Transcript SPREMNOST DJETETA ZA POLAZAK U ŠKOLU

SPREMNOST DJETETA ZA POLAZAK U
OSNOVNU ŠKOLU
Ana Vukas, pedagoginja
Zlata Podrug, logopedinja
Radionica za roditelje budućih
“prvašića”
• Cilj: Edukacija roditelja pred polazak djece
u školu
• Način rada: Prezentacija i diskusija
• Vrijeme: oko 90 min
Rad u skupinama
• Podjela u 4 - 5 skupina (5 - 7 članova)
• Nema pogrešnih odgovora!
• Molimo, izaberite predstavnika/
glasnogovornika /skupine!
Polazak djeteta u školu
jedan je od najvažnijih trenutaka u
životu djeteta i njegove obitelji te je i
za cijelu obitelj veliki događaj!
Javlja se zabrinutost ...
•kako će se dijete prilagoditi
zahtjevima škole, školskoj sredini,
vršnjacima, …
•hoće li biti uspješno….
1. pitanje
Prisjetite se svog polaska u školu….
• Kako ste se osjećali kao “prvašić” u krugu
svoje obitelji?
• Kako ste doživjeli prve školske dane sa
vršnjacima, učiteljicom/učiteljem/?
• Želite li i svojoj djeci takav polazak u
školu?
Molim prokomentirajte svoja iskustva…
Vrijeme: do 10 min.
ZAKON I POSTUPCI
• U prvi razred OŠ upisuju se djeca koja su rođena
od 1.4.2007. do 31.3.2008. godine
• Na zahtjev roditelja (pismeno) mogu se upisati i
mlađa djeca rođena iza 1.4.2008.
• Zakon o odgoju i obrazovanju (čl. 20.) i Pravilnik o
upisu djece u osnovnu školu (NN 13/1991.)
propisuju da se prije upisa u prvi razred utvrđuje
psihofizičko stanje djeteta od strane stručnog
povjerenstva
• Obavezan je sistematski zdravstveni pregled u
ambulanti školske medicine
• U matičnoj školi kod stručne službe obavlja se
testiranje djeteta (razgovor uz provjeru
osnovnih vještina)
• Ako komisija za upis utvrdi da dijete zbog
svog psihofizičkog stanja nije spremno za
školu odgodit će mu upis za jednu školsku
godinu
Školski svijet ....
NOVE OBVEZE
I
ODGOVORNOSTI
NATJECANJA,
VRJEDNOVANJA,
KRITIKE
RAD I NOVA
ORGANIZACIJA
ŽIVOTA
USPJEH…
NEUSPJEH….
Polazak u školu diktira
NOVI DNEVNI RASPORED DJETETA i OBITELJI
Vrijeme učenja za školu
Vrijeme odmora
I zajedništva obitelji
Vrijeme rada
roditelja
Vrijeme za
izvanškolske
aktivnosti i
razonodu
Vrijeme objeda
Vrijeme ustajanja
i lijeganja
Vrijeme za kućne poslove
I obveze prema obitelji
Povećavaju se i mijenjanju obveze i
odgovornosti roditelja prema
djetetu…
• osiguravanje zaštite djece kod kuće
pri dolasku i odlasku u školu
• suradnja sa školom
• pomoć pri zadaćama
Prije polaska u školu
potrebno je dijete naučiti
nekim praktičnim
vještinama i navikama koje
se i dalje razvijaju …
Praktične vještine
otključavanje i
zaključavanje
vrata
telefoniranje
briga o sebi
(prehrana, oblačenje,
korištenje WC),
briga o školskom priboru
rezanje nožem
Navike...
ZDRAVSTVENO
HIGIJENSKE
NAVIKE
NAVIKE
UČENJAINTELEKTUALNI
RAD
NAVIKE
KULTURNOG
PONAŠANJA
NAVIKE
OPĆE
ORGANIZIRANOSTI
TOČNOSTI
I
REDA
NAVIKA
FIZIČKOG
RADA
Procjena elemenata zrelosti
za polazak u školu
• utvrđuje povjerenstvo za pregled djece
prije polaska u školu ...
• liječnik školske medicine
• str. suradnici: psiholog, logoped, pedagog
• učitelj
2. pitanje
• Smatrate li da je Vaše dijete
spremno/zrelo za polazak u školu?
• Lista procjene
Molim prokomentirajte svoja
iskustva…..
Vrijeme: oko 10 min
Što je to
zrelost?
POJAM ZRELOST
podrazumijeva
posjedovanje takvog stupnja razvijenosti
različitih fizičkih i psihičkih funkcija
koje će djetetu omogućiti uspješno
savladavanje propisanog nastavnog
programa
optimalno ili “kritičko vrijeme”
• Za sazrijevanje biološke strukture
neophodno je optimalno ili “kritično
vrijeme”.
• Svako dijete ima individualni tempo tj.
djeca iste kronološke dobi nemaju isti
mentalni razvoj.
FIZIČKA ZRELOST
• Fizička zrelost djeteta mora dosegnuti
određenu razinu da bi ono moglo podnijeti
tjelesne i psihičke napore koji ga očekuju u
školi.
• Podrazumijeva normalno funkcioniranje
djetetovih osjetnih organa (vid, sluh,
normalno kretanje, kontrola organa za
izlučivanje…)
• Fizičku zrelost za školu utvrđuje školski
liječnik rukovodeći se kriterijima vida, sluha,
težine, visine, tjelesnog držanja i dr.
INTELEKTUALNA
ZRELOST
• Odgovarajuća intelektualna zrelost
podrazumijeva razvijenost opažanja,
stabilnost pažnje (koncentracija),
govornu razvijenost te razvijenost
mišljenja i pamćenja.
EMOCIONALNA ZRELOST
• Emocionalna zrelost znači da dijete reagira primjereno
određenoj situaciji kao i većina djece njegove dobi.
• Djeca počinju racionalno objašnjavati svoje i tuđe
ponašanje, a to onda omogućuje i kontrolu tog
ponašanja.
• Emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju za
učenje, slabo kontrolira svoje postupke pa i školsku
disciplinu teško podnosi.
• Emocije olakšavaju djetetu da prepozna sebe i svoje
postojanje, dakle pomažu razvijanju svijesti o sebi.
SOCIJALNA ZRELOST
• To podrazumijeva da prvoškolac ima svoj krug prijatelja
s kojima se igra i druži i koji ga prihvaćaju kao
ravnopravnog partnera, ali isto tako podrazumijeva
prilagođavanje na društvene obveze i njihovo što
temeljitije ispunjavanje u onoj mjeri u kojoj je to u
stanju većina djece te dobi.
• Važno je naučiti dijete da poštuje i tolerira
različitost među djecom i da u tim različitostima
otkriva nečije kvalitete.
Utvrđivanje
spremnosti za školu
“testiranje” u školi
Posebnim testovima za utvrđivanje
intelektualne i psihičke zrelosti te
grafomotoričkih vještina
ODGAĐANJE
POČETKA ŠKOLE
Ako sistematski pregled i testiranje
djeteta ukažu da još nije dostiglo onu
zrelost koja omogućava udovoljavanje
školskim zahtjevima,
savjetuje se odgoda početka
školovanja za godinu dana.
Ako se polazak u školu odgodi
savjetuje se:
•
•
•
•
•
uključivanje u vrtić
pričanje priča, čitanje djetetu
odgovaranje na pitanja
crtanje, modeliranje
radni listići, vježbe glasovne
analize i sinteze
PRIJEVREMENI UPIS
Isto tako postoje djeca koja se
brže razvijaju od svojih vršnjaka pa
su prije u stanju savladati sve
prepreke koje nameće školovanje.
Takvu djecu moguće je upisati u
školu ranije.
Krene li dijete u školu u pravo
vrijeme, znatno se povećava
mogućnost da školsko učenje za
njega bude zanimljiva i radosna
aktivnost, a ne muka.
Slijedi…
• Vještine čitanja, pisanja …
VJEŠTINA ČITANJA
• posljedica kulturnog razvoja čovjeka
• smisao čitanja je razumijevanje poruke
• najprije dijete stječe vještinu slušanja, zatim
vještinu izražavanja govorom, pa čitalačke
vještine, pa vještine izražavanja pismom
• kritična faza u procesu čitanja je pretvaranje
slova u glasove (tehnika čitanja)
• tehnika čitanja se s vremenom automatizira
(dijete prepoznaje riječi kao cjeline)
PREDČITALAČKE VJEŠTINE
• razvijaju se od djetetovog rođenja
• zbog toga je nužno pružiti djetetu poticajno
okruženje
• roditelj = model ponašanja
• uz redovno čitanje djeci dolazi do razvoja
predčitalačkih vještina
• roditelj treba pratiti interese svoga djeteta
• mali broj djece slobodno vrijeme provodi uz knjigu,
zamjena je kompjuter
Da bi uspješno savladalo čitanje
dijete mora imati razvijene:
• osnovne vještine →govorni vokabular (pravilne
rečenice, bogaćenje rječnika), uživanje u
prelistavanju slikovnica i slušanju priča, logično
prepričavanje priča i događaja (početak-sredinakraj), postavljanje pitanja;
pojam tiska – što su slova, što su riječi, gdje je
početak stranice, u kojem smjeru čitamo i
okrećemo stranice
• specifične vještine → fonološka svijest,
poznavanje slova abecede
FONOLOŠKA SVIJEST
• Svijest o tome da su izgovorene riječi, koje čujemo i
koristimo, sastavljene od glasova.
• Glavni dijelovi riječi su slogovi i fonemi.
• SLOGOVI → dijelovi riječi sastavljeni od samoglasnika
koji stoje uz jedan ili dva suglasnika.
• FONEMI → glasovi. Fonemi i slova nisu isto. Foneme
izgovaramo, a slova pišemo.
• Rima → svijest da dvije riječi zvuče slično (lonackonac, trava-krava).
Svijest o rimi je temeljna fonološka vještina.
POZNAVANJE SLOVA ABECEDE
Odnosi se na lakoću kojom dijete uči i imenuje
pojedina slova.
Što treba učiti prije – slova ili glasove?
• Treba početi s učenjem glasova. Koliko će trebati
da dijete nauči sva slova ovisi o individualnom
tempu učenja i o programu učenja čitanja koji se
primjenjuje u školi.
• Tek kada je dijete fonološki svjesno do te
mjere da može rastaviti riječi na glasove i kad
poznaje većinu slova,
onda je spremno za usvajanje abecednog
načela.
TREBA LI DIJETE
naučiti čitati
PRIJE POLASKA U ŠKOLU?!
•
•
•
•
jedna od najvećih roditeljskih dvojbi
djeca dolaze s različitim stupnjem predznanja
čitanje je složeni psihofiziološki proces
zahtjeva jezičnu i semantičku zrelost
PRIJE POLASKA U ŠKOLU
DIJETE BI TREBALO ZNATI:
• kako se drži knjiga, da tekst ide slijeva nadesno,
odozgo nadolje te znati okretati listove
• da se tekst sastoji od rečenica, rečenice od riječi, a
riječi od glasova
• shvatiti da tekst nosi neku poruku te prepoznati tu
poruku u tekstu
• prepoznati glasove u riječi
• glasovnu analizu i sintezu
• slova abecede
• pročitati i napisati vlastito ime i prezime
Dijete koje usvoji
predčitalačke vještine lako će,
u školi,
usvojiti tehniku čitanja i
razumijevanja pročitanog teksta!
IGRE koje razvijaju OSJEĆAJ ZA RIJEČI,
SLOGOVE I GLASOVE
NAZAD
NAZAD
Simptomi koji ukazuju na teškoće sa čitanjem:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
kasno progovaranje i usporen jezično-govorni razvoj;
siromašan rječnik;
dugo zadržavanje pogrešaka u izgovoru glasova;
poteškoće u izražavanju misli i ideja;u traženju pravih riječi;
poteškoće u prisjećanju na mjesta i događaje;
miješanje riječi koje slično zvuče (dotovo – gotovo);
prisutnost agramatizama u govoru ("tri jabuka");
poteškoće u učenju pjesmica, brojalica – pamćenje općenito;
nerazvijenost fonološke svjesnosti (ne prepoznavanje rime);
nespretnost u krupnoj i finoj motorici; nezrelost
grafomotorike;
• nesigurnost u prostornim odnosima i vremenskim odnosima
• kasnije uspostavljanje lateralne dominacije;
– nemogućnost zadržavanja pažnje, hiperaktivnost,
impulzivnost;
– nemotiviranost i nedostatak interesa za crtanje,
pisanje i čitanje.
Igre i aktivnosti koje mogu pomoći
u razvijanju pažnje kod djece
• Precrtavanje, Bojanje, Pronalaženje skrivenih likova,
Slagalice
• Vježbe razvrstavanja – lego kockica, razvrstavanje posuđa,
novčića, kuglica po boji i veličini, pravljenje ogrlica po
određenom redoslijedu, skupljanje kamenčića, sličica,
markica,…
• Misaoni zadaci – Što sve moraš pripremiti ako želiš napisati
pismo?, Postavi stol za … osoba., Što je to – ima četiri noge,
krzno, spretno se penje po drveću?
• Igre razvrstavanja – Sve životinje koje imaju krila., Poznaješ
li životinje koje imaju više od četiri noge?
GRAFOMOTORIČKE VJEŠTINE
PRIJE NEGO DIJETE
POČNE UČITI PISATI SLOVA MORA:
• odrediti koju će ruku koristiti za
pisanje
• pravilno držati olovku
• moći crtati (na način da je crtež
prepoznatljiv), bojati (na način da ne
prelazi crtu), precrtavati oblike
(krug, kvadrat, trokut, križ)
PRIPREMNE AKTIVNOSTI I IGRE
ZA RAZVOJ FINE MOTORIKE
• šaranje štapom po pijesku, kamenčićima, crtanje
kažiprstom po brašnu...
• zakopčavanje, vezanje čvorova, pletenje pletenica
• vježbe grafomotorike (crtančica, radni listove)
• skupljanje sitnih predmeta (perle, kuglice),
preljevanje vode u posudicama, nizanje štipalica
na košaricu....
• trganje papira
• rezanje škaricama, lijepljenje, oblikovanje
plastelinom, kopiranje preko već povučenih
ili istočkanih linija
• likovno izražavanje (crtanje, slikanje)
POTICANJE
PREDMATEMATIČKIH VJEŠTINA
Bitna područja za učenje matematike su:
1. razvrstavanje; sortiranje predmeta prema određenom
svojstvu (boja, veličina, oblik)- uočavanje sličnosti i
različitosti
2. određivanje i održavanje broja - usvajanje pojma
broja, brojenje, prepoznavanje brojki
3. nizanje predmeta i održavanje slijeda- sposobnost
stavljanja predmeta u određeni niz prema veličini
4. slijeđenje niza uputa od više koraka
5. orijentacija i organizacija u prostoru
6. rastavljanje cjeline na dijelove i obrnuto
ORIJENTACIJA U PROSTORU
• od vlastitog tijela (ja mogu biti ispred, iza, pored,
gore, dolje, lijevo, desno od nečega ili nekoga);
• vježbe orijentacije na papiru (pozornost na smjer
pisanja i korištenja papira - pišemo slijeva nadesno,
odozgo prema dolje).
• razumijevanje prostora u odnosu na vlastito tijelo
(lijeva i desna ruka, iznad moje glave, ispod mojih nogu)
– dob 5-7 god.
“POUČAVANJE”
• dijete ne treba “poučavati”, to
prepustite učiteljima u školi
Predčitalačke vještine
se uče kroz svakodnevne aktivnosti,
igre i komunikaciju!!
3. pitanje
• Da li ste i kako pripremali/pripremate/dijete
za školu?
• Prokomentirajte Vaša iskustva i eventualne
teškoće pri tome…..
Vrijeme: oko 10 min.
ŠTO ZAPRAVO TREBAMO ČINITI?
• RAZVIJATI POZITIVNE STAVOVE DJETETA
PREMA ŠKOLI
• NAUČITI DIJETE NA USPOREĐIVANJE I
PROCJENJIVANJE
• SUSTAVNO POTICATI INTERES DJETETA ZA
ŠKOLU
• RAZVIJATI RADNE NAVIKE DJETETA U
IZVRŠAVANJU OBVEZA
• NA VRIJEME I U DOBROM OZRAČJU IZVRŠITI
TEHNIČKE PRIPREME ZA POLAZAK U
ŠKOLU
Otežani početak školovanja mogu
imati djeca koja:
• još uvijek izrazito teško podnose
odvajanje od roditelja
• često plačem reagiraju na odvajanje
• povučena su i rijetko se spontano
obraćaju odraslima i drugoj djeci
VAŽNO PRAVILO!
• Priprema za školu nikako ne znači “NAUČITI
DJECU ČITATI I PISATI U DJEČJEM VRTIĆU”
jer će to raditi u školi sa zato osposobljenim
stručnjakom – učiteljem/icom.
• Razuman i uravnotežen pristup djetetu od iznimne
je važnosti. Djetetova sreća, socijalni i emocionalni
razvoj, važniji su od pretjerivanja s aktivnostima.
• DIJETE KOJE KREĆE U ŠKOLU MORA BITI
ZADOVOLJNO SAMO SA SOBOM I ŽELJETI IĆI
U ŠKOLU!
Školu treba predstaviti
djetetu u
realnom svjetlu
4. pitanje
• Kakva očekivanja imate od svog “prvašića”,
učiteljice, škole?
Molimo prokomentirajte vaša iskustva …..
Vrijeme: oko 10 min.
ZA KRAJ
• Evaluacija
Hvala na pažnji!