Transcript Nepromjenjive vrste riječi

Nepromjenjive vrste riječi
Prijedlozi
• Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju
odnos između bića, stvari i pojava te utječu na
padež riječi uz koju stoje. Najčešće se odnose na
imenice i imeničke zamjenice, ali se mogu odnositi
i na pridjeve i brojeve.
• Jedino su nominativ i vokativ samostalni padeži
bez prijedloga, a svi se ostali padeži nazivaju
nesamostalnim ili kosim padežima te uz njih
dolaze prijedlozi.
• I neki prijedlozi mogu dobiti navezak (s - sa, k - ka,
pred - preda itd.).
Prijedlozi uz kose padeže
• Genitiv:
• od, do, iz, s(a), ispred, iza, izvan, van, unutar, iznad,
ispod, više, poviše, niže, prije, uoči, poslije, nakon, za,
tijekom, tokom, dno (podno, nadno, odno), vrh (povrh,
navrh, uvrh, zavrh), čelo, nakraj, onkraj, krajem,
potkraj, sred (nasred, posred, usred), oko, okolo, blizu,
kod, kraj, pokraj, pored, nadomak, nadohvat, i, u,
mimo, duž, uzduž, širom, diljem, preko, bez, osim,
mjesto (umjesto, namjesto), uime, putem, (s) pomoću,
posredstvom, između, (na)spram, put, protiv, nasuprot,
usuprot, usprkos, unatoč, zbog, uslijed, radi (zaradi,
poradi), glede, prigodom, prilikom, povodom
• Dativ:
• k(a), prema, naprama, nadomak, nadohvat,
nasuprot, usuprot, usprkos, unatoč, protiv
• Akuzativ:
• kroz, niz, uz, na, o, po, u, mimo, među, nad,
pod, pred, za
• Lokativ:
• na, o, po, prema, pri, u
• Instrumental:
• s(a), pred, za, nad(a), pod(a), među
• Čestice ili partikule nepromjenjiva su vrsta riječi kojima
se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza.
•
- nemaju značenje, ali mogu promijeniti
značenje rečenice
•
- služe za oblikovanje rečeničnog ustrojstva
•
upitne - li, zar
•
potvrdne i niječne - da, ne
•
zapovjedne - neka
•
ostale - evo, eto, čak, god, put, puta
Veznici
• Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi,
jezični pomoćni element (najčešće jedna ili
dvije riječi).
• Služe međusobnom povezivanju pojedinih
riječi, skupina riječi i rečenica.
• Pravi veznici:
• I, pa, te, ni, niti, a, ali, ili, jer, ako, premda, iako
• Vezničke riječi – riječi koje u rečenici mogu
imati i druge uloge osim povezivanja –
odnosne, imeničke i pridjevne zamjenice te
neki prilozi
• Tko, što, čiji, koji, kolik, kakav, gdje, kada, zato,
stoga …
Prilozi
• Prilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se
najčešće prilaže ispred glagola.
• mjesni, vremenski, načinski, uzročni, količinski
• - prilažu se glagolu i označuju uvjete vršenja
glagolske radnje
•
•
•
•
Vremenski prilozi
Pitanja: kada? otkada? dokada?
kada?
danas, večeras, jučer, sinoć, preksinoć, danas, sutra,
preksutra, ljetos, proljetos, jesenas, zimus, preklani,
obdan, obnoć, odmah, smjesta, sada, tada, onda,
ikada, nikada, nekada, ponekad, katkad, uvijek, svagda,
često, rijetko, rano, kasno, prije, poslije, potom,
nedavno, skoro, uskoro, napokon... otkada?
• odsad, otad, oduvijek, odavna, odmalena... dokada?
• dosad, dotad, dogodine, dovečer...
• Mjesni prilozi
• Pitanja: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? otkuda?
dokud?
• gdje?
• ovdje, tu, ondje, negdje, igdje, nigdje, onegdje, gore,
dolje, unutra, vani, sprijeda, straga..." kamo?
• ovamo, onamo, tamo, nekamo, nikamo, ikamo,
naprijed, natrag... kuda?
• ovuda, onuda, tuda, nikuda, nekuda, ikuda, kojekuda...
otkuda? odakle?
• odavde, otud, odatle, odonud, niotkuda, odozgo,
odozdo, odostraga, izdaleka, izvana, izbliza... dokle?
dokud?
• donekle, dovle, dotle, donle
•
•
•
•
Uzročni prilozi
Pitanja: zašto? zbog čega?
zašto? zbog čega?
zato, stoga
•
•
•
•
Posljedični prilozi
Pitanja: s kojom posljedicom/ishodom?
s kojom posljedicom?
uzalud, uzaman, utaman
•
•
•
•
Količinski prilozi
Pitanja: koliko? koliko puta?
koliko?
ovoliko, toliko, onoliko, nekoliko, malo,
premalo, više, manje, dosta, odveć, opet, još,
sasvim, potpuno, previše koliko puta?
• jedanput, dvaput, triput, stoput
•
•
•
•
Načinski prilozi
Pitanja: kako? na koji način?
kako?
ovako, onako, tako, nikako, nekako, ikako, svakojako,
jedva, svejedno, odjednom, sjedećke, ležećke,
potrbuške, naglas, napamet, nabolje, kriomice.
Načinski prilozi mogu nastati i od pridjeva:
• brzo, brže, najbrže, više, najviše, lijepo, veselo,
najveselije... bratski, sestrinski, gospodski, ljudski'
(Pozdravio me bratski.) Za razliku od pridjeva,
odgovaraju na pitanje kako?, a ne kakav?
• Usklici ili uzvici nepromjenjive su riječi kojima se
izražava neki doziv, osjećaj ili zvuk.
• Osjećaji i raspoloženja:
• ah, oh, hehe, he, hura, jao, joj, oho, uh, uf, ijuju, haj,
eh, ehe...
• Dozivanje, poticaji:
• iš, đija, mic, ej, de, hej, oj, ej, hej, o, hajde, na, halo...
• Onomatopeje
• bum, tras, pljus, hop, mljac, zum, klik, krc, škljoc,
kukuriku, vau, bla, mu, mjau, kva-kva...'
• Ovdje se mogu ubrojiti i prezentativi za pokazivanje
• evo, eto, eno