Neverbalna komunikacija - Klasična gimnazija fra Marijana

Download Report

Transcript Neverbalna komunikacija - Klasična gimnazija fra Marijana

 Čovjek najveći dio svog vremena provodi u komunikaciji s
drugim ljudima. Međutim, pri govornom komuniciranju, svaku
poruku, osim samih riječi, čine još dvije komponente:
korištenje glasa (ton glasa, njegova boja, brzina govora,
glasnoća, izgovor, pauze u govoru) i korištenje tijela (mimika i
gestikulacija). Čovjek se pri interakcijama, licem u lice,
ponajviše usredotočuje na svoje riječi, pa zaboravlja kako pri
tom njegovi pokreti, stavovi i izrazi lica kazuju svoju priču.
 Pri svakoj interakciji odašiljemo emocionalne signale, a ti
signali utječu na osobe oko nas.
 Neverbalna komunikacija je način kojim ljudi
komuniciraju bez riječi, bilo namjerno ili nenamjerno.
Neverbalno ponašanje se koristi za: izražavanje emocija,
pokazivanje stavova, odražavanje osobina ličnosti i poticanje ili
mijenjanje verbalne komunikacije.
•
Većina suvremenih istraživanja na području komunikologije
pokazala je kako je neverbalna komunikacija presudna u
prvom kontaktu.
• Čak 60% kompletnog utiska, prilikom upoznavanja (prvi
dojam) formira se na osnovi neverbalne komunikacije.
Halo-efekt
Naročito važan aspekt neverbalne komunikacije je tzv.
„halo-efekt“. Halo-efekt je naziv za prvi dojam o pojedinoj
osobi koji se može stvoriti u prvih 7 sekundi susreta dvije
osobe, a koji često određuje cjelokupni budući odnos tih
osoba. Posljednjih desetljeća provedena su brojna
istraživanja čiji je cilj bio utvrđivanje onih elemenata koji
utječu na halo-efekt.Većina otkrića ukazuje na važnost
slijedećih elemenata: cjelokupni izgled osobe (visina, težina,
stav, kretnje, hod, simetričnost i ljepota lica, boja očiju,
dužina nosa, itd.), miris osobe, sličnost osobe s drugim
osobama uz koje nas vezuju pozitivne ili negativne emocije,
glas i druge karakteristike govora osobe, te naravno, odjeća i
drugi tjelesni ukrasi.
Djela govore više od riječi!!!
 Psihologijska istraživanja upravo nam to i potvrđuju!
 Smatra se da samo 7% emocionalnog značenja prenosimo riječima.
Oko 93% prenosimo tonom glasa i neverbalnim znakovima kao što
su govor tijela, geste, izrazi lica i sl.
 Neverbalni znakovi stvaraju značenje poruke koju prenosimo. Isto
tako,naše osjećaje i reakcije temeljimo ne toliko na onome što druga
osoba kaže, koliko na onome što ona čini.
 Kada npr.ono što osoba govori nije usklađeno s onim što osoba čini,
svi ćemo prije povjerovati neverbalnim znakovima i to zbog toga što
je neverbalne znakove teže odglumiti.
Neverbalna komunikacija sastoji se od mnoštva znakova od kojih
svaki ima svoje značenje. Mi svakodnevno komuniciramo pomoću tih
znakova i "čitamo" ih kod drugih ljudi, a da toga nismo ni svjesni. U
većini slučajeva ne znamo nama svojstvene pokrete i izraze lica.
Najčešća podjela neverbalnih znakova razlikuje tri tipa:
1. paralingvistički - izgovor, popratni glasovi, visina i
jačina glasa, ritam i tempo govora, naglasak
2. kinetički - pokreti, geste, kontakt očima, dodir, miris
3. proksemični - distanca u odnosu, znakovi kontroliranja
osobnog izgleda.
Ton glasa, spuštanje ili podizanje glasa,
ubrzani ili usporeni govor, naglašavanje
pojedinih riječi, umetnute pauze i sl. služe nam
za ostvarivanje svih navedenih funkcija kojima
služi neverbalno ponašanje.
Parajezik
 Parajezik je zajednički naziv za prodiziju (visinu, naglasak,
vremenski raspored i stanke),emocionalni ton glasa, naglasak i
pogreške u govoru kao što je zamuckivanje, glasovi na "aaa",
"hm" itd.
 Te paralingvističke aspekte govora, primjerice intonaciju,
koristimo da bismo naglasili rečenice, a ponekad i da bismo
izmjenili upotrebnu gramatiku. Podižući glas tvrdnju možemo
pretvoriti u pitanje.
 Brzina kojom osoba govori može biti indikator emocionalnog
stresa. Tjeskobni ljudi često govore vrlo brzo. Ponavljanja i
zamuckivanja su također pokazatelji anksioznosti,dok "hm" i
"ovaj" služe za dobivanje vremena, a istovremeno signaliziraju
da se govor i dalje nastavlja.
Kontakt očima i pogled su vrlo moćni
neverbalni znakovi: širom otvorene oči i
proširene zjenice pokazatelj su sviđanja,
smještaj i duljina pogleda ukazuju na interes
i emocije i pomaže nam u usklađivanju
komunikacije s drugom osobom, skrivanje
pogleda često je znak neiskrenosti, ali može biti
i znak neugode.
Vizualna komunikacija
 je jedna od najvažnijih kanala neverbalne komunikacije
 dokazano je da se dvostruko duže gleda pri slušanju, nego
što se gleda pri govorenju. Kontakt očima je obično vrlo
kratak, u prosjeku traje jednu sekundu, dok je prosječna
duljina pogleda oko tri sekunde.
 Veza između dvoje ljudi rezultira različitom količinom
gledanja i kontakta očima, individualne varijacije su
velike. Prijatelji manje gledaju i kontaktiraju očima od
stranaca. Ipak, ako je dvoje ljudi zaljubljeno, gledanje i
posebno kontakt očima puno su češći nego kod bilo koje
druge socijalne veze.
Dodir pokazuje naklonost, bliskost, ugodnost i
ponekad dominiranje. Određen je s tri faktora:
stupnjem sviđanja i privlačnosti, stupnjem
poznatosti i bliskosti, moći i statusom.
Dlanovi
Otvoreni dlanovi prepoznatljiva su gesta
otvorenosti i iskrenosti.Na temelju ove
nesvjesne reakcije intuitivno bismo
zaključili da naš sugovornik govori istinu i
da je otvoren prema nama.Otvorenim
dlanovima suprotstavljeni su dlanovi
okrenuti prema dolje koji ukazuju na
superiornost osobe i autoritet.Upiranje
kažiprstom prema sugovorniku izaziva
negativne emocije i može se interpretirati
kao oblik zastrašivanja.Umjesto toga bolje
je koristiti tzv.OK gestu u kojoj se
preklapaju palac i kažiprst.
Jolie: otvoreni dlanovi
Obama: "Ok gesta"
Hilary Clinton: upiranje kažiprstom
Rukovanje
 Postići prednost lijeve strane daje mogućnost
tzv.dominantnog rukovanja ili postavljanja ruke pri
rukovanju u gornju ili dominantnu poziciju
Rukovanje na distanci
Pogled prema gore
 Pogled prema gore klasična je gesta neverbalne
komunikacije prepoznatljivija i češća kod žena,kojom
se nastoji izazvati empatija prikazujući se u
podređenom i ranjivom položaju
Charles Darwin je vjerovao da je ljudsko izražavanje emocija
univerzalno, tj. da svi ljudi na isti način izražavaju i tumače emocije
izrazima lica. Istraživanja pokazuju da je Darwin bio u pravu za šest
glavnih emocionalnih ekspresija.
Srdžba
sreća
iznenađenje
strah
gađenje
tuga
Izrazi lica
 Lice je najizražajnija i najprepoznatljivija značajka svih ljudskih





bića. Njime se izražavamo,a da ne upotrebljavamo riječi
Sreća se izražava smijehom pri čemu se donji kapci uzdižu i digne
se koža oko vanjskog kuta oka.
Kad je osoba iznenađena širom otvara oči, obrve joj se uzdignu i
zakrive,a donja čeljust padne i usne joj se rastave.
Kod straha se oči također otvore, ali donji kapci su napeti; obrve se
uzdignu i približe. Usne se povuku u vodoravnom položaju.
Za gnjevan izraz lica karakteristično je spuštanje obrva, izravan
pogled i intenzivno gledanje u oči, gornji kapci su spušteni, a donji
su napeti i sužavaju pogled.
Zgađeno lice ima podignute donje kapke i stisnute čeljusti ili
otvorene čeljusti i često ga prati boranje nosa.
Urođena osnova izražaja
 Postoje upadljive, površne razlike između ljudskih kultura, ali
iza njih se ponekad kriju mnoge osnovne sličnosti, posebno u
izražavanju emocija putem izraza lica.
 Specifični rituali pozdravljanja možda se moraju naučiti, ali
potreba da se vrši neka vrsta vidljivog izražavanja naklonosti
pri susretu ili rastanku zajednička je svim ljudima. Dokazi
pokazuju da se kod pozdrava obično koristi "bljesak
obrvama",što se smatra univerzalnim znakom.
 Istraživanja su pokazala da djeca koja su rođena gluha i slijepa
pokazuju osnovne izraze lica za izražavanje smijeha,
osmjehivanja, plakanja, iznenađenja i bijesa.
 Te se radnje vrše nezavisno od učenja, zbog čega moraju biti
urođene!!
Prikazivanje sebe
 Odjeća koju nosimo, način na koji se češljamo, koristimo
šminku i ukrašavamo tijelo drugim umjetnim proizvodima
predstavljaju načine izražavanja sebe.
 Način na koji projektiramo sebe pruža ljudima informacije
o društvenoj klasi, etničkoj identifikaciji, bračnom statusu.
Kako prepoznati kada netko laže?
Cijelo tijelo otkriva mnogo više istine no što bi ljudi željeli. U nekim
istraživanjima, otkriveno je slijedeće o ljudima koji lažu:
1. Smanjuje se učestalost običnih gestikulacija – pokreta rukama. Ljudi
nesvjesno osjećaju da bi ih pokret rukama mogao otkriti i zato ga smanjuju.
2. Povećava se učestalost dodirivanja lica rukama – glađenje brade,
dodirivanje i trljanje nosa, češkanje obrve, povlačenje za uho i sl. Dva su
najčešća – dodirivanje nosa i pokrivanje usta.
3. Broj tjelesnih pokreta raste – promjene u položaju trupa, iz jednog
sjedećeg položaja u drugi i sl.
4. Jedna gesta rukama bila je češća – odmahivanje rukom.
5. Mikroekspresija lica u laži drugačija je od one dok se govori istina. Te
izraze lica većina ljudi zapaža na nesvjesnoj razini.
6.Zjenice – nakon laži će se raširiti; to je posljedica izlučivanja adrenalina.
Ovaj efekt ovisi o ozbiljnosti laži. Male bezopasne laži ne moraju
prouzročiti širenje zjenica.
7.Predmeti – lažovi će se igrati s predmetima koje drže, kao što je ručna
torba, narukvica, mobitel ili kosa. Nekada između sebe i druge osobe stave
prepreku, često nešto vrlo jednostavno, poput šalice kave. To je podsvjestan
način obrane od napetosti koju izaziva laganje.
8.Sarkazam – neiskreni ljudi često će koristiti sarkazam kada odgovaraju
na optužbe
Prezentaciju izradila : Jana Relić 3.b
Mentorica: prof.Blanka Borić