Transcript Stanicni organeli
Stanični organeli - pregled
Stanični organeli - pregled
Endoplazmatski retikulum (ER) Golgijev aparat Lizosomi Peroksisomi Mitohondriji Mikrofilamenti Mikrotubuli Trepetljike i bičevi
Endoplazmatski retikulum građa
Građen od dvosloja lipidnih membrana koje zatvaraju plosnate cisterne ispunjene tekućinom Povezan sa i nastavlja se na jezgrinu ovojnicu koja je zapravo specijalizirani dio općeg ER Hrapavi ER – ribosomi na površini, uz jezgru Glatki ER – bez ribosoma, dalje od jezgre Sarcoplasmic reticulim SR – regulacija Ca iona u mišićima
Endoplazmatski retikulum uloga
Kanalići ER služe za izmjenu tvari između jezgre i citoplazme, a mimo pora jezgrine ovojnice Hrapavi ER – sinteza proteina na ribosomima Neki proteini uklopljeni u membrane imaju ulogu enzima, npr. u sintezi lipida (glatki ER) Sintetizirani proteini bivaju uklopljeni lipidnom membranim -> transportna vezikula koja se odvaja od ER
Ribosomi -građa
Građeni od nekoliko rRNA molekula + 50ak proteina Dvije spojene podjedinice (veća i manja) Neki su vezani za ER, drugi plutaju u citoplazmi Spajaju se u komplekse - poliribosome
Ribosomi - uloga
Ribosomi su mjesto gdje se odvija sinteza peptidnih lanaca -> proteina Ribosomi na ER ->proteini za ekskreciju iz stanice Slobodni ribosomi -> proteini za potrebe stanice
Golgijev aparat - građa
Lipidnim membranama ograđen sustav odjeljaka (cisterni) koji su međusobno paralelni i od kojih se odvajaju mjehurići (vezikule)
Golgijev aparat - uloga
Usmjerava promet tvari u stanici Prihvaća transportne vezikule odaslane od ER Sekretorna uloga: spremanje, modificiranje (uklanjanje vode, emulgiranje lipida) i pakiranje sekretornih produkata Gradi staničnu membranu
Lizosomi - građa
Mjehurićasti organeli (mikrotjelešca) okruženi membranom koja je jednostruka Nastaju odvajanjem mjehurića od Golgijevog aparata Unutrašnjost je ispunjena hidrolitičkim enzimima Membrana ima ionsku pumpu koja stvara i održava jako kiselu sredinu unutar lizosoma
Lizosomi - uloga
Lizosomi su probavni sustav stanice Svojim enzimima razgrađuju tvari koje u stanicu uđu endocitozom (fagocitozom)
Peroksisomi - građa
Mikrotjelešca omeđena jednostrukom membranom kao i lisosmi ali sadrže oksidativne enzime Nastaju djelovanjem endoplazmatskog retikuluma (ovojnica) i slobodnih ribosoma (proteinski dio)
Peroksisomi - uloga
Enzimi peroksisoma oksidiraju masne kiseline, soli žučnih kiselina i kolesterol Metaboliziraju vodikov peroksid u netoksični oblik
Mitohondriji - građa
Dvostruka membrana, vanjska glatka, unutrašnja naborana (cristerne) Imaju vlastitu DNA i mehanizme za sintezu proteina, sami se umnažaju Smatra se da su porijeklom od bakterija
Mitohondriji - uloga
Proizvodnja ATP-a u procesima oksidacije Ostale manje poznate uloge – stanična signalizacija, komunikacija s okolinom – diferencijacija stanica – stanična smrt - apoptoza
Mikrofilamenti - građa
Aktinski mikrofilamenti nastaju spontanom polimerizacijom proteina aktina u uvjetima povišene koncentracije Ca ++ i Mg ++ Nastane tanka i dugačka spiralno savijena nit
Mikrofilamenti - uloga
Tvore stanični potporanj – citoskeleton koji je istovremeno i za pokretanje U kombinaciji s proteinom miozinom omogućava kontrakcije mišićnih stanica (vlakana)
Mikrotubuli - građa
Nastaju polimerizacijom proteina tubulina (alfa i beta) te nastanu niti protofilamenata koje se namatanjem formiraju u šuplje cilindre
Mikrotubuli - uloga
Tvore citoskelet i daju oblik i čvrstoću stanice Po njima se ostale organele kreću kroz citoplazmu Glavni su element bičeva i trepetljiki Tvore diobeno vreteno dok se stanica dijeli
Centrioli - građa
Građeni od 9 tripleta mikrotubula Dva centriola orijentirani međusobno okomito čine jedan centrosom Najčešće se nalaze blizu jezgre Nema nikakvu membranu
Centrioli - uloga
Centrioli su ishodište za sve mikrotubule U diobi stanice su ishodište za diobeno vreteno
Trepetljike i bičevi - građa
Građeni jednako, od 11 skupina mikrotubula (9 u krugu i 2 u sredini) trepetljike -> puno i kraće su Bičevi -> malo ih je i dulji su
Trepetljike i bičevi - uloga
Za pokretanje stanice (bičevi i trepetljike kod protozoa ili rep spermija kod metazoa) pokretanje tekućine po površini stanice (npr, trepetljike na epitelu dušnika, “guraju” prema van čestice unesene disanjem)