Transcript 21\.4\. 3 1 dio Prakticne implikacije studija slucaja 2016 do razvoda [1,28 MiB]

Praktične implikacije u školskom
socijalnom radu – 1.dio
PROFESIONALNO
USMJERAVANJE,
PROCJENA
RAD ŠKOLSKOG
SOCIJALNOG RADNIKA S
UČENIKOM SUOČENOG
SA SOCIJALNIM RIZICIMA
(PROBLEMIMA)...
1
PROFESIONALNO USMJERAVANJE ili konzultacije
= interaktivni proces koji se događa između osobe u
potrebi i pomagača.
- primjena načela vođenja savjetovanja prema Rogersu!
- Proces stvaranja povjerenja
- Profesionalac mora znati što su konzultacije i koju vrstu
pomoći može dobiti
- konzultacije su jedan od najvažnijih alata ŠSR
2
PROFESIONALNO USMJERAVANJE ili konzultacije
Model konzultacija UČITELJA (Caplan i Caplan, 1993):
Postoje 4 razloga zbog kojih učitelji mogu imati problema s učenicima:
1.
Potreba za znanjem (zašto je učenik nemiran u vrijeme nastave –
ŠSR nudi znanje o obiteljskim okolnostima…)
2. Potreba za vještinama (učitelj ima znanja o ADHD, ali nema
vještine koje bi koristio u pristupu učeniku-ŠSR nudi mogućnost za
razvoj vještina)
3. Potreba za objektivnošću – učitelj postaje previše blizak s
učenicima ili previše udaljen od učenika-ŠSR ispituje
profesionalne potrebe učitelja, njegove profesionalne ciljeve i
profesionalni identitet. Pomaže učitelju doći do uvida.
3
PROCJENA U ŠKOLSKOM SOCIJALNOM
RADU
Što je procjena?
Dva aspekta:
1.) Procjena je sustavni način komuniciranja i razumijevanja onog što
se događa u:
 Razredu
 Unutar obitelji
 Na relaciji između škole i obitelji.
2.) Procjena je način traženja mogućnosti za:
- određenu intervenciju (koja intervencija?)
- najefikasniji učinak intervencije (tko, gdje i kada)
4
ŠTO SE PROCJENJUJE?
A)
Relacija škole prema psihosocijalnim zahtjevima
učenika i njegove obitelji

Socijalni radnik pojašnjava tko su mogući subjekti za
suradnju
Socijalni radnik tijekom stvaranja procjene može
koristiti različite resurse za prikupljanje informacija.
Resursi: institucije (koje?)

5
ŠTO SE PROCJENJUJE?
B) Odnos učenika s okolinom:
- prema načelima ekološke perspektive
- institucionalna i psihosocijalna procjena
- procjena uvjeta koji su potencijalni uzroci problema
C) Specifičan problem i potencijali učenika/osoba koje
su uključene u problem
6
D) Procjena mogućih potreba za promjenama u razredu
u:
- odnosima
- zahtjevima
- očekivanjima
Pr. «kutija prijedloga»
ŠTO SE PROCJENJUJE?
E) Procjena mogućih promjena u učenikovoj obitelji u:
- odnosima
- zahtjevima
- očekivanjima
F) Procjena mogućih promjena u strategijama
suočavanja učenika (sa zahtjevima…)
Promjene u pristupu (odnosi, zahtjevi i očekivanja)
 Mijenjaju se postupci učitelja i roditelja – ponekad
dovoljno (bez intervencije).
ŠSR radi na promjeni s učenicima i s roditeljima i s
učiteljima! (ekološka sustavna teorija)

7
ŠTO SE PROCJENJUJE?
POTREBE
1. Na relaciji škola-zajednica – specifične potrebe
učenika radi njegovog uključivanja u programe neke
organizacije/institucije koji će odgovoriti na njihove
potrebe
2.
8
U kontekstu iskustava učenika (prezentacija potreba
učenika upravi škole, učiteljima, članovima zajednice)
- približavanje problema svakoj skupini na specifičan
način
KOJE SE POTREBE PROCJENJUJU?
Ljudske potrebe :
= svi uvjeti života i ograničenja za postizanje uspjeha
- procjena socioekonomskog i zdravstvenog stanja
- Maslowljev koncept motivacije prema hijerarhiji potreba
Bazične potrebe: biološke, emocionalne, socijalne i duhovne
Prikupljeni podaci sadrže informacije o:
Socio-ekonomskom
stanju,
obrazovnim
postignućima,
obiteljskim odnosima, socijalnoj mreži učenika,
socijalnoj mreži obitelji, zdravstvenom stanju članova
obitelji...
9
Zašto provesti procjenu potreba?
Radi…
1. Boljeg razumijevanja problema (specifičnosti, dinamika, posljedice)
2. Stvaranja ideje o uzrocima i mogućim intervencijama
3. Usporedbe učenika s učenicima drugih škola
4. Izrade izvještaja o procjeni potreba koji treba biti dio prijedloga
intervencije ili programa.
5. Razgovora s upravom škole o postojanju problema
6. Argumentiranja razloga za uvođenje novog programa/intervencije
kojim bi se riješio problem
7. Osiguranja informacija koje će pomoći u planiranju i uvođenju novih
servisa
8. Utjecaja na Zakonske odredbe
10
Vrste podataka u procjeni potreba :
1. Specifičnosti koje opisuju istraživanu populaciju (dob,
spol, etnicitet, obiteljski prihodi…)
2. Učestalost pojave i usporedba prijašnjih podataka
– pr. Maloljetnička trudnoća, vršnjačko nasilje
3. Znanje o problemu (šira perspektiva)
4. Ponašanje (odsustvo s nastave, pijenje alkohola,
problemi u prehrani i sl.)
5. Potrebe učenika.
11
Planiranje procjene potreba :
5. Mobilnost stanovništva – da li se mijenja struktura
učenika radi čestih selidbi obitelji
6. Učestalost pojave nasilja i kriminalnih djela
maloljetnika
7. Postojeći resursi (zajednice, učenika) koji mogu
pomoći u realizaciji programa.
ZA KOJE VRSTE PROGRAMA SU OVE INFORMACIJE VAŽNE?
12
KAKO SE PROCJENJUJE? Metode procjene…
Sustavan pristup procjeni
Kvalitativna i kvantitativna procjena:
a) Intervjuiranje roditelja, učitelja i učenika…
b) Promatranje različitih situacija (razred, igralište, obitelj,
zajednica)
c)
Provođenje ankete
d) Formalni instrumenti: baze podataka škole i zajednice
13
Fokus u radu:

uvijek na dinamiku odnosa, a ne samo na određenu
osobu

traženje potencijala učenika, obitelji i škole ima prioritet
pred identificiranjem nedostataka
RAD S UČENIKOM
Što je studija slučaja?
Proučavanje slučaja je posebna metoda kojom se podaci
sređuju i iskazuju s ciljem da se očuva jedinstveni
karakter slučaja.
To je metoda u kojoj se pojedinac ili neka društvena jedinica,
nastoji zahvatiti u cjelini.


ŠSR istražuje činjenice
vezane uz okolinu na razini:
1.
Školskog uspjeha učenika
Socijalnog okruženja učenika
Razvojnih uvjeta učenika
Emocionalnih aspekata učenikovog funkcioniranja
2.
3.
4.
14
RAD S UČENIKOM
S učenikom s kojim radimo moramo znati:

Ime i prezime

U koji ide razred (dob)

Što se dogodilo? (krađa) Indikacije za intervenciju.

Koliko često se to događa?

Kako se to prije rješavalo?

Što je učenik poduzeo da smanji štetu i da se to ne ponovi?

Razloge za tretman

Tko mu je nastavnik

Reakcije učenika (razreda i_ili oštećenog učenika)

Moguće sankcije

Obiteljsku situaciju

Moguća rješenja
15
Problemi ponašanja djeteta kao osnova za intervenciju
socijalnog radnika
Depresija
Usamljenost
sramežljivost
Suicidalne
misli
16
Strahovi i
anksioznost
Postupak rada s učenikom:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
17
Razgovor s učenikom_učenicima
Socijalni radnik daje procjenu situacije i nudi moguća
rješenja i njihove posljedice
Učenici se uključuju u program za učenje socijalnih
vještina
Učenici se potiču da mijenjaju svoje ponašanje i za to se
nagrađuju.
Učenici sa socijalnim radnikom improviziraju situacije koje
izazivaju učenikovu agresiju i razgovaraju o mogućim
rješenjima tih situacija i njihovim posljedicama (dobrim i
lošim ishodima – o emocijama, potrebama i ponašanju)
Promatranje učenika u situacijama koje izazivaju ljutnju i
bijes – promatranje načina njegova reagiranja i razine
kontroliranja emocija i modificiranja ponašanja
Ponavljanje improvizacija – razgovor o emocijama,
potrebama i ponašanju za svaku opciju
Nagrade
Oblici ponašanja učenika u školi - indikacije za
intervenciju socijalnog radnika
Vrijeđanje, psovke
Krađa
Povučenost
Ometanje nastave
Loše ocjene
Markiranje
Autoagresija
Uništavanje stvari
učenika
18
Agresivno ponašanje
(fizičko i verbalno)
Uništavanje škole i
školskog inventara
Socijalni rizici i problemi kao osnova za intervenciju
socijalnog radnika (obitelji u riziku)
Siromaštvo
Migranti
Dijete s posebnim potrebama
Markiranje
Maloljetnička
trudnoća
“Ispadanje” iz škole
Udomljeno dijete
Zlostavljeno i
zanemareno dijete
Odvojeni život
od roditelja
19
Ovisnost
Rastava roditelja
Smrt roditelja
(žalovanje)
Problemi sa Zakonom
(roditelji ili dijete)
Socijalni rizici i problemi – konteksti i
izazovi

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Socijalni problemi djece mogu bitno utjecati na njihov
školski uspjeh i njihovo zdravo funkcioniranje
(socijalizaciju)
Djeca iz siromašnih obitelji
Djeca iz udomiteljskih obitelji
Zlostavljana i zanermarivana djeca
Razvod i odvojeni život djeteta i roditelja
Markiranje i dosada
Ispadanje iz škole
Ovisnost djece i mladih
Rad u malim grupama…
20
Socijalni rizici i problemi
I. Djeca iz siromašnih obitelji
21
-
ugrožene osnovne potrebe za hranom, kvalitetnim
stanovanjem, odjećom, očuvanjem zdravlja
-
Mogućnosti socijalnog radnika: odlazak u obitelj,
razgovor s roditeljima
-
Savjetodavni rad…upućivanje na CZSS, ostvarivanje
prava na materijalnu pomoć, upućivanje na resurse u
lokalnoj zajednici za traženje zaposlenja
-
Senzibilizacija nastavnog osoblja i uprave škole
(participacija u troškovima izleta, odlazaka u kazalište…
Djeca iz siromašnih obitelji
Zadaci socijalnog radnika:
-
-
-
-
-
22
Približavanje teme siromaštva svim učenicima – učenje
o mogućim razlozima za siromaštvo, beskućništvo
Poticanje solidarnosti i empatije
Raditi na destigmatizaciji siromašnih
Posjet skloništima beskućnika
Razgovor s nastavnicima: senzibilizacija za potrebe
i probleme siromašne djece
Uvođenje akcija pomoći: prikupljanje odjeće, kućnih
potrepština, materijalnih sredstava
Pokretanje inicijative za pomoć siromašnim obiteljima
na razini lokalne zajednice
Socijalni rizici i problemi
23
II. Djeca iz udomiteljskih obitelji
 U RH 1531 udomiteljskih obitelji koje brinu o 2187 djece
(Izvor:MSPM, 2013.).
 Veliki broj djece prije dolaska u udomiteljsku obitelj ima
traumatska iskustva iz primarnih obitelji
 Jedno dijete može imati iskustvo življenja u nekoliko
udomiteljskih obitelji
 Osjećaj nesigurnost i manje vrijednosti
 Neka djeca markiraju i “ispadnu” iz škole jer nemaju
dovoljno poticaja za obrazovanje od svojih bioloških
roditelja i udomitelja
 Neka udomljena djeca ne mare za školu jer im se
školske brige čine beznačajnima u odnosu na
traumatska iskustva zlostavljanja i zanemarivanja
Djeca iz udomiteljskih obitelji








24
Zadaci socijalnog radnika:
Razgovor s djetetom o udomiteljskoj obitelji, kontaktima
s biološkim roditeljima
važna suradnja između škole i udomitelja, škole i CZSS
Senzibilizacija djece i nastavnika za udomljeno dijete
Plan uključivanja (adaptacije) učenika u razred, školu
Zastupati mogućnost smještaja djeteta u razred koji
vodi nastavnik_ca s iskustvom i senzibilitetom za
takvo dijete kako bi učenik bio uspješan
Informiranje nastavnika i stručnih suradnika o važnim
informacijama o učenika koje je prikupio od CZSS,
udomitelja, roditelja, policije
Uključiti udomitelje u aktivnosti vezane uz obrazovanje
udomljenog djeteta, školske aktivnosti i sl.
Socijalni rizici i problemi
III. Zlostavljana i zanemarivana djeca
 Svako 10. dijete u RH je žrtva nekog od oblika nasilja u
obitelji
 Fizičko i seksualno zlostavljanje je povezano s
mentalnim poremećajima kao što su nesigurna
privrženost, PTSP, poremećaji ponašanja, poremećaji
pažnje (ADHD), depresijom, poteškoće u vršnjačkoj
socijalizaciji.
 Koliko će mentalno zdravlje djeteta biti poremećeno ovisi
o trajanju i učestalosti traume te dobi u kojoj je dijete
traumatizirano
 Počinitelji koriste prijetnju, oružje i silu
 Uloga ŠSR: osobni rad s učenikom, roditeljem, suradnja
s CZSS, Poliklinikom za zaštitu djece grada Zagreba,
policijom, liječnicima, sudom…
25  Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji
Zlostavljana i zanemarivana djeca
26
Zadaci socijalnog radnika:
Upozoriti nastavno osoblje na znakove zlostavljanja i zanemarivanja:
 Poteškoće s hodanjem, sjedenjem, igranjem
 Nevoljkost za promjenom odjeće ili izlaganje dijela tijela
pred drugima (tjelesni odgoj)
 veliki strah od: dodira, pristupanja, ispitivanja, odlaska kući,
održavanja higijene, putovanja s vlastitim roditeljima ili roditeljima
prijatelja,
 Bježanje iz škole i vlastite kuće
 Adolescentska prostitucija
 Seksualne sklonosti i vokabular netipičan za dijete
 Povlačenje, priče o samoubojstvu, pokušaj samoubojstva
 Velike promjene ponašanja
 Neodgovorno trošenje novaca, stvari, odjeće, slatkiša
 Prljava i krvava odjeća...
 Ožiljci, kraste, posjekotine,
 Spolne bolesti
 Maloljetnička trudnoća
Socijalni rizici i problemi
IV. Razvod i odvojeni život djeteta i roditelja






27
Svaki 4. brak u RH se razvodi
Djeca pod rizikom od traume odvajanja od roditelja +
prirode postupka odvajanja bračnih partnera (ne)nasilno
Djeca prolaze kroz novu adaptaciju, proces tugovanja,
traženja krivca (često imenuju sebe kao krivca)
Djeca obično žive s majkama
Odsustvo oca može izazvati kod djece: anksioznost,
sukobe s vršnjacima, hiperaktivnost, emocionalne
probleme (oko 75% djece treba stručnu pomoć),
može se dogoditi ponavljanje razreda.
Razvod i odvojeni život djeteta i roditelja
Zadaci socijalnog radnika:
 Uključivanje djece u programe koji se bave podrškom
djece rastavljenih roditelja (u DV i školi) – učenje vještina
prilagođavanja na promjenu (stan, sredina, odsustvo
roditelja)
 Uključivanje roditelja u programe za podršku roditeljima koji
prolaze kroz iskustvo razvoda braka

Obrađivanje tema kroz crtane filmove, novinske članke, igre,
crtanje i sl. (imenovanje osjećaja, povezivanje osjećaja uz
određeni događaj, učenje kontrole emocija, načina rješavanja
problema)

Uključivanje roditelja u programe koji se bave podrškom
rastavljenih roditelja (u DV i školi)
Učenje vještina suočavanja s promjenom, gubitkom partnera,
novim ulogama, odgovornostima, poteškoćama (sužavanje
28 socijalne mreže, financije, roditeljski stres)
