Transcript PPT prezentacija

UNUTARNJE TRŽIŠTE EU
SLOBODA KRETANJA RADNIKA
Nika Bačić Selanec, LL.M. (UMich)
Katedra za europsko javno pravo
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
[email protected]
OGRANIČENJA SLOBODE KRETANJA RADNIKA
 Diskriminacija na temelju državljanstva
 Radne dozvole
 Kvote
 Uvjet trajnog boravišta
 Uvjet poznavanja jezika
 Pravila vezana uz profesionalne kvalifikacije
 Administrativne prepreke
2
PRAVILA EU O SLOBODI KRETANJA
RADNIKA
osnovna odredba čl. 45. UFEU
+ sekundarno zakonodavstvo:
Uredba 492/2011, Direktiva 2014/54, Direktiva 2004/38 …)
+ presude Europskog suda u Luxembourgu
 doseg čl. 45. UFEU – koja su prava radnika prema pravu EU?
 tko je zaštićen odredbom? - definiranje pojma “radnik”
 tko su obveznici odredbe? - pitanje izravnog učinka
 koja su zabranjena ograničenja?
 koje su iznimke od pravila? kada je diskriminacija opravdana?
3
ČL. 45 UFEU
 (1) Osigurava se sloboda kretanja radnika unutar
Unije.
 (2) Ta sloboda kretanja podrazumijeva ukidanje svake
diskriminacije na temelju državljanstva među
radnicima iz država članica u vezi sa zapošljavanjem,
primicima od rada i ostalim uvjetima rada i
zapošljavanja.
4
Napomene
Ekonomski ↔ soc. aspekti slobode kretanja radnika
 Jesu li čl. 45 UFEU obuhvaćeni i državljani trećih država?
 Teritorijalni doseg čl. 45(1) UFEU





5
“Osigurava se sloboda kretanja radnika unutar Unije.”
C-36/74 Walrave & Koch – iako se posao obavlja izvan EU,
ukoliko je radnopravni odnos sklopljen unutar EU
C-214/95 Boukhalfa – iako je ugovor o radu sklopljen te se
posao obavlja u trećoj državi, ukoliko je na ugovor o radu
primjenjivo pravo države članice EU
C-544/11 Petersen – iako se posao obavlja u trećoj državi,
ukoliko je radnopravni odnos dovoljno usko povezan sa EU
MATERIJALNI DOSEG SLOBODE KRETANJA RADNIKA

Čl. 45(2) UFEU: 1) zapošljavanje,
2) primici od rada,
3) ostali uvjeti rada i zapošljavanja

Čl. 45(3) UFEU:
... ta sloboda podrazumijeva pravo na:
prihvaćanje stvarno učinjenih ponuda za zaposlenje
slobodno kretanje unutar državnog područja DČ-e u tu svrhu;
boravak u DČ-i radi zapošljavanja sukladno odredbama koje uređuju
zapošljavanje državljana te države utvrđenih zakonom i ostalim propisima
ostanak na državnom području DČ-e nakon prestanka zaposlenja u toj državi,
pod uvjetima sadržanim u uredbama koje sastavlja Komisija
(a)
(b)
(c)
(d)

6
Nepotpuna lista!
C-292/89 Antonissen
Čl. 45(3) UFEU uključuje:
 pravo ODLASKA I BORAVKA u drugoj državi članici EU
u svrhu TRAŽENJA POSLA
 pravo na RAZUMNO RAZDOBLJE kako


bi se mogli upoznati s ponudama zaposlenja koje
odgovaraju njihovim profesionalnim kvalifikacijama te
poduzeti potrebne korake kako bi se zaposlili.
 6 mjeseci razumno razdoblje
 čl. 6. Direktive 2004/38 – minimalno 3 mjeseca
 duže ako “pruži dokaze” da


7
nastavlja tražiti zaposlenje, i da
ima istinske šanse zaposliti se
C-67/14 Alimanovic
Prema članku 24. Direktive 2004/38, države članice EU
 dužne su odobriti pravo na socijalnu pomoć (opće pravilo o jednakosti postupanja):
 radnicima
 samozaposlenim osobama
 bivšim radnicima koji zadržavaju status radnika
 nisu dužne su odobriti pravo na socijalnu pomoć:
 svim građanima EU rijekom prva tri mjeseca njihovog boravka u toj državi članici koja nije
država članica njihove državljanstva
 osobama koje traže zaposlenje (imaju pravo na boravak prema presudi Antonissen, ali
nemaju pravo na socijalnu pomoć)
 Prema članku 7. Direktive 2004/38, bivši radnici zadržavaju status radnika ako su:
 privremeno nesposobni za rad zbog bolesti ili nesreće;
 nesvojevoljno nezaposleni nakon što su dulje od godinu dana bili zaposleni (prijavljeni kao
tražitelji zaposlenja u nadležnom uredu za zapošljavanje)
 nesvojevoljno nezaposleni nakon što su kraće od godinu dana bili zaposleni (prijavljeni kao
tražitelji zaposlenja u nadležnom uredu za zapošljavanje) – SAMO 6 MJESECI
 na strukovnom osposobljavanju
8
C-67/14 Alimanovic
OLAKŠICE ZA TRAŽENJE ZAPOSLENJA (jobseeker benefits)
= financijska davanja za olakšavanje traženja zaposlenja na tržištu rada NISU ‘socijalna
pomoć’ - predmet C-22/08 and C-23/08 Vatsouras
 Primjenjivo je opće pravilo o jednakosti postupanja (Članak 24(1) Direktive 2004/38) –
tražitelji zaposlenja imaju pravo na „olakšice za traženje zaposlenja”
SOCIJALNA POMOĆ (social assistance)
 nije definirana u Direktivi 2004/38, nego u praksi Suda EU
= primjenjiva je definicija za “posebna nedoprinosna novčana davanja” u smislu članka
70(2) Uredbe 883/2004 – predmet C-333/13 Dano
 sredstva za podmirivanje osnovnih životnih potreba za osobe koje ne mogu snositi
te troškove same
 ne ovise o doprinosima korisnika, već se financiraju iz poreznih sredstava
 čak i ako olakšavaju traženje zaposlenja (no njihova osnovna svrha je podmirivanje
osnovnih životnih troškova potrebnih za život dostojan čovjeka)
 sredstva za podmirivanje osnovnih životnih potreba dugotrajno
9
nezaposlenih + dječji doplatak
→ NIJE OLAŠKŠICA ZA TRAŽENJE ZAPOSLENJA, već SOCIJALNA POMOĆ
ZNAČENJE POJMA “RADNIK”
Značenje pojma “radnik” nije uređeno UFEU niti
sekundarnim zakonodavstvom već praksom Europskog
suda – široka definicija
Definiranje pojma “radnik” je u nadležnosti EU

C-75/63 Hoekstra
Čl. 48 [45] do 51 [48] Ugovora, su samim uspostavljanjem
slobode kretanja “radnika”, taj pojam podveli u nadležnost
prava Zajednice.
Kada bi definicija tog pojma bila u nadležnosti
nacionalnog prava, svaka država članica mogla bi
mijenjati značenje pojma “radnik migrant” i isključiti po
volji zaštitu danu Ugovorom određenim kategorijama
osoba.
10
ZNAČENJE POJMA “RADNIK”





11
Lawrie-Blum (66/85): “Osnovna karakteristika radnog
odnosa je da osoba određeno vrijeme obavlja usluge za i
pod uputama druge osobe u zamjenu za što prima
naknadu.”
Jany (268/99) - odnos subordinacije
Levin (53/81): “učinkovita i istinska djelatnost”, ne
“marginalni i pomoćni rad”; bez obzira da li je puno radno
vrijeme ili part-time; motiv zapošljavanja u drugoj državi
članici nije bitan
Kempf (139/85): bez obzira prima li socijalnu pomoć
Steymann (196/87): bez obzira je li plaća u gotovini –
“opipljiva korist”
Tko su obveznici odredbe čl. 45?
PITANJE IZRAVNOG UČINKA
IZRAVNI UČINAK (direct effect)
 Sposobnost odredbe da se pojedinci na nju pozovu
radi zaštite svojih subjektivnih prava
 VERTIKALNI izravni učinak
 pojedinci se na pravnu odredbu pozivaju protiv države
koja krši njihova prava
 HORIZONTALNI izravni učinak
 pojedinci se na pravnu odredbu pozivaju protiv drugih
pojedinaca koji krše njihova prava
12
VERTIKALNI I HORIZONTALNI IZRAVNI UČINAK
C-36/74 Walrave & Koch, paras. 21, 18, 19
“Čl. 45 koji se odnosi na zabranu svake diskriminacije
temeljem državljanstva u pogledu zaposlenja uz naknadu,
odnosi se i na ugovore i pravila koji ne potječu od javne
vlasti.”
“Zabrana diskriminacije utemeljene na državljanstvu ne
primjenjuje se samo na akte javnih vlasti već se proteže i na
pravila bilo kakve druge naravi kojima je svrha na zajednički
način uređivati zaposlenje uz naknadu i pružanje usluga.”
13
“Zabrana prepreka slobodi kretanja osoba između država
članica, kao temeljni cilj Europske unije bio bi narušen ukoliko
bi se zabrana mogla neutralizirati preprekama koje proizlaze iz
pravne autonomije udruga ili organizacija koje nisu dio javnog
prava.”
VERTIKALNI I HORIZONTALNI IZRAVNI UČINAK
C-281/98 Angonese, paras. 34-36
“Sud je već odlučio da, iako su određene odredbe Ugovora
formalno upućene državama članicama, ta činjenica ne
spriječava da odredbe kao što su zabrana diskriminacije
primjenjuju na ugovore između pojedinaca”
“...čl. 45 propisuje temeljnu slobodu koja se smatra primjenom
općeg načela zabrane diskriminacije (čl. 18 UFEU)”
“Slijedom navedenog, zabrana diskriminacije iz čl. 45 UFEU
također mora biti primjeniva i na privatne osobe.”
14
KOJA SU OGRANIČENJA ZABRANJENA?
 Izravna i neizravna diskriminacija
(direct and indirect discrimination)
“ukidanje svake diskriminacije na temelju državljanstva ”
 Nediskriminatorne mjere (C-41/93 Bosman, para. 103)
“...mjere koje izravno utječu na pristup na tržište rada druge
države članice ograničavaju slobodu kretanja radnika.”
15
→ Test pristupa tržištu
(market access test)
ODSTUPANJA
OD SLOBODE KRETANJA RADNKA
1)
o
o
o
Opravdanja (justicfications) – čl. 45(3) UFEU
Javni poredak (public policy)
Javna sigurnost (public security)
Javno zdravlje (public health)
 izravna diskriminacija
o Druga opravdanja? – sudska praksa
 neizravna diskriminacija i pristup tržištu
+ TEST PROPORCIONALNOSTI (sposobnost, nužnost)
2) Izuzeci (exceptions)
o Javne službe (public service)
o Prijelazna razdoblja (transitional period)
16
JAVNI POREDAK I JAVNA SIGURNOST
Bonsignore (67/74): osobno ponašanje pojedinca, a ne razlozi
opće prevencije
 Bouchereau (30/77): osobno ponašanje pojedinca predstavlja
sadašnju, istinsku i dovoljno ozbiljnu prijetnju javnom poretku
koja ugrožava neki temeljni interes društva
 Tsakouridis (C-145/09): “važni razlozi javne sigurnosti”
pretpostavljaju da je prijetnja javnoj sigurnosti posebno
visokog stupnja ozbiljnosti
 P.I. (C-348/09): kaznena djela obuhvaćena čl. 83(1) UFEU
države članice mogu smatrati obuhvaćenima pojmom
“važni razlozi javne sigurnosti”

17
IZUZETAK JAVNE SLUŽBE
Čl. 45(4) Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na


zapošljavanje u javnim službama (= javne ovlasti)
Javna služba kao realizacija suvereniteta države
C-149/79 Commission v. Belgium (No. 1)
javna služba = izravno ili neizravno sudjelovanju u izvršavanju

ovlasti dodijeljenih javnim pravom

dužnosti dodijeljene za očuvanje općih interesa države ili
drugih javnih tijela

18
Restriktivno tumačenje Suda EU
IZUZETAK JAVNE SLUŽBE



19
Dokument Komisije o opsegu čl.45(4),OJ C72/2,1988:
= JS: oružane snage, sudstvo, porezne vlasti, javna tijela koja
se bave pripremom i nadzorom pravnih akata
≠ JS: podučavanje, ne-vojna istraživanja u javnim tijelima
Dokument Komisije COM(2002) 694 final:
≠ JS: administrativni zadaci, tehničke konzultacije, održavanje
= JS: mjesta u državnim ministarstvima, regionalnim i
lokalnim tijelima, središnjim bankama i drugim javnim
tijelima koja se bave pripremom pravnih akata
– stroži pristup nego 1988.g.
C-405/01 Marina Mercante Española; C-47/08, C-50-54/08 i
61/08 Komisija v. Belg, Fr, Lux, Aus, Njem, Grčka i Portugal
PRIJELAZNA RAZDOBLJA
Uobičajena praksa od vremena pristupanja Španjolske i
Portugala te 10 CEEC 2004/2007.
prijelazno razdoblje od max 7 godina – 2+3+2


RH:

prvo prijelazno razdoblje (2 god) 1.7.2013.-30.6.2015.
 13x Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg,
Malta, Nizozemska, Njemačka, Slovenija, Španjolska, UK

drugo prijelazno razdoblje (3 god) 1.7.2015.-30.6.2018.
 5x Austrija, Malta, Nizozemska, Slovenija, UK
NAČELO RECIPROCITETA
20
Hvala!
21