (koristeci plivacke staze-swimline)
Korisnik
Bankomat
Banka
Ubaci karticu
Unesi PIN
Unesi iznos
Autoriziraj
autorizacija
/ Valjan PIN
Provjeri stanje računa
/ Račun >= Iznos
Stavi na račun
Uzmi novac
Prikaži stanje računa
/ Nevaljan PIN
/ Račun < Iznos
Uzmi karticu
Izbaci karticu
37
Zadaci za rad na casu
Zadatak br.1
a) Kreirati klasicni dijagram aktivnosti
b) Kreirati dijagram aktivnosti sa tzv. plivackim stazama
38
a)
39
b)
40
Zadaci za rad na casu
Zadatak br.2
41
42
Zadaci za rad na casu
Zadatak br.3
43
44
IV.
Dijagrami klasa
Pokazuju staticku strukturu sistema kroz: klase, njihovu strukturu, metode
(funkcije nad klasom), atribute i veze medju njima
45
Opsti elementi kod dijagrama klasa
Razred
-
Atribut
+
Metoda
Granična klasa
Veza »komunicira«
asocijacija
Veza »zavisnost«
Poslovna klasa
Veza »generalizuje«
Kontrolna klasa
Veza »agregacija«
Veza »kompozicija«
Brojnost:
1 tacno jedan
0..1 nula ili jedan
0..* bilo koji broj
1..* jedan ili vise
0..1,3..5,6..*
46
Primer za kupovinu racunara
47
KONKRETAN PRIMER DIJAGRAMA KLASA
48
Zadatak 1.
• Dijagramom klasa predstaviti pojednostavljen
model fakulteta. Svaki student upisuje studije
na jednom i samo jednom odseku, a odsek
pripada jednom i samo jednom fakultetu.
• Detaljno opisati atribute klase student.
49
Zadatak 1. (rešenje)
Svaki student upisuje studije na jednom i samo jednom odseku, a odsek pripada jednom
i samo jednom fakultetu.
Detaljno opisati atribute klase student
50
Zadatak 2.
51
52
Zadatak br.3
53
54
Zadatak br.4
55
56
VIII.
Dijagrami stanja
Nadkategorija dijagrama aktivnosti koji vrsi modeliranje od stanja do stanja
Dijagram stanja pokazuje kako objekt prelazi iz jednog stanja u drugo i pravila
koja upravljaju tom promenom
57
Dijagram stanja
Osnovni simboli i notacija
Početno stanje
Završno stanje
Stanje predstavlja situacije tokom
života objekta
Stanje
Tranzicija predstavlja događaj i
akciju koja menja stanje
58
Zadatak 1.
• Dijagramom stanja opisati stanje objekta Ispit
u procesu polaganja ispita iz predmeta IS
59
Rešenje
•Dijagramom stanja opisati stanje objekta Ispit u procesu polaganja ispita iz predmeta IS
[nisu odradjene]
[nije zavrsen]
[odradjene]
Odradjivanje
lab. vezbi
[nije polozen]
Polaganje
ispita
[prijavljen]
Izrada
projekta
[zavrsen]
Prijava
ispita
[odustao]
[polozen]
60
Zadatak 2.
• Dijagramom stanja opisati stanje objekta
profesor u procesu dobijanja zvanja na
fakultetu
61
Resenje
62
Zadatak 3.
• Dijagramom stanja opisati stanje objekta
Student u procesu upisa na fakultet
63
Resenje
Predaja dokumenata
potpuna dokumentacija
Prijava za polaganje prijemnog ispita
prijava je kompletna
nisu
plaćeni
troškovi
Plaćanje troškova za polaganje plaćeno
Polaganje prijemnog ispita
prijemnog ispita
položen
prijemni ispit
Nije
položen
prijemni
ispit
Nema upisa
odustajanje
Zahtev za upis
nedovoljan broj poena
dovoljan broj poena
Plaćanje troškova upisa
(samofinansiranje)
plaćeni troškovi
Upis I godine
64
V.
Dijagrami objekata
Pokazuju vezu medu objektima radi opisa statickih karakteristika modela
65
Dijagrami objekata
uprava : Organizacija
racunovodstvo : Organizacija
Pero : Osoba
nastavici : Organizacija
Marko : Osoba
66
KONKRETAN PRIMER DIJAGRAMA OBJEKATA
67
VI.
Dijagrami komponenti
Skup komponenti i njihovih relacija (biblioteke fajlova, funkcije izvrsnih fajlova
ili koncepti u softverskim paketima
68
Dijagrami komponenti
Upotreba:
Modeliranje koda programa,
Modeliranje izvrsnih verzija softvera,
Modeliranje baza podataka
Modeliranje prilagodljivih (adaptivnih) sistema
69
70
71
VII.
Dijagrami razmestaja komponenti
Prikazuje topologiju sistema, raspored komponenti po cvorovima mreze
72
primer
KLIJENT
SERVER
KLIJENT
MREŽA
KLIJENT
73
DIJAGRAM RAZMESTAJA KOMPONENTI
s e rve r:Samopos .
:upiti
<<baz a > >
:Prodaja
:transakc.
K lijent: PO Sterminal
:PO S-GUI
74
Zadatak 1.
• Dijagramom
razmeštaja
predstaviti
konfiguraciju mreze, pod pretpostavkom da se
studenti mogu prijavljivati za neke kurseve iz
biblioteke, studentskog doma ili sa bilo kog
racunara iz glavne zgrade. Sve to treba da se
odrazi na stanje u bazi podataka koja se nalazi
na serveru.
75
Zadatak 1. (rešenje)
<<PC>>
Server
<<Intranet>>
<<LAN>>
<<Internet>>
<<PC>>
Biblioteka
<<PC>>
Studentski dom
<<PC>>
Glavna zgrada
76
II.
Dijagrami interakcija (dijagram
sekvenci (redosleda)+dijagram
kolaboracije(saradnje))
Pokazuju saradnju, vezu i komunikaciju grupe objekata u sistemu cije se
ponasanje opisuje
77
Opsti elementi kod dijagrama sekvenci
(redosleda)
Objekat :Razred
Objekat :Razred
Objekat :Razred
Poruka
Zivotna crta objekta
Aktivacija
Poruka
78
UOPSTENI PRIMER DIJAGRAMA SEKVENCI (redosleda)
Objekat :Razred 1
Objekat :Razred 2
Objekat :Razred 3
Akter
Poruka 1
Poruka 2
Tekstualni opis
“koreografije”
komunikacije aktera sa
sistemom
Poruka 3
Poruka 4
Poruka 5
Poruka 6
Poruka 7
79
Zadatak 2.
• Dijagramom sekvenci opisati scenario za
štampanje zapisnika za ispit.
: ZapisnikForma
: Racunar
: Server
: Stampac
StampajZapisnik(z: Zapisnik)
Stampaj(d: Dokument)
Stampaj(d: Dokument)
80
UOPSTENI PRIMER DIJAGRAMA SARADNJE (KOLABORACIJE)
:Objekt :Razred
:Objekat
:Razred 11
1: Poruka 1
:Akter
1.7: Poruka 8
1.1: Poruka 2
:Objekat :Razred 4
1.5: Poruka 6
1.4: Poruka 5
1.6: Poruka 7
:Objekt :Razred
:Objekat
: Razred 22
1.2: Poruka 3
:Objekt :Razred
:Objekat
: Razred 33
1.3: Poruka 4
81
Zadatak 3.
• Dijagramom saradnje (kolaboracije) opisati
scenario za formiranje zapisnika za polaganje
ispita.
82
Zadatak 4. (rešenje)
3: PreuzmiPredmete()
1: FormiranjeZapisnika()
2: PrikaziPredmete()
: ZapisnikForma
4: SelektrujPredmet()
: ListaPredmetaForma
5: Selektruj()
: Sluzbenik
studentske sluzbe
6: VratiSelekciju()
8: DodajPodatkeOPrijavi(prijava: Prijava) until ImaPrijava()
7: PodaciOPredmetu(predmet: String, rok: String)
: Predmet
83
Dijagrami interakcije
Sekvencijalni
Komunikacioni
Instance
(objekti)
Kada se salju
poruke ?
Ko kome salje poruke ?
84
UML Modeli i dijagrami

State
State
Diagrams
Dijagrami
Diagrams
klasa
Use Case
Use
Case
Dijagrami
Diagrams
Diagrams
slučajeva
korišćenja
Use Case
Use Case
Diagrams
Dijagrami
Diagrams
sekvenci
Scenario
Scenario
Diagrams
Dijagrami
Diagrams
kolaboracije
Modeli
Dijagrami
aktivnosti
State
State
Diagrams
Dijagrami
Diagrams
objekata
State
State
Diagrams
Dijagrami
Diagrams
komponenti

Scenario
Scenario
Diagrams
Dijagrami
Diagrams
stanja


Component
Component
Dijagrami
Diagrams
Diagrams
rasporeda
(razmestaja)

85
Statički pogledi
Modeli, pogledi i dijagrami
Use Case
Use Case
Diagrams
Sequence
Diagrams
Diagrams
Scenario
Scenario
Diagrams
Collaboration
Diagrams
Diagrams
Scenario
Scenario
Diagrams
Statechart
Diagrams
Diagrams
Dijagrami
interakcija
Use Case
Use Case
Diagrams
Use Case
Diagrams
Diagrams
State
State
Diagrams
Class
Diagrams
Diagrams
State
State
Diagrams
Object
Diagrams
Diagrams
State
State
Diagrams
Component
Diagrams
Diagrams
Models
Component
Component
Diagrams
Deployment
Diagrams
Activity
Diagrams
Diagrams
Dinamički pogledi
86
Sta se UMl-u zamera?
•
•
•
•
Cesto ima komplikovanu notaciju
Pojedini dijagrami, sam za sebe, nekada
sadrzi neprecizne elemente
Staticki dijagrami
Notacija je cesto problematicna da bi bila
intuitivna i user-frendly
87
88
Uloga sistem analiticara
Upravni odbor
Korisnik 1
Prodavci
informacione
tehnologije
Korisnik
2
Sistem
analitičar
Programeri
aplikacija
Korisnik N
Administrator mreže
Menadžment ili
vlasnik sistema
Administrator baze
podataka
Ekspert za
projektovanje
interfejsa
89
Izveštaj o izvodljivosti projekta sačinjavaju
sledeće analize:
• organizaciono – operativna-kadrovska
izvodljivost,
• tehničko - tehnološka izvodljivost,
• vremenska izvodljivost,
• ekonomska izvodljivost.
Vlastiti razvoj IS ili kupovina IS
90
Od cega zavisi uspeh IS
• Planiranja i pripreme aktivnosti u vezi sa
uvodjenjem IS (aktivnosti sistem analiticara)
• Rad ostalih clanova tima koji dalje razvijaju IS
• Korisnici-Otpor prema promenama –efekat
“kuvane zabe”
• Podrske nadredjenih
91
Nije se dobilo ono sto se ocekivalo
􀂄 Uspeh projekta može izostati zbog različitih
razloga i u različitim stepenima - nekada je
neuspeh vidljivo katastrofalan, a nekada samo
delimičan.
􀂄 U jednom izveštaju navedeno je da u SAD
vrednost neuspelih projekata iznosi 81 mlrd
dolara godišnje.
􀂄 U Velikoj Britaniji je na samo jednom neuspelom
projektu (London Stok Market Taurus system)
izgubljeno 480 miliona funti.
92
Zašto informatički projekti ne uspevaju?
• Pomanjkanje resursa 24,7%
• U projekt nisu bili uključeni odgovarajući korisnici 18%
• Pomanjkanje potpore menedžmenta 12,4%
• Otpori od strane korisnika 10,1%
• Loša analiza organizacije 7,9%
• Neusklađenost s promenama u okolini 6,7%
• Neusklađenost projekta s poslovnim planovima 6,7%
• Nejasna odgovornost za sprovodjenje projekta 6,7%
• Loš odabir IT alata 3,3%
93
Prosečno koštanje projekta prema The CHAOS Report [Standish Group, iznosi: velike kompanije
2,32 miliona $, srednje kompanije 1,33 miliona $ i male kompanije 434 hiljade $.
Prosečno prekoračenje troškova je 189%, a prosečno prekoračenje rokova 222%.
Prekinutih projekata je 31,1%.
94
Zašto Informacioni sistemi propadaju 1?
London Ambulance Service’s Computer Aided Dispatch (1991)
Zadatak: Sistem koji je nakon poziva na broj telefona hitne pomoći (999)
trebao da locira mesto s koga je poziv upućen, pronadje i obavestiti najbliža 3
vozila Hitne pomoći u Londonu, proceni vreme dolaska na cilj i formira
nalog za odlazak sa svim potrebnim podacima (konačnu odluku donosi
dispečer)
Cijena: 1,1 milion funti
Sistem aktiviran u septembru 1992.
26-27.10. 1992 – 2900 poziva za jedan sat, zagušenje, netačne lokacije vozila, ponavljanje
poziva, pad sistema = 20-30 nespasenih
Problemi: 1h nakon početka rada novog sistema, sistem je ‘pao’ i nastao
je informacioni haos. Hitna pomoć se vratila na stari, ‘ručni’ način rada s
karticama…
Sistem je pao zbog preopterećenosti, jer se testirao na 50-ak poziva, a samo
u prvom satu ‘žive’ upotrabe pristiglo je blizu 3000 poziva na 999
95
Zašto Informacioni sistemi propadaju 2?
Avio kompanija – ComAir
Otkazao transakcioni IS Avio kompanije za vreme božićnih praznika
Inf. sistem se sastojao od prastarih IBM-ovih AIX servera.
Sistem nije otkazao zbog starosti servera nego zbog SBSova softvera koji nije bio predviđen
za od 32.000 odlaganja letova, koliko ih je bilo tog meseca zbog brojnih oluja.
Problemi: Hiljade Amerikanaca je božićne praznike provelo čekajući u holovimma, štete,
tužbe, narušen ugled….
96
Zašto Informacioni sistemi propadaju 3?
Adidas – novi sistem distribucije i logistike, 1999
Bar-kodiranje svakog proizvoda, upotraba bežičnih uređaja u kamionima, viljuškarima, itd..
trebala je da omogući brži protok informacija i veliku uštedu u procesu logistike
Softver koji je upravljao sistemom nije radio kako treba (softver je isporucivala outsourcing
kompanija – partner u projektu)
Neprimerena dokumentacija sprečavala je Adidasove IT stručnjake da poprave programe. Adidas
je krenuo u primenu novog sistema pre nego što je projekt bio gotov
Problemi: prekid distribucije proizvoda na par mjeseci na svetskom nivou, velika kašnjenja u
isporukama, veliki pad prodaje(kod nekih distributera i za 90%), …
97
''Šta može da krene loše?''
•
•
•
•
Od tri grupe ljudi puno zavisi krajnji ishod:
􀂄 krajnji korisnici,
􀂄 grupa menadžera
􀂄 projektanti
’Razumni ljudi se prilagodjavaju svetu oko sebe. Nerazumni ljudi pokušavaju da svet
prilagode sebi. Dakle, sav progres zavisi od nerazumnih ljudi’’
Bernard Shaw
98
Nezadovoljstvo - sa aspekta
krajnjeg korisnika:
• 􀂄 ''Koji sistem? Ja ne vidim novi sistem?'‘
• 􀂄 ''Možda radi, ali je užasan za upotrebu!'‘
• (radi sporo, nepuzdano, oskudne poruke o
greškama, ...)
• 􀂄 ''Sve je lepo, ali da li radi nešto korisno?'‘
99
Nezadovoljstvo - sa aspekta
menadzera:
•
'􀂄 ''Da sam znao konačnu cenu, nikad se ne bih složio!'‘
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
(Kašnjenjem se, npr, cena drastično povećava)
􀂄 ''Nema koristi ako nam ga sad isporučite – bio nam je
potreban prošlog aprila!'‘
(Kašnjenjem projekta, sistem se može učiniti beskorisnim.)
􀂄 ''U redu, to radi –ali instalacija je bila tako loša da joj moje
osoblje više nikad neće verovati!'‘
(Jedna teška havarija sistema može da uništi poverenje.)
􀂄 ''Kao prvo, ja ga nisam želeo!'‘
(Apatija i opstrukcija mogu da budu rezutat upotrebe neželjenog
sistema.)
􀂄 ''Sad se sve promenilo – potreban nam je potpuno novi
sistem!'‘
(Kašnjenjem projekta može se doći do promenjenih zahteva.)
100
“Ja sam oduvek bio za progres! Samo
sam protiv promena.”
Mark Twain
101
Nezadovoljstvo - sa aspekta projektanta:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
􀂄 ''Napravili smo ono što su oni rekli da žele!'‘
(Korisnik ne sme da menja zahteve u toku izrade projekta.)
􀂄 ''Nije bilo dovoljno vremena da se uradi nešto bolje!'‘
(Vreme i budžet mogu da ograniče kvalitet proizvoda projekta.)
􀂄 ''Ne krivite me -nikada ranije nisam radio funkcionalnu ni objektno
orijentisanu analizu!'‘
(Svaki posao unutar projekta mora da radi ekspert.)
􀂄 ''Rekli smo da je to nemoguće, ali niko nije slušao!'‘
(Nezadovoljstvo projektanata usvojenim rešenjem projekta može da
rezultuje u lošem proizvodu.)
􀂄 ''Sistem je dobar - korisnici su problem!'‘
(Projektanti mogu biti pristrasni pri vrednovanju sistema.)
102
RAZVOJ INFORMACIONOG SISTEMA?
(ZABLUDE I POGREŠNI PRISTUPI)
INFORMACIONI
SISTEM
JE
KOMPJUTERIZOVAN. (POGRESNO)
INFORMACIONI
(POGRESNO)
SISTEM
OBAVEZNO
JE
SAM
SEBI
CILJ.
LOŠ JE INFORMACIONI SISTEM ALI JE ZATO DOBAR
SISTEM UPRAVLJANJA I ODLUČIVANJA. (APSOLUTNO
POGRESNO)
INFORMACIONI SISTEM SE RAZVIJA ODJEDNOM I ZA
SVA VREMENA. (NEMOGUCE)
RAZVOJ INFORMACIONOG SISTEMA SE MORA U
POTPUNOSTI
POVERITI
SPECIJALIZOVANOJ
AGENCIJI I FIRMI SA STRANE / UGLAVNOM
FIRMAMA KOJE SE BAVE PRODAJOM RAČUNARA/ (POTPUNI PROMASAJ ).
PRI RAZVOJU INFORMACINOG SISTEMA TREBA POCI
OD PROSTE KUPOVINE RACUNARA I PRATECE
OPREME (SKUPA ZABLUDA)
103
Trendovi razvoja IS:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
stalno povećanje odnosa performanse/cena, a posebno u odnosu na trend cene
rada,
razvoj informacione infrastrukture primenom bežične i tehnologije optičkih
vlakana,
mrežni računarski koncept sa dominantnom klijent/server arhitekturom,
grafički i korisniku prilagodjen pristup računaru i njegovim resursima,
značajno povećanje kapaciteta memorije,
porast značaja multimedija i korišćenja INTERNETA,
porast značaja novih sistema baziranih na neuronskim mrežama i ekspertnim
sistemima,
porast značaja objektno orijentisanog pristupa,
dalje povećanje kompaktnosti računara,
distribuirane baze podataka će postati integralni deo korporacijske klijent/server
baze podataka.
104
DSS-IS za podrsku odlucivanju
• DSS su kompleksni kompjuterski programi koji na
osnovu ulaznih podataka iz baze podataka,
primenom različitih matematičkih modela, mogu da
predvide ponašanje realnog sistema u nekim
budućim okolnostima.
Osnovni ciljevi DSS-a su:
• Pomaže izvršiocima u procesu odlučivanja,
• Podržava ali ne zamenjuje odlučivanje
menadžmenta, i
• Poboljšava efikasnost logističkih odluka.
105
DSS
ne razumeju
Ne
razumeju
106
DSS-vrste
Vrste odlucivanja
Individualno
Grupno
Uslovi izvesnosti
Uslovi neizvesnosti
Uslovi rizika
Programirano
Neprogramirano
Terminalno
Istrazivacko
107
STRUKTURA DSS-A
• Komponente današnjih DSS-a su:
• Podsistem za podatke i za upravljanje
podacima
• Podsistem za modele I za upravljanje
modelima
• Podsistem dijaloga– korisnički interface
108
Arhitektura DSS-a
Drugi računarski zasnovani sistemi
Podaci: unutrašnji i
spoljašnji
Upravljanje
podacima
Upravljanje
modelima
Upravljanje znanjem
Korisnički interface
Korisnik
109
Podsistem podataka i upravljanja podacima
• Podsistem za upravljanje podacima se sastoji
iz:
• Baze podataka
• Sistema za upravljanje podacima
• Recnika podataka
• Upita
110
Podsistem modela i upravljanja modelima
• Podsistem za upravljanje modelima se sastoji
iz:
• Baze modela
• Sistema za upravljanje bazom modela
• Recnika modela
• Komandnog procesora za izvrsenje modela.
111
Podsistem dijaloga i upravljanja dijalozima
• Podsistem-korisnicki interfejs pokriva sve
aspekte komunikacije izmedju korisnika i
sitema za podrsku odlucivanju. Dakle ne
odnosi se samo na hardver i softver vec na
faktore koji se ticu lakoce koriscenja sistema ,
pristupacnost sistema i faktore vezane za
covek-masina interakciju.
112
DSS
• Primeri različitih DSS-a
• − DSS za upravljanje saobraćajem u gradovima
− DSS za projektovanje ruta vozila
− DSS za projektovanje reda vožnje
− DSS za poremećaje reda letenja
− DSS za rasporedjivanje pretovarnih operacija
− DSS za planiranje i upravljanje proizvodnjom
− DSS u računovodstvu
− DSS za procenu troškova
− i drugi.
113
Prednosti DSS
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Povecan broj mogucih alternativa
Bolje razumevanje problema
Brz odgovor na nepredvidljive situacije
Sposobnost sprovodjenja Ad hoc analiza
Bolja komunikacija
Efikasan timski rad
Usteda u vremenu
Efikasnija upotreba informacija
Bolja kontrola…
114
DSS
Ograničenja sistema za podrsku odlučivanju su: neke urođene
ljudske veštine i talenti se ne mogu ugraditi u današnje DSS
(misli se na fazu projektovanja DSS), DSS je ograničen na
znanje koje poseduje (ograničene su sposobnosti DSS da
stekne nova znanja), DSS je ograničen vrstama obrade znanja
koju njegov softver može da izvrši, mogucnosti DSS su
ograničene mogucnostima kompjutera (hardvera i
operativnog sistema) koji se koriste, jezik kojim korisnici treba
da saopste svoje zahteva ograničava broj korisnika na one koji
prihvataju ovakav nacin izražavanja (način prezentacije takođe
ograničava broj korisnika), DSS mogu biti napravljani za
prilično usku i specifičnu oblast primene.
115