AUGUST COMTE \(1\) [129,5 KiB]

Download Report

Transcript AUGUST COMTE \(1\) [129,5 KiB]

AUGUST COMTE
(1798-1857)
• Osnovni ciljevi
• 1) Razviti sociološku teoriju mišljenja i
znanosti
• 2) Utvrditi odnos izmedju tri najvažnije
grupe znanosti – fizičkih, bioloških i
društvenih
• 3) Unutar sistema znanosti uspostaviti
autonomiju sociologije u odnosu na fiziku I
biologiju
• Osnovni je cilj stvoriti pozitivnu znanost o
društvu koja će
• A)objasniti dosadašnji razvoj čovječanstva
• B) predvidjeti njegov budući razvoj
• Društvo treba studirati znanstveno ne samo
zbog epistemoloških nego i aplikativnih razloga
• Znati da bi se predvidjelo, predviditi da bi se
djelovalo
• Comtov idealizam: reforma znanosti
uspostavlja intelektualni red a ovaj je
osnova svakog drugog reda
• Osnovna karakterisitka pozitivne metoda je
kada teološka objašnjenja ili metafizička (prvog
uzroka ili “suštine” stvari) zamjenimo
istraživanjem zakona – tj. traženja konstantnih
odnosa medju pojavama koje se promatraju.
• Osnovno je za pozitivnu metoda;
• -da observacija dominira nad imaginacijom
• -da se pojedine pojave promatraju iz aspekta
cjeline nauka
• -da se i socijalni fenomeni shvačaju kao
podčinjeni zakonitostima
• Comtova definicija znanosti o ljudskom,
društvenom je zapravo definicija društvenih
znanosti a ne definicija sociologije u užem
disciplinarnom smislu.
• Dvije faze u razvoju njegova mišljenja
• 1) znanstvena 1820-1842. (najvažnije djelo:
Kurs pozitivne filozofije u pet knjiga)
• 2) moralistička ili quazi-religiozna faza .počinje
1830tih i kulminira 181-1854 (tu piše “Sistem
pozitivne politike”-moralistički traktat kako
društvo treba rekonstruirati)
• Comtoeov pozitivizam
• Comtova pozitivna filozofija znaci prihvaćanje metoda
prirodnih znanosti i izucavanje društvenih pojava s
pomoću pozitivnih metoda
• Cilj pozitivne filozofije: otkrivanje zakona koji leže u
osnovi svega i svođenje tih zakona na najmani mogući
broj (uzor Newtonova teorija gravitacije)
• Društvena dinamika kako ljudski duh tako i socijalni
organizmi prolaze kroz tri faze razvoja.
• 1) teološki stadij –ljudski duh predstavlja sve
fenomene kao proizvode direktnog i neprekidnog
djelovanja nadpirodnih sila, čija samovoljna
intervencija objašnjava svu pojavnost svijeta
• U metafizičkom stadiju (koji je samo
modifikacija prvoga) nadrirodne sile se
zamjenjuju apstraktnim silama.
• Tj, religijski fenomeni (Bog) se zamjenjuju
metafizičkim principima (silom, prirodom)
• U pozitivnom stadiju duh odustaje od traženja
porijekla i svrhe svemira a traže se pravilnosti,
zakoni povezanosti svih fenomena u stvarnosti.
• Vrhunac teološkog sistema je zamjenjivanje
mnogih teoloških sila jednim Bogom;
• Vrhunac metafizičkih sistema je zamjenjivanje
posebnih entiteta jednim općim- prirodom, kao
izvorom svih fenomena
• Vrhunaz pozitivnog stadija bio bi smještanje
svih posebnih fenomena pod jedan opći princip
– na primjer zakon gravitacije (iz kojeg bi se
onda izvodila objašnjenja svih posebnih
fenomena)
• Svaki stupanj u razvoju duha koreliran je sa
odgovarajućim oblikom socijalne organizacje i
političke dominacije;
• Teološka faza- dominiraju svećenici a vladaju
vojni vođe;
• Metafizička faza (Srednji vijek i Renesansa)
• dominacija klerika i advokata;
• Pozitivna faza koja nastupa u njegovo vrijeme
• vladati će industrijski administratori i znanstveni
principi koje će provoditi znanstvenici.
• U prvoj fazi osnovna socijalna jedinica je obitelj,
u drugoj država, u trećoj
čovječanstvo(globalizacija)
• Evolucija ljudskog uma (kao i društvene faze u
razvoju) imaju paralelu u razvoju individualnog
uma.
• Filogenija (razvoj vrste) ponavlja se u ontogeniji
(razvoju individualnog organizma)
• Svatko od nas je veliki vjernik u djetinjstvu,
kritički metafizičar u adolescenciji a filozof
prirode u zreloj dobi
• Comtov idealizam: “prava znanost nema
drugog cilja nego uspostaviti intelektualni red, a
ovaj je pak osnova svakog drugog reda
(Pozitivna filozofija str.433)
• Prema tome intelektualna evolucija je osnovni
motor razvoja
• Drugi faktori;
• Povecana gustoća stanovništva- veca
konkurencija, povećana podjela rada stimuliraju
pojedinca; razvijaju se nove potrebe.
•
•
•
•
Ostali faktori:
Rasa
Klima
Političke akcije
• Osnovni progres čovječanstva je jedinstven ali
različite nacije dosežu različite stupnjeve
različitom brzinom. Razlike u rasi ili klimi mogu
utjecati samo na brzinu evolucije ali ne i na
smjer
• U razvoju društva smjenuju se organski i
kritički periodi.
• U organskom periodu socijalna stabilnost i
intelektualna harmonija prevladavaju i društvo
se nalazi u ravnoteži;
• U kritičkim periodima više nema ničega što je
sigurno, tradicije su podrovane i društvo se
nalazi u neravnoteži.
• Comte kaze uvijek postoji prijelazni period
anarhije koji traje barem generaciju – on je
nužan za uspostavu nove stabilnosti.
• Razoj znanosti
• Zakon o tri stadija vrijedi i za razvoj znanstvene
spoznaje.
• Znanstvene discipline se razvijaju od
najopćenitijeg, jednostavnog i najudaljenijeg od
čovjeka prema kompleksnijem i onome što je
čovjeku blize.
• Matematika –ona se bavi samo mjerljivim
relacijama među fenomenima u smislu
kvantiteta- to je najjednostavnije univerzalno
svojstvo svih fenomena.
• Astronomija –ona unosi silu (i naravno ima uži
predmet).
• Fizika – unosi nova organičenja kao svjetlost i
toplota
• Kemija – koja analizira kvalitativno
diferencirane substance
• Biologija – veći broj kvaliteta i uzi predmet,
samo organske stvari
• Socijalna fizika (sociologija) je najuža i
najkompleksnija
• Znanje o fizičkom svijetu dostiže prije pozitivni
stadij nego znanje o organskom zato jer je
neorganski svijet jednostavniji