Transcript PSIHI*KI RAZVOJ *OVJEKA

PSIHOLOGIJA ODRASLE
DOBI I STARENJA
Prof. dr. sc. Jasminka Despot Lučanin
Literatura
 Obavezna :
Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja.
Jastrebarsko: Naklada Slap. (poglavlja 1, 13-19)
Schaie, K. W., Willis, S. L. (2001). Psihologija odrasle dobi i
starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (poglavlja 1-5)
 Preporučena :
Despot Lučanin, J.(2003). Iskustvo starenja (poglavlja 1, 2 i 10).
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Lacković-Grgin, K., Ćubela Adorić, V. (Ur.) (2005). Odabrane
teme iz psihologije odraslih. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Zadatak za vas:
 Nadopunite sljedeće rečenice:
•
•
•
•
Ja imam ____ godina.
Izgledam kao da imam ______ godina.
Osjećam se kao da imam ____ godina.
Ponašam se kao da imam ____ godina.
DEFINICIJA PSIHOLOGIJE
CJELOŽIVOTNOG RAZVOJA
Razvojna psihologija proučava i istražuje
promjene: tjelesne, kognitivne, socijalne,
emocionalne, te u ličnosti, koje se događaju
tijekom životnog vijeka pojedinca, od njegovog
začeća do smrti.
Psihologija odrasle dobi i starenja bavi se
proučavanjem psihičkog razvoja ljudi od odrasle
dobi do starosti, čimbenika koji utječu na razvoj u
toj dobi i mehanizama putem kojih se te razvojne
promjene odvijaju.
CILJEVI PSIHOLOGIJE
ODRASLE DOBI I STARENJA
1. Utvrditi opće zakonitosti po kojima
se odvijaju promjene u razvoju s
porastom dobi (npr. kognitivne promjene
– zaboravljanje).
2. Objasniti individualne razlike u
razvoju (npr. neki dožive krizu
sredovječnosti s 40, a neki s 50 godina).
3. Utvrditi utjecaj okoline na razvoj
čovjeka (npr., posao i roditeljstvo).
OSNOVNI PRISTUPI
PROUČAVANJU RAZVOJA
 Proučavanje pojedinih područja
razvoja – tjelesno, kognitivno,
socijalno ili područje ličnosti,
 Proučavanje dobnih razvojnih
razdoblja – npr. djetinjstvo,
adolescencija, mlađa i srednja odrasla
dob, starost.
OSNOVNA PODRUČJA RAZVOJA
 Tjelesni i motorički razvoj;
 Kognitivni razvoj, koji uključuje razvoj
mišljenja i govora;
 Socijalni i emocionalni razvoj, koji
uključuje razvoj ličnosti.
OSNOVNA DOBNA RAZVOJNA
RAZDOBLJA: PERIODIZACIJA RAZVOJA
RAZVOJNO RAZDOBLJE:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Prenatalni razvoj
Novorođenče
Malo dijete
Rano djetinjstvo
Srednje djetinjstvo
Adolescencija
Mlađa odrasla dob
Srednja odrasla dob
Kasna odrasla dob
TRAJANJE:
 začeće do rođ.-9 mj.
 prvih mjesec dana
 prve 2 godine
 2 - 6 godina
 6 - 12 godina
 12 – 19 godina
 19 – 40 godina
 40 – 60 godina
 60 godina do smrti
OSNOVNI ČIMBENICI KOJI
ODREĐUJU RAZVOJ
• BIOLOŠKI – npr. nasljeđe
• SOCIJALNI – npr. obitelj
• PSIHOLOŠKI – npr. interesi
Svi djeluju istovremeno, kroz čitav
životni vijek!
POJAM ŽIVOTNOG CIKLUSA
 Sveobuhvatni pristup proučavanju
razvoja.
 Jedan individualni životni vijek koji je
ograničen začećem, na početku, i smrću, na
kraju. Značajke su mu:
 progresivan je: odvija se samo u jednom
smjeru - od rođenja do smrti;
 sekvencionalan je: odvija se prema
određenom slijedu - dijete prije odraslog;
 cirkularan proces - razvoj se odvija uvijek na
isti način, iz generacije u generaciju.
INDIVIDUALNI ŽIVOTNI CIKLUS









0

ZAČEĆE
ROĐENJE

ŠKOLA
TIPIČNI DOGAĐAJI U JEDNOM


PUBERTET
PUNOLJETNOST
BIOLOŠKI M ČIMBENICIMA
SOCIJALNIM ČIMBENICIMA



ZAPOSLENJE
BRAK
RODITELJSTVO

KARIJERA


SMRT RODITELJA
MENOPAUZA


ODVAJANJE DJECE
UNUCI


UMIROVLJENJE
SMRT SUPRUŽNIKA


PRAUNUCI
SMRT
10
20
30
40
50
60
70
80
ŽIVOTNOM CIKLUSU ODREĐENI SU:
PSIHOLOŠKIM ČIMBENICIMA
ISJEČAK POVIJESNOG VREMENA

1910.

1920.-30.

1940.
II SVJETSKI RAT

1950.
TV

1960.
SVEMIRSKI LETOVI
SPUŠTANJE NA MJESEC, HIPPY

1970.
RAZVOJ

1980.
STABILIZACIJA (YU) / KOMPJUTERIZACIJA

1990.
HRVATSKA DRŽAVA / UJEDINJENA EUROPA

2000.
TISUĆLJEĆE

2010.
RECESIJA, EU
I SVJ ETSKI RAT
VELIKA KRIZA
ŽIVOTNI CIKLUS I POVIJESNO VRIJEME – STARI LJUDI









0

ZAČEĆE
ROĐENJE

10


20



30

ŠKOLA
40


50


60


70


80
PUBERTET
PUNOLJETNOST
ZAPOSLENJE
BRAK
RODITELJSTVO

1930.
VELIKA KRIZA

1940.
II SVJETSKI RAT

1950.
TV,
SVEMIRSKI LETOVI

1960.
SPUŠTANJE NA
MJESEC, HIPPY

1970.
RAZVOJ

1980.
STABILIZACIJA (YU)
KOMPJUTERIZACIJA

1990.
HRVATSKA DRŽAVA
UJEDINJENA EUROPA

2000.
TISUĆLJEĆE

2010.
RECESIJA, EU
KARIJERA
SMRT RODITELJA
MENOPAUZA
ODVAJANJE DJECE
UNUCI
UMIROVLJENJE
SMRT SUPRUŽNIKA
PRAUNUCI
SMRT
ŽIVOTNI CIKLUS – SREDOVJEČNI LJUDI

0










10


20



30

40


50


60


70


80
ZAČEĆE
ROĐENJE
ŠKOLA
PUBERTET
PUNOLJETNOST

1960.
TV, SVEMIRSKI
LETOVI; HIPPY

1970.
RAZVOJ

1980.
STABILIZACIJA (YU)
ZAPOSLENJE
BRAK
RODITELJSTVO
KARIJERA
SMRT RODITELJA
MENOPAUZA
ODVAJANJE DJECE
UNUCI
UMIROVLJENJE
SMRT SUPRUŽNIKA
PRAUNUCI
SMRT
KOMPJUTERIZACIJA

1990.
HRVATSKA DRŽAVA
UJEDINJENA EUROPA

2000.
TISUĆLJEĆE

2010.
RECESIJA, EU
ŽIVOTNI CIKLUS – MLADI LJUDI









0

ZAČEĆE
ROĐENJE

10


20



30

ŠKOLA
40


50


60


70


80
PUBERTET
PUNOLJETNOST
ZAPOSLENJE
BRAK
RODITELJSTVO
KARIJERA
SMRT RODITELJA
MENOPAUZA
ODVAJANJE DJECE
UNUCI
UMIROVLJENJE
SMRT SUPRUŽNIKA
PRAUNUCI
SMRT

1990.
HRVATSKA DRŽAVA
UJEDINJENA EUROPA

2000.
TISUĆLJEĆE

2010.
RECESIJA, EU
Životni ciklus i generacijski jaz
 Uslijed povijesnog vremena i doživljenih
iskustava, javljaju se razlike među
ljudima različite dobi.
 Te su razlike česti izvor nerazumijevanja
među ljudima - nazivamo ih razdor ili
jaz generacija.
UTJECAJI OKOLINE NA RAZVOJ
 Dobno normativni utjecaji - čimbenici
razvoja koji su slični za sve pojedince u
nekoj dobnoj skupini (pubertet, mirovina)
 Povijesno normativni utjecaji - događaji
koji se zbivaju u određenoj točki povijesnog
vremena i djeluju na sve pojedince (rat).
 Nenormativni utjecaji - čimbenici koji
nisu povezani s dobi ili povijesnim
zbivanjima, ali svejedno djeluju na
pojedince tijekom života (razvod braka,
bolest).
PROCESI STARENJA
Dugotrajni i raznoliki, teško odrediti kad počinju:
 kronološko starenje – broj godina proteklih od
rođenja osobe;
 biološko starenje - promjene u funkcijama
organizma tijekom vremena (sastav kostiju,
osjetilne sposobnosti);
 psihološko starenje - vlastita percepcija osobe
o procesu starenja, (npr. biološki mlada osoba
može se smatrati psihološki starom i obrnuto);
 socijalno starenje - način na koji osobe
doživljavaju starenje u odnosu prema društvu u
kojem žive.