Transcript Isječak iz povijesti školskih knjižnica u Hrvatskoj

ISJEČAK IZ POVIJESTI ŠKOLSKIH
KNJIŽNICA U HRVATSKOJ :
Knjižnice srednjih škola u
Zagrebu 1929.-1941.
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.


knjiga i pisana riječ nas povezuju s onim što je prošlo,
govori nam o vremenu u kojem živimo i pomaže nam
sagledati što će se dogoditi u budućnosti
Manifest za školske knjižnice - određuje njihovu
definiciju i kaže da školska knjižnica pruža obavijest i
spoznaje bitne za uspješno uključivanje u suvremeno
društvo koje se temelji na znanju i informaciji
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
2
Izvješća o radu školskih knjižnica

izvješća o stanju školskih
knjižnica najčešće su
sadržavala podatke o
broju svezaka na kraju
školske godine, prinove
pristigle u knjižnicu
tijekom godine, načinu
nabave i statistiku
(najviše čitanih knjiga i
najboljih čitača)

u nekim su izvješćima
novonabavljene knjige bile
popisane po autorima i
naslovima
Jasna Milički
Naslovnica školskog izvješća s izgledom i
nazivom Treće muške realne gimnazije u
Zagrebu.
Zagreb, 19. listopada 2012.
3
Školstvo i prosvjeta u Hrvatskoj između
dva rata
Jasna Milički
250
200
brojevno
stanje
škola
150
100
50
1935./36.
1931./32.
1927./28.
1921./22.
0
Postotak nepismenih prema
prvom i drugom popisu
stanovništva
60
50
40
30
20
10
0
Kraljevina
Jugoslavija
Savska
banovina
Zagreb, 19. listopada 2012.
.
19
40
.
19
31
.
Hrvatska
(stariji od 10
god.)
21

od 1918. do 1929. – školstvo i
prosvjeta na osnovama zatečenih
zakona i propisa
 školski sustav – neujednačen
 cilj – provođenje jedinstvene
organizacije uprave u školama
 glavni odgojni zadatak – odgoj
mladeži u “duhu narodnog
jedinstva”
donesen Zakon o srednjim školama
(1929.)
 izdan Program i metodska
uputstva za rad u srednjim
školama (1936.) – utjecaj na
gimnazije u duhu “radne škole”
 kriza srednje škole – otpor
mladeži prema obrazovnom
sustavu ( rezultira strogom
primjenom disciplinskih propisa,
progonima učenika iz škola,
premještajima učitelja…)
19
-
Srednje škole (privatne
i državne)1921.-1937.
4
Srednje školstvo i ustrojstvo
srednjoškolskih knjižnica



tipovi srednjih škola – u Zakonu se spominju
realne gimnazije, realke i klasične gimnazije
(muške, ženske i mješovitog tipa)
kao preduvjet za otvaranje srednjih škola u
Zakonu se navodi da mora postojati propisna
školska zgrada sa svim potrebnim namještajem i
nastavnim sredstvima
pravila o nabavi namještaja, nabavi i uređenju
knjižnica propisivao je ministar prosvjete
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
5
Podaci o srednjim školama na području Banovine
Hrvatske 1939./40.

srednje škole u Zagrebu
(1939./40.) – 2 muške klasične
gimnazije, 5 muških realnih
gimnazija, 3 ženske realne
gimnazije, učiteljska
akademija, trgovačka
akademija, dvorazredna
trgovačka škola, tehnička
srednja škola, muška zanatska
škola, ženska stručna učiteljska
škola, ženska zanatska škola i
8 građanskih škola (Godišnjak
Banske vlasti Banovine Hrvatske)
Jasna Milički
450
400
banovinske gim.
350
privatne gim.
300
banovinske učit.
škole
privatne učit. škole
250
200
150
javne građanske
škole
privatne građanske
škole
100
50
0
broj škola
Zagreb, 19. listopada 2012.
broj razreda
6
Vrste srednjoškolskih knjižnica




u čl. 13. Zakona o srednjim školama stoji da uz učila i
školski namještaj svaka srednja škola mora imati
knjižnicu za učitelje, knjižnicu za učenike i knjižnicu
udžbenika
zadaće i ciljevi školskih knjižnica – stvoriti trajne navike
samostalnog traženja knjiga, pravilnog korištenja,
omogućiti realizaciju nastavnog plana i programa
izgradnja fonda - prema nast. planu i programu i
potrebama korisnika
nabava u okvirima odobrenih kredita i prema popisu
kojeg predlaže Učiteljsko vijeće
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
7
1. Učiteljska knjižnica

Prosvjetno odjeljenje Banske uprave Savske banovine (a po Zakonu o
srednjim školama) moglo je odobriti da se učiteljska knjižnica pretvori u
javnu u mjestima gdje nema javnih knjižnica i u većim gradovima da se
knjižnice svih škola spoje u jednu knjižnicu za učitelje
Učiteljska knjižnica i čitaonica
Državna klasična gimnazija Viteškog kralja Aleksandra I. ujedinitelja, 1933./34.)
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
8
2. Učenička knjižnica


V. Rožić (1904.) preporuča razredne knjižnice zbog velikog raspona
između I.-VIII. razreda po starosti učenika i njihovom
intelektualnom nivou
po J. Demarinu (1933.) svaka škola mora imati jednu učenički
knjižnicu za sve razrede, ali iz pedoloških se razloga ističe veća
važnost knjižnica po razredima



učenici bi od kuće donosili više knjiga koje bi onda razred posuđivao i
čitao, na kraju bi se školske godine vraćale učenicima-vlasnicima
prednosti – brza posudba, mogle su se pročitati sve knjige propisane
nast. planom i programom, prihvatljivo i siromašnim učenicima
Učenička knjižnica kao pomoćni faktor individualnog rada učenika,
najveća je duhovna vrijednost ona stečena intelektualnim naporom i
osobnim iskustvom (B. Rupnik, 1941.)

predlaže podjelu centralne učeničke knjižnice na razredne učeničke
knjižnice i “osrednju” školsku knjižnicu
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
9
Učenička knjižnica i čitaonica
(Državna klasična gimnazija Viteškog kralja Aleksandra I. ujedinitelja,
1933./34.)
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
10
3. Knjižnica udžbenika


čini posebnu zbirku školskih knjiga koja je
nastala iz potrebe uvjetovane promjenom
propisanih udžbenika – antikvarni su se
udžbenici teško nabavljali
knjige su se nabavljale iz redovnog
banovinskog kredita za materijalne
rashode i privatnih donacija
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
11
Knjižnično osoblje



neprofesionalci, profesori
najčešće nekog od jezika ili
ljubitelji knjiga
prema Pravilima o
inventarizaciji zbirki učila...
(1927.;1933.) “knjižnicom
rukuje nastavnik, koga odredi
Nastavnički savet” (ravnatelj
predlaže, a vijeće potvrđuje)
uloga knjižničara –
usmjeravanje i buđenje
interesa za individualnim
radom radi proširivanja
znanja stečenog u školi, za
samostalno traženje knjige
Izgled tabličnog popisa učitelja na kraju školske
godine 1929./1930., koji je bio sastavni dio godišnjih
izvješća o radu škole.
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
12



ističe se potreba za
stručnom
bibliotekarskom
spremom, (Strohal,
1912.; Ivančević,
1921.)
neujednačeno
zaduženje rada
knjižničara
prvi propisi o stručnom
obrazovanju i položaju
knjižničnih djelatnika
doneseni nakon Drugog
svjetskog rata
„Službenički list“ Šimončić Miroslava koji je obnašao dužnost
knjižničara učiteljske i učeničke knjižnice Državne prve
klasične gimnazije sve do škol. god. 1931./32.
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
13
Uređenje knjižnica



unaprijed odrediti što ne bi smjelo ući u učeničku knjižnicu, te izlučiti
zastarjele knjige
odrediti koje knjige odgovaraju dobi učenika (zadaća Učiteljskog
vijeća)
loše uređene školske knjižnice otežavaju znanstveni napredak
srednjih škola – R. Strohal (1912.) predlaže naputke kako bi
knjižnice trebale izgledati i kome bi morale biti povjerene


kao razloge loše uređenosti navodi raznovrsne i neadekvatne ormare za
knjige, loše i nepregledne inventare, neracionalnu nabavu knjiga,
neprovođenje revizije i zaštite te problem vraćanja knjiga
važnost statistike – na temelju čitanja i posudbe provesti novu
nabavu
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
14
Nabava građe

školske su se knjižnice održavale državnom pomoći i
prinosima
 uplate privatnih učenika u fond školskih knjižnica
 1931. g. uveden banovinski porez za održavanje
srednjih škola iz kojeg su se namirivali i neki troškovi
knjižnica
 1939. odlukom Banske vlasti Banovine Hrvatske,
Odjela za prosvjetu ubire se za fond školske knjižnice
10 dinara po učeniku
 1940. izašla Pravila o rukovanju novcem uplaćenim od
učenika za školsku knjižnicu
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
15


pomoć Zajednice doma i škole(1/3 sredstava iz godišnjeg
prinosa za nabavu učila i knjiga) i Vijeća roditelja (80% prinosa
na potrebe škole)
donacije pojedinih ustanova i privatnih osoba
Popis nabavljenih knjiga za učeničku knjižnicu Druge klasične gimnazije u Zagrebu, šk. g. 1939./40
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
16
Obrada građe

M. Orešković (1940.) predlaže da se u Nastavnom
vjesniku izdaju praktične i stručne upute za uređenje
većih knjižnica
 redoslijed poslova: slaganje knjiga po veličini,
ispisivanje signature i stavljanje naljepnica,
upisivanje u knjigu inventara prema dolasku u
knjižnicu, izrada kataložnih listića i kataloga
(matičnog, abecednog i stručnog), stavljanje
ovalnog pečata
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
17
Posudba građe


nema propisanog
jedinstvenog pravila
posudbe, posudbe nije
bilo za vrijeme ljetnih
praznika
gimnazije su koristile
vlastite načine vođenja
evidencije posudbe – na
listićima, putem cedulja i
“prijamnica”(primjer
Državne druge ženske
realne gimnazije –
Marijana Kralj)
Izgled listića za posudbu građe iz učeničke knjižnice
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
18
Zaštita građe




svaka knjižnica dužna osigurati zaštitu građe
prvenstveno pravilnim smještajem i ispravnim
rukovanjem
revizija i otpis
knjižnice organizirale besplatne tečajeve
uvezivanja knjiga
općenito u Zakonu stoji: „Školske i drugarske
stvari moraju učenici čuvati kao svoje. Ko učini
štetu, naknadiće je; a ko namerno učini štetu
biće uz to i kažnjen. Ne pronadje li se krivac,
štetu plaća ceo razred ili cela škola.”
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
19
Zaključak




kao preduvjet za osnivanje, organiziranje i poslovanje
knjižnica nužni dobri zakoni i propisi
Zakon o srednjim školama donesen tek 1929. g. (regulira
osnivanje srednjoškolskih knjižnica i vrste)
ni jednim aktom nije riješeno pitanje stručnog
osposobljavanja i školovanja školskih knjižničara, i
njihove norme rada
nepostojanje propisanih pravila uvjetovalo je
neujednačenost poslovanja srednjoškolskih knjižnica koje
su se prilagođavale vlastitim uvjetima rada
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
20
Zahvaljujem Vam na pažnji!
Jasna Milički
Zagreb, 19. listopada 2012.
21