Gojaznost pedijatrijski problemi Petar Irkic Uvod • Pregledima je dokazano da se javljaju brojni deformiteti kod omladine medju kojima je vodeci – Gojaznost. • Gojaznost se.

Download Report

Transcript Gojaznost pedijatrijski problemi Petar Irkic Uvod • Pregledima je dokazano da se javljaju brojni deformiteti kod omladine medju kojima je vodeci – Gojaznost. • Gojaznost se.

Slide 1

Gojaznost
pedijatrijski problemi

Petar Irkic

Uvod
• Pregledima je dokazano da se javljaju brojni deformiteti kod
omladine medju kojima je vodeci – Gojaznost.
• Gojaznost se najvise razvija u gradskoj sredini I danas
predstavlja na neki nacin vid epidemije.
• Glavni razlozi su losa ishrana,slaba pokretljivost I nedovoljno
fizicke aktivnosti.
• Pored ishrane do gojaznosti moze doci usled endokrinih
poremecaja i genetskih oboljenja.

Losa ishrana
veliki svetski problem

Gojaznost
• Gojaznost je hronicni poremecaj koji podrazumeva
akumulaciju masnog tkiva 15-20% vise u odnosu na uzrast
nego sto je potrebno.
• Razlikuju se primarna I sekundarna gojaznost.
• Primarna gojaznost
1. Porodicna(gojaznost jednog ili oba roditelja)
2. Posledice fizickih ili emocionalnih dogadjaja
3. Neodgovarajuce navike u ishrani(retki,kaloricni obroci)

Gojaznost
• Sekundarna gojaznost
• Vezana je za endokrino oboljenje I u ovom slucaju je potreban
lekarski plan lecenja I sprecavanja daljeg pogorsavanja
gojaznosti.
• Veliki uticaj na pogorsavanje endokrinih problema ima
savremen nacin zivota tj. 25 casova u proseku se provodi u
sedecem polozaju ispred tv/kompijuter uredjaja I u
zatvorenom prostoru.

Gojaznost
• Gojaznost sa sobom povlaci mnoga druga
oboljenja kao sto su rizik od srcanih
oboljenja,dijabetes,artritis gastrularne vrste raka
kao I veci rizik od smrtnosti u mladjim godina pa I
invalidited.
• WHO shvata ovo I ulaze velike kolicine novca u
edukaciju kao I u organsku/pravilnu ishranu u
skole I poslovne menze.
• U svrsi sprecavanja gojaznosti i promovisanja
zdravog nacina zivota sirom sveta ali i Srbije
osnivaju se rekreativni programi za decu I
omladinu u kome ce se u zdravom I prirodnom
okruzenju raditi na ishrani I fizickoj aktivnosti u
svrsi poboljsavanja fizicke spremnosti.

Sprecavanje gojaznosti
• Gojaznost se sprecava fizickim navikama I redukovanom regulisanom
ishranom.
• Ishrana
• Ishrana ne sme biti drasticno redukovana,jer su se I organizam I osoba vec
navikli na odredjen rezim ishrane I on se vremenom treba iskoreniti.
• Obroci se moraju organizovati po principu da ih ima sto vise idealno
5 (3 obroka I 2 uzine) ali da kolicinski budu znatno manji.
• Namirnice moraju biti raznovrsne, sa insistiranjem na voću i povrću
(čak i smrznutom), ribi i skrobnim namirnicama (sočivo, testenina,
pirinač, griz...) koje produžavaju osećaj sitosti, i donose organizmu
važne vitamine i minerale. Kod dece se takođe insistira na
namirnicama bogatim kalcijumom (mleko, sir).

Sprecavanje gojaznosti
• S druge strane, mora se ograničiti unos
slatkiša i naročito namirnica bogatih
mastima. To se odnosi i na neka gotova
jela, suhomesnate proizvode, pohovane
šnicle ili šnicle punjene sirom, pomfrit.
• Da bi obroci bili uravnoteženi, savetuje se
da se skrobne namirnice jedu uveče, ako je
povrće bilo za ručak, ili obrnuto, kao i
parče mesa, ribe ili jedno jaje u toku dana.
• Veliki broj dece suviše gleda televiziju i
istovremeno jede. Drugi problem je što
puno njih barem jednom nedeljno jede
«brzu hranu».

Sprecavanje gojaznosti

• Fizicka aktivnost
• Najbolje bi bilo da se bave sportom. Ipak,
adolescenti sa viškom kilograma ne vole
sportove u kojima osećaju teret svoje težine,
već se radije odlučuju za plivanje ili vožnju
bicikla ili rolera.
• Fizicku aktivnost treba uskladiti sa zdravstvenim
mogucnostima.
• Potrebno je preko 20 minuta intenzivnog rada
da bi organizam poceo da sagoreva masne
naslage,samim
tim da bi poceo proces mrsavljenja.
• Najefikasnije su se pokazale kondicione vezbe
kao sto su:brzi hod,trcanje voznja bicikle koje
crpe dosta energije I sagorevaju masne naslage.
• Takodje vezbe oblikovanja I povecanja misicne
mase ne smeju biti iskljucene iz procesa
mrsavljenja.

Sprecavanje gojaznosti
















UZRAST:

SPORTSKA AKTIVNOST:

7-8
8-9
7-10
9-10
9-12
10-11
10-12
11-12
12-13
12-13
12-14
13-14
14-15

plivanje,sportska gimnastika, umetničko plivanje
umetničko klizanje
stoni tenis i tenis
skokovi u vodi, smučanje, skijaški skokovi
nordijske discipline ( trčanje )
sportsko-ritmička gimnastika
brzo klizanje, fudbal, atletika, jedrenje, surfing
akrobatika, košarka, rukomet, odbojka, hokej, vaterpolo
rvanje, konjički sport
veslanje, streljaštvo, mačevanje
boks
biciklizam
dizanje tegova i body building

Sprecavanje gojaznosti















Tabela efekata fizičke aktivnosti kod pojedinih stanja i oboljenja ( Bar Or 1983 ):
ANOREXIA NERVOSA
ASTHME BRONCHIALE
PARALISIS CEREBRALIS
CYSTIS FIBROSIS PULMONIUM
DIABETES MELLITUS
HEMOPHILIA
HYPERTENSIA ARTERIALIS
MENTAL RETRDATION
MUSCULAR DISTROPHY
OBESITAS
ARTHRITIS RHEUMATICA
SCOLIOSIS

utiče na promenu ponašanja
redukuje broj i obim spazma
poboljšanje motorike
ventilacija i drenaža mukusa
poboljšanje metaboličke kontrole šećera
mobiliše i poboljšava motoriku
blago snižava pritisak
poboljšana socijalizacija
povećanje snage neoštećenih mišića
kontrola težine, samopoštovanje
mobilizacija motorike
stabilizacija procesa i redukcija tegoba


Slide 2

Gojaznost
pedijatrijski problemi

Petar Irkic

Uvod
• Pregledima je dokazano da se javljaju brojni deformiteti kod
omladine medju kojima je vodeci – Gojaznost.
• Gojaznost se najvise razvija u gradskoj sredini I danas
predstavlja na neki nacin vid epidemije.
• Glavni razlozi su losa ishrana,slaba pokretljivost I nedovoljno
fizicke aktivnosti.
• Pored ishrane do gojaznosti moze doci usled endokrinih
poremecaja i genetskih oboljenja.

Losa ishrana
veliki svetski problem

Gojaznost
• Gojaznost je hronicni poremecaj koji podrazumeva
akumulaciju masnog tkiva 15-20% vise u odnosu na uzrast
nego sto je potrebno.
• Razlikuju se primarna I sekundarna gojaznost.
• Primarna gojaznost
1. Porodicna(gojaznost jednog ili oba roditelja)
2. Posledice fizickih ili emocionalnih dogadjaja
3. Neodgovarajuce navike u ishrani(retki,kaloricni obroci)

Gojaznost
• Sekundarna gojaznost
• Vezana je za endokrino oboljenje I u ovom slucaju je potreban
lekarski plan lecenja I sprecavanja daljeg pogorsavanja
gojaznosti.
• Veliki uticaj na pogorsavanje endokrinih problema ima
savremen nacin zivota tj. 25 casova u proseku se provodi u
sedecem polozaju ispred tv/kompijuter uredjaja I u
zatvorenom prostoru.

Gojaznost
• Gojaznost sa sobom povlaci mnoga druga
oboljenja kao sto su rizik od srcanih
oboljenja,dijabetes,artritis gastrularne vrste raka
kao I veci rizik od smrtnosti u mladjim godina pa I
invalidited.
• WHO shvata ovo I ulaze velike kolicine novca u
edukaciju kao I u organsku/pravilnu ishranu u
skole I poslovne menze.
• U svrsi sprecavanja gojaznosti i promovisanja
zdravog nacina zivota sirom sveta ali i Srbije
osnivaju se rekreativni programi za decu I
omladinu u kome ce se u zdravom I prirodnom
okruzenju raditi na ishrani I fizickoj aktivnosti u
svrsi poboljsavanja fizicke spremnosti.

Sprecavanje gojaznosti
• Gojaznost se sprecava fizickim navikama I redukovanom regulisanom
ishranom.
• Ishrana
• Ishrana ne sme biti drasticno redukovana,jer su se I organizam I osoba vec
navikli na odredjen rezim ishrane I on se vremenom treba iskoreniti.
• Obroci se moraju organizovati po principu da ih ima sto vise idealno
5 (3 obroka I 2 uzine) ali da kolicinski budu znatno manji.
• Namirnice moraju biti raznovrsne, sa insistiranjem na voću i povrću
(čak i smrznutom), ribi i skrobnim namirnicama (sočivo, testenina,
pirinač, griz...) koje produžavaju osećaj sitosti, i donose organizmu
važne vitamine i minerale. Kod dece se takođe insistira na
namirnicama bogatim kalcijumom (mleko, sir).

Sprecavanje gojaznosti
• S druge strane, mora se ograničiti unos
slatkiša i naročito namirnica bogatih
mastima. To se odnosi i na neka gotova
jela, suhomesnate proizvode, pohovane
šnicle ili šnicle punjene sirom, pomfrit.
• Da bi obroci bili uravnoteženi, savetuje se
da se skrobne namirnice jedu uveče, ako je
povrće bilo za ručak, ili obrnuto, kao i
parče mesa, ribe ili jedno jaje u toku dana.
• Veliki broj dece suviše gleda televiziju i
istovremeno jede. Drugi problem je što
puno njih barem jednom nedeljno jede
«brzu hranu».

Sprecavanje gojaznosti

• Fizicka aktivnost
• Najbolje bi bilo da se bave sportom. Ipak,
adolescenti sa viškom kilograma ne vole
sportove u kojima osećaju teret svoje težine,
već se radije odlučuju za plivanje ili vožnju
bicikla ili rolera.
• Fizicku aktivnost treba uskladiti sa zdravstvenim
mogucnostima.
• Potrebno je preko 20 minuta intenzivnog rada
da bi organizam poceo da sagoreva masne
naslage,samim
tim da bi poceo proces mrsavljenja.
• Najefikasnije su se pokazale kondicione vezbe
kao sto su:brzi hod,trcanje voznja bicikle koje
crpe dosta energije I sagorevaju masne naslage.
• Takodje vezbe oblikovanja I povecanja misicne
mase ne smeju biti iskljucene iz procesa
mrsavljenja.

Sprecavanje gojaznosti
















UZRAST:

SPORTSKA AKTIVNOST:

7-8
8-9
7-10
9-10
9-12
10-11
10-12
11-12
12-13
12-13
12-14
13-14
14-15

plivanje,sportska gimnastika, umetničko plivanje
umetničko klizanje
stoni tenis i tenis
skokovi u vodi, smučanje, skijaški skokovi
nordijske discipline ( trčanje )
sportsko-ritmička gimnastika
brzo klizanje, fudbal, atletika, jedrenje, surfing
akrobatika, košarka, rukomet, odbojka, hokej, vaterpolo
rvanje, konjički sport
veslanje, streljaštvo, mačevanje
boks
biciklizam
dizanje tegova i body building

Sprecavanje gojaznosti















Tabela efekata fizičke aktivnosti kod pojedinih stanja i oboljenja ( Bar Or 1983 ):
ANOREXIA NERVOSA
ASTHME BRONCHIALE
PARALISIS CEREBRALIS
CYSTIS FIBROSIS PULMONIUM
DIABETES MELLITUS
HEMOPHILIA
HYPERTENSIA ARTERIALIS
MENTAL RETRDATION
MUSCULAR DISTROPHY
OBESITAS
ARTHRITIS RHEUMATICA
SCOLIOSIS

utiče na promenu ponašanja
redukuje broj i obim spazma
poboljšanje motorike
ventilacija i drenaža mukusa
poboljšanje metaboličke kontrole šećera
mobiliše i poboljšava motoriku
blago snižava pritisak
poboljšana socijalizacija
povećanje snage neoštećenih mišića
kontrola težine, samopoštovanje
mobilizacija motorike
stabilizacija procesa i redukcija tegoba


Slide 3

Gojaznost
pedijatrijski problemi

Petar Irkic

Uvod
• Pregledima je dokazano da se javljaju brojni deformiteti kod
omladine medju kojima je vodeci – Gojaznost.
• Gojaznost se najvise razvija u gradskoj sredini I danas
predstavlja na neki nacin vid epidemije.
• Glavni razlozi su losa ishrana,slaba pokretljivost I nedovoljno
fizicke aktivnosti.
• Pored ishrane do gojaznosti moze doci usled endokrinih
poremecaja i genetskih oboljenja.

Losa ishrana
veliki svetski problem

Gojaznost
• Gojaznost je hronicni poremecaj koji podrazumeva
akumulaciju masnog tkiva 15-20% vise u odnosu na uzrast
nego sto je potrebno.
• Razlikuju se primarna I sekundarna gojaznost.
• Primarna gojaznost
1. Porodicna(gojaznost jednog ili oba roditelja)
2. Posledice fizickih ili emocionalnih dogadjaja
3. Neodgovarajuce navike u ishrani(retki,kaloricni obroci)

Gojaznost
• Sekundarna gojaznost
• Vezana je za endokrino oboljenje I u ovom slucaju je potreban
lekarski plan lecenja I sprecavanja daljeg pogorsavanja
gojaznosti.
• Veliki uticaj na pogorsavanje endokrinih problema ima
savremen nacin zivota tj. 25 casova u proseku se provodi u
sedecem polozaju ispred tv/kompijuter uredjaja I u
zatvorenom prostoru.

Gojaznost
• Gojaznost sa sobom povlaci mnoga druga
oboljenja kao sto su rizik od srcanih
oboljenja,dijabetes,artritis gastrularne vrste raka
kao I veci rizik od smrtnosti u mladjim godina pa I
invalidited.
• WHO shvata ovo I ulaze velike kolicine novca u
edukaciju kao I u organsku/pravilnu ishranu u
skole I poslovne menze.
• U svrsi sprecavanja gojaznosti i promovisanja
zdravog nacina zivota sirom sveta ali i Srbije
osnivaju se rekreativni programi za decu I
omladinu u kome ce se u zdravom I prirodnom
okruzenju raditi na ishrani I fizickoj aktivnosti u
svrsi poboljsavanja fizicke spremnosti.

Sprecavanje gojaznosti
• Gojaznost se sprecava fizickim navikama I redukovanom regulisanom
ishranom.
• Ishrana
• Ishrana ne sme biti drasticno redukovana,jer su se I organizam I osoba vec
navikli na odredjen rezim ishrane I on se vremenom treba iskoreniti.
• Obroci se moraju organizovati po principu da ih ima sto vise idealno
5 (3 obroka I 2 uzine) ali da kolicinski budu znatno manji.
• Namirnice moraju biti raznovrsne, sa insistiranjem na voću i povrću
(čak i smrznutom), ribi i skrobnim namirnicama (sočivo, testenina,
pirinač, griz...) koje produžavaju osećaj sitosti, i donose organizmu
važne vitamine i minerale. Kod dece se takođe insistira na
namirnicama bogatim kalcijumom (mleko, sir).

Sprecavanje gojaznosti
• S druge strane, mora se ograničiti unos
slatkiša i naročito namirnica bogatih
mastima. To se odnosi i na neka gotova
jela, suhomesnate proizvode, pohovane
šnicle ili šnicle punjene sirom, pomfrit.
• Da bi obroci bili uravnoteženi, savetuje se
da se skrobne namirnice jedu uveče, ako je
povrće bilo za ručak, ili obrnuto, kao i
parče mesa, ribe ili jedno jaje u toku dana.
• Veliki broj dece suviše gleda televiziju i
istovremeno jede. Drugi problem je što
puno njih barem jednom nedeljno jede
«brzu hranu».

Sprecavanje gojaznosti

• Fizicka aktivnost
• Najbolje bi bilo da se bave sportom. Ipak,
adolescenti sa viškom kilograma ne vole
sportove u kojima osećaju teret svoje težine,
već se radije odlučuju za plivanje ili vožnju
bicikla ili rolera.
• Fizicku aktivnost treba uskladiti sa zdravstvenim
mogucnostima.
• Potrebno je preko 20 minuta intenzivnog rada
da bi organizam poceo da sagoreva masne
naslage,samim
tim da bi poceo proces mrsavljenja.
• Najefikasnije su se pokazale kondicione vezbe
kao sto su:brzi hod,trcanje voznja bicikle koje
crpe dosta energije I sagorevaju masne naslage.
• Takodje vezbe oblikovanja I povecanja misicne
mase ne smeju biti iskljucene iz procesa
mrsavljenja.

Sprecavanje gojaznosti
















UZRAST:

SPORTSKA AKTIVNOST:

7-8
8-9
7-10
9-10
9-12
10-11
10-12
11-12
12-13
12-13
12-14
13-14
14-15

plivanje,sportska gimnastika, umetničko plivanje
umetničko klizanje
stoni tenis i tenis
skokovi u vodi, smučanje, skijaški skokovi
nordijske discipline ( trčanje )
sportsko-ritmička gimnastika
brzo klizanje, fudbal, atletika, jedrenje, surfing
akrobatika, košarka, rukomet, odbojka, hokej, vaterpolo
rvanje, konjički sport
veslanje, streljaštvo, mačevanje
boks
biciklizam
dizanje tegova i body building

Sprecavanje gojaznosti















Tabela efekata fizičke aktivnosti kod pojedinih stanja i oboljenja ( Bar Or 1983 ):
ANOREXIA NERVOSA
ASTHME BRONCHIALE
PARALISIS CEREBRALIS
CYSTIS FIBROSIS PULMONIUM
DIABETES MELLITUS
HEMOPHILIA
HYPERTENSIA ARTERIALIS
MENTAL RETRDATION
MUSCULAR DISTROPHY
OBESITAS
ARTHRITIS RHEUMATICA
SCOLIOSIS

utiče na promenu ponašanja
redukuje broj i obim spazma
poboljšanje motorike
ventilacija i drenaža mukusa
poboljšanje metaboličke kontrole šećera
mobiliše i poboljšava motoriku
blago snižava pritisak
poboljšana socijalizacija
povećanje snage neoštećenih mišića
kontrola težine, samopoštovanje
mobilizacija motorike
stabilizacija procesa i redukcija tegoba


Slide 4

Gojaznost
pedijatrijski problemi

Petar Irkic

Uvod
• Pregledima je dokazano da se javljaju brojni deformiteti kod
omladine medju kojima je vodeci – Gojaznost.
• Gojaznost se najvise razvija u gradskoj sredini I danas
predstavlja na neki nacin vid epidemije.
• Glavni razlozi su losa ishrana,slaba pokretljivost I nedovoljno
fizicke aktivnosti.
• Pored ishrane do gojaznosti moze doci usled endokrinih
poremecaja i genetskih oboljenja.

Losa ishrana
veliki svetski problem

Gojaznost
• Gojaznost je hronicni poremecaj koji podrazumeva
akumulaciju masnog tkiva 15-20% vise u odnosu na uzrast
nego sto je potrebno.
• Razlikuju se primarna I sekundarna gojaznost.
• Primarna gojaznost
1. Porodicna(gojaznost jednog ili oba roditelja)
2. Posledice fizickih ili emocionalnih dogadjaja
3. Neodgovarajuce navike u ishrani(retki,kaloricni obroci)

Gojaznost
• Sekundarna gojaznost
• Vezana je za endokrino oboljenje I u ovom slucaju je potreban
lekarski plan lecenja I sprecavanja daljeg pogorsavanja
gojaznosti.
• Veliki uticaj na pogorsavanje endokrinih problema ima
savremen nacin zivota tj. 25 casova u proseku se provodi u
sedecem polozaju ispred tv/kompijuter uredjaja I u
zatvorenom prostoru.

Gojaznost
• Gojaznost sa sobom povlaci mnoga druga
oboljenja kao sto su rizik od srcanih
oboljenja,dijabetes,artritis gastrularne vrste raka
kao I veci rizik od smrtnosti u mladjim godina pa I
invalidited.
• WHO shvata ovo I ulaze velike kolicine novca u
edukaciju kao I u organsku/pravilnu ishranu u
skole I poslovne menze.
• U svrsi sprecavanja gojaznosti i promovisanja
zdravog nacina zivota sirom sveta ali i Srbije
osnivaju se rekreativni programi za decu I
omladinu u kome ce se u zdravom I prirodnom
okruzenju raditi na ishrani I fizickoj aktivnosti u
svrsi poboljsavanja fizicke spremnosti.

Sprecavanje gojaznosti
• Gojaznost se sprecava fizickim navikama I redukovanom regulisanom
ishranom.
• Ishrana
• Ishrana ne sme biti drasticno redukovana,jer su se I organizam I osoba vec
navikli na odredjen rezim ishrane I on se vremenom treba iskoreniti.
• Obroci se moraju organizovati po principu da ih ima sto vise idealno
5 (3 obroka I 2 uzine) ali da kolicinski budu znatno manji.
• Namirnice moraju biti raznovrsne, sa insistiranjem na voću i povrću
(čak i smrznutom), ribi i skrobnim namirnicama (sočivo, testenina,
pirinač, griz...) koje produžavaju osećaj sitosti, i donose organizmu
važne vitamine i minerale. Kod dece se takođe insistira na
namirnicama bogatim kalcijumom (mleko, sir).

Sprecavanje gojaznosti
• S druge strane, mora se ograničiti unos
slatkiša i naročito namirnica bogatih
mastima. To se odnosi i na neka gotova
jela, suhomesnate proizvode, pohovane
šnicle ili šnicle punjene sirom, pomfrit.
• Da bi obroci bili uravnoteženi, savetuje se
da se skrobne namirnice jedu uveče, ako je
povrće bilo za ručak, ili obrnuto, kao i
parče mesa, ribe ili jedno jaje u toku dana.
• Veliki broj dece suviše gleda televiziju i
istovremeno jede. Drugi problem je što
puno njih barem jednom nedeljno jede
«brzu hranu».

Sprecavanje gojaznosti

• Fizicka aktivnost
• Najbolje bi bilo da se bave sportom. Ipak,
adolescenti sa viškom kilograma ne vole
sportove u kojima osećaju teret svoje težine,
već se radije odlučuju za plivanje ili vožnju
bicikla ili rolera.
• Fizicku aktivnost treba uskladiti sa zdravstvenim
mogucnostima.
• Potrebno je preko 20 minuta intenzivnog rada
da bi organizam poceo da sagoreva masne
naslage,samim
tim da bi poceo proces mrsavljenja.
• Najefikasnije su se pokazale kondicione vezbe
kao sto su:brzi hod,trcanje voznja bicikle koje
crpe dosta energije I sagorevaju masne naslage.
• Takodje vezbe oblikovanja I povecanja misicne
mase ne smeju biti iskljucene iz procesa
mrsavljenja.

Sprecavanje gojaznosti
















UZRAST:

SPORTSKA AKTIVNOST:

7-8
8-9
7-10
9-10
9-12
10-11
10-12
11-12
12-13
12-13
12-14
13-14
14-15

plivanje,sportska gimnastika, umetničko plivanje
umetničko klizanje
stoni tenis i tenis
skokovi u vodi, smučanje, skijaški skokovi
nordijske discipline ( trčanje )
sportsko-ritmička gimnastika
brzo klizanje, fudbal, atletika, jedrenje, surfing
akrobatika, košarka, rukomet, odbojka, hokej, vaterpolo
rvanje, konjički sport
veslanje, streljaštvo, mačevanje
boks
biciklizam
dizanje tegova i body building

Sprecavanje gojaznosti















Tabela efekata fizičke aktivnosti kod pojedinih stanja i oboljenja ( Bar Or 1983 ):
ANOREXIA NERVOSA
ASTHME BRONCHIALE
PARALISIS CEREBRALIS
CYSTIS FIBROSIS PULMONIUM
DIABETES MELLITUS
HEMOPHILIA
HYPERTENSIA ARTERIALIS
MENTAL RETRDATION
MUSCULAR DISTROPHY
OBESITAS
ARTHRITIS RHEUMATICA
SCOLIOSIS

utiče na promenu ponašanja
redukuje broj i obim spazma
poboljšanje motorike
ventilacija i drenaža mukusa
poboljšanje metaboličke kontrole šećera
mobiliše i poboljšava motoriku
blago snižava pritisak
poboljšana socijalizacija
povećanje snage neoštećenih mišića
kontrola težine, samopoštovanje
mobilizacija motorike
stabilizacija procesa i redukcija tegoba


Slide 5

Gojaznost
pedijatrijski problemi

Petar Irkic

Uvod
• Pregledima je dokazano da se javljaju brojni deformiteti kod
omladine medju kojima je vodeci – Gojaznost.
• Gojaznost se najvise razvija u gradskoj sredini I danas
predstavlja na neki nacin vid epidemije.
• Glavni razlozi su losa ishrana,slaba pokretljivost I nedovoljno
fizicke aktivnosti.
• Pored ishrane do gojaznosti moze doci usled endokrinih
poremecaja i genetskih oboljenja.

Losa ishrana
veliki svetski problem

Gojaznost
• Gojaznost je hronicni poremecaj koji podrazumeva
akumulaciju masnog tkiva 15-20% vise u odnosu na uzrast
nego sto je potrebno.
• Razlikuju se primarna I sekundarna gojaznost.
• Primarna gojaznost
1. Porodicna(gojaznost jednog ili oba roditelja)
2. Posledice fizickih ili emocionalnih dogadjaja
3. Neodgovarajuce navike u ishrani(retki,kaloricni obroci)

Gojaznost
• Sekundarna gojaznost
• Vezana je za endokrino oboljenje I u ovom slucaju je potreban
lekarski plan lecenja I sprecavanja daljeg pogorsavanja
gojaznosti.
• Veliki uticaj na pogorsavanje endokrinih problema ima
savremen nacin zivota tj. 25 casova u proseku se provodi u
sedecem polozaju ispred tv/kompijuter uredjaja I u
zatvorenom prostoru.

Gojaznost
• Gojaznost sa sobom povlaci mnoga druga
oboljenja kao sto su rizik od srcanih
oboljenja,dijabetes,artritis gastrularne vrste raka
kao I veci rizik od smrtnosti u mladjim godina pa I
invalidited.
• WHO shvata ovo I ulaze velike kolicine novca u
edukaciju kao I u organsku/pravilnu ishranu u
skole I poslovne menze.
• U svrsi sprecavanja gojaznosti i promovisanja
zdravog nacina zivota sirom sveta ali i Srbije
osnivaju se rekreativni programi za decu I
omladinu u kome ce se u zdravom I prirodnom
okruzenju raditi na ishrani I fizickoj aktivnosti u
svrsi poboljsavanja fizicke spremnosti.

Sprecavanje gojaznosti
• Gojaznost se sprecava fizickim navikama I redukovanom regulisanom
ishranom.
• Ishrana
• Ishrana ne sme biti drasticno redukovana,jer su se I organizam I osoba vec
navikli na odredjen rezim ishrane I on se vremenom treba iskoreniti.
• Obroci se moraju organizovati po principu da ih ima sto vise idealno
5 (3 obroka I 2 uzine) ali da kolicinski budu znatno manji.
• Namirnice moraju biti raznovrsne, sa insistiranjem na voću i povrću
(čak i smrznutom), ribi i skrobnim namirnicama (sočivo, testenina,
pirinač, griz...) koje produžavaju osećaj sitosti, i donose organizmu
važne vitamine i minerale. Kod dece se takođe insistira na
namirnicama bogatim kalcijumom (mleko, sir).

Sprecavanje gojaznosti
• S druge strane, mora se ograničiti unos
slatkiša i naročito namirnica bogatih
mastima. To se odnosi i na neka gotova
jela, suhomesnate proizvode, pohovane
šnicle ili šnicle punjene sirom, pomfrit.
• Da bi obroci bili uravnoteženi, savetuje se
da se skrobne namirnice jedu uveče, ako je
povrće bilo za ručak, ili obrnuto, kao i
parče mesa, ribe ili jedno jaje u toku dana.
• Veliki broj dece suviše gleda televiziju i
istovremeno jede. Drugi problem je što
puno njih barem jednom nedeljno jede
«brzu hranu».

Sprecavanje gojaznosti

• Fizicka aktivnost
• Najbolje bi bilo da se bave sportom. Ipak,
adolescenti sa viškom kilograma ne vole
sportove u kojima osećaju teret svoje težine,
već se radije odlučuju za plivanje ili vožnju
bicikla ili rolera.
• Fizicku aktivnost treba uskladiti sa zdravstvenim
mogucnostima.
• Potrebno je preko 20 minuta intenzivnog rada
da bi organizam poceo da sagoreva masne
naslage,samim
tim da bi poceo proces mrsavljenja.
• Najefikasnije su se pokazale kondicione vezbe
kao sto su:brzi hod,trcanje voznja bicikle koje
crpe dosta energije I sagorevaju masne naslage.
• Takodje vezbe oblikovanja I povecanja misicne
mase ne smeju biti iskljucene iz procesa
mrsavljenja.

Sprecavanje gojaznosti
















UZRAST:

SPORTSKA AKTIVNOST:

7-8
8-9
7-10
9-10
9-12
10-11
10-12
11-12
12-13
12-13
12-14
13-14
14-15

plivanje,sportska gimnastika, umetničko plivanje
umetničko klizanje
stoni tenis i tenis
skokovi u vodi, smučanje, skijaški skokovi
nordijske discipline ( trčanje )
sportsko-ritmička gimnastika
brzo klizanje, fudbal, atletika, jedrenje, surfing
akrobatika, košarka, rukomet, odbojka, hokej, vaterpolo
rvanje, konjički sport
veslanje, streljaštvo, mačevanje
boks
biciklizam
dizanje tegova i body building

Sprecavanje gojaznosti















Tabela efekata fizičke aktivnosti kod pojedinih stanja i oboljenja ( Bar Or 1983 ):
ANOREXIA NERVOSA
ASTHME BRONCHIALE
PARALISIS CEREBRALIS
CYSTIS FIBROSIS PULMONIUM
DIABETES MELLITUS
HEMOPHILIA
HYPERTENSIA ARTERIALIS
MENTAL RETRDATION
MUSCULAR DISTROPHY
OBESITAS
ARTHRITIS RHEUMATICA
SCOLIOSIS

utiče na promenu ponašanja
redukuje broj i obim spazma
poboljšanje motorike
ventilacija i drenaža mukusa
poboljšanje metaboličke kontrole šećera
mobiliše i poboljšava motoriku
blago snižava pritisak
poboljšana socijalizacija
povećanje snage neoštećenih mišića
kontrola težine, samopoštovanje
mobilizacija motorike
stabilizacija procesa i redukcija tegoba


Slide 6

Gojaznost
pedijatrijski problemi

Petar Irkic

Uvod
• Pregledima je dokazano da se javljaju brojni deformiteti kod
omladine medju kojima je vodeci – Gojaznost.
• Gojaznost se najvise razvija u gradskoj sredini I danas
predstavlja na neki nacin vid epidemije.
• Glavni razlozi su losa ishrana,slaba pokretljivost I nedovoljno
fizicke aktivnosti.
• Pored ishrane do gojaznosti moze doci usled endokrinih
poremecaja i genetskih oboljenja.

Losa ishrana
veliki svetski problem

Gojaznost
• Gojaznost je hronicni poremecaj koji podrazumeva
akumulaciju masnog tkiva 15-20% vise u odnosu na uzrast
nego sto je potrebno.
• Razlikuju se primarna I sekundarna gojaznost.
• Primarna gojaznost
1. Porodicna(gojaznost jednog ili oba roditelja)
2. Posledice fizickih ili emocionalnih dogadjaja
3. Neodgovarajuce navike u ishrani(retki,kaloricni obroci)

Gojaznost
• Sekundarna gojaznost
• Vezana je za endokrino oboljenje I u ovom slucaju je potreban
lekarski plan lecenja I sprecavanja daljeg pogorsavanja
gojaznosti.
• Veliki uticaj na pogorsavanje endokrinih problema ima
savremen nacin zivota tj. 25 casova u proseku se provodi u
sedecem polozaju ispred tv/kompijuter uredjaja I u
zatvorenom prostoru.

Gojaznost
• Gojaznost sa sobom povlaci mnoga druga
oboljenja kao sto su rizik od srcanih
oboljenja,dijabetes,artritis gastrularne vrste raka
kao I veci rizik od smrtnosti u mladjim godina pa I
invalidited.
• WHO shvata ovo I ulaze velike kolicine novca u
edukaciju kao I u organsku/pravilnu ishranu u
skole I poslovne menze.
• U svrsi sprecavanja gojaznosti i promovisanja
zdravog nacina zivota sirom sveta ali i Srbije
osnivaju se rekreativni programi za decu I
omladinu u kome ce se u zdravom I prirodnom
okruzenju raditi na ishrani I fizickoj aktivnosti u
svrsi poboljsavanja fizicke spremnosti.

Sprecavanje gojaznosti
• Gojaznost se sprecava fizickim navikama I redukovanom regulisanom
ishranom.
• Ishrana
• Ishrana ne sme biti drasticno redukovana,jer su se I organizam I osoba vec
navikli na odredjen rezim ishrane I on se vremenom treba iskoreniti.
• Obroci se moraju organizovati po principu da ih ima sto vise idealno
5 (3 obroka I 2 uzine) ali da kolicinski budu znatno manji.
• Namirnice moraju biti raznovrsne, sa insistiranjem na voću i povrću
(čak i smrznutom), ribi i skrobnim namirnicama (sočivo, testenina,
pirinač, griz...) koje produžavaju osećaj sitosti, i donose organizmu
važne vitamine i minerale. Kod dece se takođe insistira na
namirnicama bogatim kalcijumom (mleko, sir).

Sprecavanje gojaznosti
• S druge strane, mora se ograničiti unos
slatkiša i naročito namirnica bogatih
mastima. To se odnosi i na neka gotova
jela, suhomesnate proizvode, pohovane
šnicle ili šnicle punjene sirom, pomfrit.
• Da bi obroci bili uravnoteženi, savetuje se
da se skrobne namirnice jedu uveče, ako je
povrće bilo za ručak, ili obrnuto, kao i
parče mesa, ribe ili jedno jaje u toku dana.
• Veliki broj dece suviše gleda televiziju i
istovremeno jede. Drugi problem je što
puno njih barem jednom nedeljno jede
«brzu hranu».

Sprecavanje gojaznosti

• Fizicka aktivnost
• Najbolje bi bilo da se bave sportom. Ipak,
adolescenti sa viškom kilograma ne vole
sportove u kojima osećaju teret svoje težine,
već se radije odlučuju za plivanje ili vožnju
bicikla ili rolera.
• Fizicku aktivnost treba uskladiti sa zdravstvenim
mogucnostima.
• Potrebno je preko 20 minuta intenzivnog rada
da bi organizam poceo da sagoreva masne
naslage,samim
tim da bi poceo proces mrsavljenja.
• Najefikasnije su se pokazale kondicione vezbe
kao sto su:brzi hod,trcanje voznja bicikle koje
crpe dosta energije I sagorevaju masne naslage.
• Takodje vezbe oblikovanja I povecanja misicne
mase ne smeju biti iskljucene iz procesa
mrsavljenja.

Sprecavanje gojaznosti
















UZRAST:

SPORTSKA AKTIVNOST:

7-8
8-9
7-10
9-10
9-12
10-11
10-12
11-12
12-13
12-13
12-14
13-14
14-15

plivanje,sportska gimnastika, umetničko plivanje
umetničko klizanje
stoni tenis i tenis
skokovi u vodi, smučanje, skijaški skokovi
nordijske discipline ( trčanje )
sportsko-ritmička gimnastika
brzo klizanje, fudbal, atletika, jedrenje, surfing
akrobatika, košarka, rukomet, odbojka, hokej, vaterpolo
rvanje, konjički sport
veslanje, streljaštvo, mačevanje
boks
biciklizam
dizanje tegova i body building

Sprecavanje gojaznosti















Tabela efekata fizičke aktivnosti kod pojedinih stanja i oboljenja ( Bar Or 1983 ):
ANOREXIA NERVOSA
ASTHME BRONCHIALE
PARALISIS CEREBRALIS
CYSTIS FIBROSIS PULMONIUM
DIABETES MELLITUS
HEMOPHILIA
HYPERTENSIA ARTERIALIS
MENTAL RETRDATION
MUSCULAR DISTROPHY
OBESITAS
ARTHRITIS RHEUMATICA
SCOLIOSIS

utiče na promenu ponašanja
redukuje broj i obim spazma
poboljšanje motorike
ventilacija i drenaža mukusa
poboljšanje metaboličke kontrole šećera
mobiliše i poboljšava motoriku
blago snižava pritisak
poboljšana socijalizacija
povećanje snage neoštećenih mišića
kontrola težine, samopoštovanje
mobilizacija motorike
stabilizacija procesa i redukcija tegoba


Slide 7

Gojaznost
pedijatrijski problemi

Petar Irkic

Uvod
• Pregledima je dokazano da se javljaju brojni deformiteti kod
omladine medju kojima je vodeci – Gojaznost.
• Gojaznost se najvise razvija u gradskoj sredini I danas
predstavlja na neki nacin vid epidemije.
• Glavni razlozi su losa ishrana,slaba pokretljivost I nedovoljno
fizicke aktivnosti.
• Pored ishrane do gojaznosti moze doci usled endokrinih
poremecaja i genetskih oboljenja.

Losa ishrana
veliki svetski problem

Gojaznost
• Gojaznost je hronicni poremecaj koji podrazumeva
akumulaciju masnog tkiva 15-20% vise u odnosu na uzrast
nego sto je potrebno.
• Razlikuju se primarna I sekundarna gojaznost.
• Primarna gojaznost
1. Porodicna(gojaznost jednog ili oba roditelja)
2. Posledice fizickih ili emocionalnih dogadjaja
3. Neodgovarajuce navike u ishrani(retki,kaloricni obroci)

Gojaznost
• Sekundarna gojaznost
• Vezana je za endokrino oboljenje I u ovom slucaju je potreban
lekarski plan lecenja I sprecavanja daljeg pogorsavanja
gojaznosti.
• Veliki uticaj na pogorsavanje endokrinih problema ima
savremen nacin zivota tj. 25 casova u proseku se provodi u
sedecem polozaju ispred tv/kompijuter uredjaja I u
zatvorenom prostoru.

Gojaznost
• Gojaznost sa sobom povlaci mnoga druga
oboljenja kao sto su rizik od srcanih
oboljenja,dijabetes,artritis gastrularne vrste raka
kao I veci rizik od smrtnosti u mladjim godina pa I
invalidited.
• WHO shvata ovo I ulaze velike kolicine novca u
edukaciju kao I u organsku/pravilnu ishranu u
skole I poslovne menze.
• U svrsi sprecavanja gojaznosti i promovisanja
zdravog nacina zivota sirom sveta ali i Srbije
osnivaju se rekreativni programi za decu I
omladinu u kome ce se u zdravom I prirodnom
okruzenju raditi na ishrani I fizickoj aktivnosti u
svrsi poboljsavanja fizicke spremnosti.

Sprecavanje gojaznosti
• Gojaznost se sprecava fizickim navikama I redukovanom regulisanom
ishranom.
• Ishrana
• Ishrana ne sme biti drasticno redukovana,jer su se I organizam I osoba vec
navikli na odredjen rezim ishrane I on se vremenom treba iskoreniti.
• Obroci se moraju organizovati po principu da ih ima sto vise idealno
5 (3 obroka I 2 uzine) ali da kolicinski budu znatno manji.
• Namirnice moraju biti raznovrsne, sa insistiranjem na voću i povrću
(čak i smrznutom), ribi i skrobnim namirnicama (sočivo, testenina,
pirinač, griz...) koje produžavaju osećaj sitosti, i donose organizmu
važne vitamine i minerale. Kod dece se takođe insistira na
namirnicama bogatim kalcijumom (mleko, sir).

Sprecavanje gojaznosti
• S druge strane, mora se ograničiti unos
slatkiša i naročito namirnica bogatih
mastima. To se odnosi i na neka gotova
jela, suhomesnate proizvode, pohovane
šnicle ili šnicle punjene sirom, pomfrit.
• Da bi obroci bili uravnoteženi, savetuje se
da se skrobne namirnice jedu uveče, ako je
povrće bilo za ručak, ili obrnuto, kao i
parče mesa, ribe ili jedno jaje u toku dana.
• Veliki broj dece suviše gleda televiziju i
istovremeno jede. Drugi problem je što
puno njih barem jednom nedeljno jede
«brzu hranu».

Sprecavanje gojaznosti

• Fizicka aktivnost
• Najbolje bi bilo da se bave sportom. Ipak,
adolescenti sa viškom kilograma ne vole
sportove u kojima osećaju teret svoje težine,
već se radije odlučuju za plivanje ili vožnju
bicikla ili rolera.
• Fizicku aktivnost treba uskladiti sa zdravstvenim
mogucnostima.
• Potrebno je preko 20 minuta intenzivnog rada
da bi organizam poceo da sagoreva masne
naslage,samim
tim da bi poceo proces mrsavljenja.
• Najefikasnije su se pokazale kondicione vezbe
kao sto su:brzi hod,trcanje voznja bicikle koje
crpe dosta energije I sagorevaju masne naslage.
• Takodje vezbe oblikovanja I povecanja misicne
mase ne smeju biti iskljucene iz procesa
mrsavljenja.

Sprecavanje gojaznosti
















UZRAST:

SPORTSKA AKTIVNOST:

7-8
8-9
7-10
9-10
9-12
10-11
10-12
11-12
12-13
12-13
12-14
13-14
14-15

plivanje,sportska gimnastika, umetničko plivanje
umetničko klizanje
stoni tenis i tenis
skokovi u vodi, smučanje, skijaški skokovi
nordijske discipline ( trčanje )
sportsko-ritmička gimnastika
brzo klizanje, fudbal, atletika, jedrenje, surfing
akrobatika, košarka, rukomet, odbojka, hokej, vaterpolo
rvanje, konjički sport
veslanje, streljaštvo, mačevanje
boks
biciklizam
dizanje tegova i body building

Sprecavanje gojaznosti















Tabela efekata fizičke aktivnosti kod pojedinih stanja i oboljenja ( Bar Or 1983 ):
ANOREXIA NERVOSA
ASTHME BRONCHIALE
PARALISIS CEREBRALIS
CYSTIS FIBROSIS PULMONIUM
DIABETES MELLITUS
HEMOPHILIA
HYPERTENSIA ARTERIALIS
MENTAL RETRDATION
MUSCULAR DISTROPHY
OBESITAS
ARTHRITIS RHEUMATICA
SCOLIOSIS

utiče na promenu ponašanja
redukuje broj i obim spazma
poboljšanje motorike
ventilacija i drenaža mukusa
poboljšanje metaboličke kontrole šećera
mobiliše i poboljšava motoriku
blago snižava pritisak
poboljšana socijalizacija
povećanje snage neoštećenih mišića
kontrola težine, samopoštovanje
mobilizacija motorike
stabilizacija procesa i redukcija tegoba


Slide 8

Gojaznost
pedijatrijski problemi

Petar Irkic

Uvod
• Pregledima je dokazano da se javljaju brojni deformiteti kod
omladine medju kojima je vodeci – Gojaznost.
• Gojaznost se najvise razvija u gradskoj sredini I danas
predstavlja na neki nacin vid epidemije.
• Glavni razlozi su losa ishrana,slaba pokretljivost I nedovoljno
fizicke aktivnosti.
• Pored ishrane do gojaznosti moze doci usled endokrinih
poremecaja i genetskih oboljenja.

Losa ishrana
veliki svetski problem

Gojaznost
• Gojaznost je hronicni poremecaj koji podrazumeva
akumulaciju masnog tkiva 15-20% vise u odnosu na uzrast
nego sto je potrebno.
• Razlikuju se primarna I sekundarna gojaznost.
• Primarna gojaznost
1. Porodicna(gojaznost jednog ili oba roditelja)
2. Posledice fizickih ili emocionalnih dogadjaja
3. Neodgovarajuce navike u ishrani(retki,kaloricni obroci)

Gojaznost
• Sekundarna gojaznost
• Vezana je za endokrino oboljenje I u ovom slucaju je potreban
lekarski plan lecenja I sprecavanja daljeg pogorsavanja
gojaznosti.
• Veliki uticaj na pogorsavanje endokrinih problema ima
savremen nacin zivota tj. 25 casova u proseku se provodi u
sedecem polozaju ispred tv/kompijuter uredjaja I u
zatvorenom prostoru.

Gojaznost
• Gojaznost sa sobom povlaci mnoga druga
oboljenja kao sto su rizik od srcanih
oboljenja,dijabetes,artritis gastrularne vrste raka
kao I veci rizik od smrtnosti u mladjim godina pa I
invalidited.
• WHO shvata ovo I ulaze velike kolicine novca u
edukaciju kao I u organsku/pravilnu ishranu u
skole I poslovne menze.
• U svrsi sprecavanja gojaznosti i promovisanja
zdravog nacina zivota sirom sveta ali i Srbije
osnivaju se rekreativni programi za decu I
omladinu u kome ce se u zdravom I prirodnom
okruzenju raditi na ishrani I fizickoj aktivnosti u
svrsi poboljsavanja fizicke spremnosti.

Sprecavanje gojaznosti
• Gojaznost se sprecava fizickim navikama I redukovanom regulisanom
ishranom.
• Ishrana
• Ishrana ne sme biti drasticno redukovana,jer su se I organizam I osoba vec
navikli na odredjen rezim ishrane I on se vremenom treba iskoreniti.
• Obroci se moraju organizovati po principu da ih ima sto vise idealno
5 (3 obroka I 2 uzine) ali da kolicinski budu znatno manji.
• Namirnice moraju biti raznovrsne, sa insistiranjem na voću i povrću
(čak i smrznutom), ribi i skrobnim namirnicama (sočivo, testenina,
pirinač, griz...) koje produžavaju osećaj sitosti, i donose organizmu
važne vitamine i minerale. Kod dece se takođe insistira na
namirnicama bogatim kalcijumom (mleko, sir).

Sprecavanje gojaznosti
• S druge strane, mora se ograničiti unos
slatkiša i naročito namirnica bogatih
mastima. To se odnosi i na neka gotova
jela, suhomesnate proizvode, pohovane
šnicle ili šnicle punjene sirom, pomfrit.
• Da bi obroci bili uravnoteženi, savetuje se
da se skrobne namirnice jedu uveče, ako je
povrće bilo za ručak, ili obrnuto, kao i
parče mesa, ribe ili jedno jaje u toku dana.
• Veliki broj dece suviše gleda televiziju i
istovremeno jede. Drugi problem je što
puno njih barem jednom nedeljno jede
«brzu hranu».

Sprecavanje gojaznosti

• Fizicka aktivnost
• Najbolje bi bilo da se bave sportom. Ipak,
adolescenti sa viškom kilograma ne vole
sportove u kojima osećaju teret svoje težine,
već se radije odlučuju za plivanje ili vožnju
bicikla ili rolera.
• Fizicku aktivnost treba uskladiti sa zdravstvenim
mogucnostima.
• Potrebno je preko 20 minuta intenzivnog rada
da bi organizam poceo da sagoreva masne
naslage,samim
tim da bi poceo proces mrsavljenja.
• Najefikasnije su se pokazale kondicione vezbe
kao sto su:brzi hod,trcanje voznja bicikle koje
crpe dosta energije I sagorevaju masne naslage.
• Takodje vezbe oblikovanja I povecanja misicne
mase ne smeju biti iskljucene iz procesa
mrsavljenja.

Sprecavanje gojaznosti
















UZRAST:

SPORTSKA AKTIVNOST:

7-8
8-9
7-10
9-10
9-12
10-11
10-12
11-12
12-13
12-13
12-14
13-14
14-15

plivanje,sportska gimnastika, umetničko plivanje
umetničko klizanje
stoni tenis i tenis
skokovi u vodi, smučanje, skijaški skokovi
nordijske discipline ( trčanje )
sportsko-ritmička gimnastika
brzo klizanje, fudbal, atletika, jedrenje, surfing
akrobatika, košarka, rukomet, odbojka, hokej, vaterpolo
rvanje, konjički sport
veslanje, streljaštvo, mačevanje
boks
biciklizam
dizanje tegova i body building

Sprecavanje gojaznosti















Tabela efekata fizičke aktivnosti kod pojedinih stanja i oboljenja ( Bar Or 1983 ):
ANOREXIA NERVOSA
ASTHME BRONCHIALE
PARALISIS CEREBRALIS
CYSTIS FIBROSIS PULMONIUM
DIABETES MELLITUS
HEMOPHILIA
HYPERTENSIA ARTERIALIS
MENTAL RETRDATION
MUSCULAR DISTROPHY
OBESITAS
ARTHRITIS RHEUMATICA
SCOLIOSIS

utiče na promenu ponašanja
redukuje broj i obim spazma
poboljšanje motorike
ventilacija i drenaža mukusa
poboljšanje metaboličke kontrole šećera
mobiliše i poboljšava motoriku
blago snižava pritisak
poboljšana socijalizacija
povećanje snage neoštećenih mišića
kontrola težine, samopoštovanje
mobilizacija motorike
stabilizacija procesa i redukcija tegoba


Slide 9

Gojaznost
pedijatrijski problemi

Petar Irkic

Uvod
• Pregledima je dokazano da se javljaju brojni deformiteti kod
omladine medju kojima je vodeci – Gojaznost.
• Gojaznost se najvise razvija u gradskoj sredini I danas
predstavlja na neki nacin vid epidemije.
• Glavni razlozi su losa ishrana,slaba pokretljivost I nedovoljno
fizicke aktivnosti.
• Pored ishrane do gojaznosti moze doci usled endokrinih
poremecaja i genetskih oboljenja.

Losa ishrana
veliki svetski problem

Gojaznost
• Gojaznost je hronicni poremecaj koji podrazumeva
akumulaciju masnog tkiva 15-20% vise u odnosu na uzrast
nego sto je potrebno.
• Razlikuju se primarna I sekundarna gojaznost.
• Primarna gojaznost
1. Porodicna(gojaznost jednog ili oba roditelja)
2. Posledice fizickih ili emocionalnih dogadjaja
3. Neodgovarajuce navike u ishrani(retki,kaloricni obroci)

Gojaznost
• Sekundarna gojaznost
• Vezana je za endokrino oboljenje I u ovom slucaju je potreban
lekarski plan lecenja I sprecavanja daljeg pogorsavanja
gojaznosti.
• Veliki uticaj na pogorsavanje endokrinih problema ima
savremen nacin zivota tj. 25 casova u proseku se provodi u
sedecem polozaju ispred tv/kompijuter uredjaja I u
zatvorenom prostoru.

Gojaznost
• Gojaznost sa sobom povlaci mnoga druga
oboljenja kao sto su rizik od srcanih
oboljenja,dijabetes,artritis gastrularne vrste raka
kao I veci rizik od smrtnosti u mladjim godina pa I
invalidited.
• WHO shvata ovo I ulaze velike kolicine novca u
edukaciju kao I u organsku/pravilnu ishranu u
skole I poslovne menze.
• U svrsi sprecavanja gojaznosti i promovisanja
zdravog nacina zivota sirom sveta ali i Srbije
osnivaju se rekreativni programi za decu I
omladinu u kome ce se u zdravom I prirodnom
okruzenju raditi na ishrani I fizickoj aktivnosti u
svrsi poboljsavanja fizicke spremnosti.

Sprecavanje gojaznosti
• Gojaznost se sprecava fizickim navikama I redukovanom regulisanom
ishranom.
• Ishrana
• Ishrana ne sme biti drasticno redukovana,jer su se I organizam I osoba vec
navikli na odredjen rezim ishrane I on se vremenom treba iskoreniti.
• Obroci se moraju organizovati po principu da ih ima sto vise idealno
5 (3 obroka I 2 uzine) ali da kolicinski budu znatno manji.
• Namirnice moraju biti raznovrsne, sa insistiranjem na voću i povrću
(čak i smrznutom), ribi i skrobnim namirnicama (sočivo, testenina,
pirinač, griz...) koje produžavaju osećaj sitosti, i donose organizmu
važne vitamine i minerale. Kod dece se takođe insistira na
namirnicama bogatim kalcijumom (mleko, sir).

Sprecavanje gojaznosti
• S druge strane, mora se ograničiti unos
slatkiša i naročito namirnica bogatih
mastima. To se odnosi i na neka gotova
jela, suhomesnate proizvode, pohovane
šnicle ili šnicle punjene sirom, pomfrit.
• Da bi obroci bili uravnoteženi, savetuje se
da se skrobne namirnice jedu uveče, ako je
povrće bilo za ručak, ili obrnuto, kao i
parče mesa, ribe ili jedno jaje u toku dana.
• Veliki broj dece suviše gleda televiziju i
istovremeno jede. Drugi problem je što
puno njih barem jednom nedeljno jede
«brzu hranu».

Sprecavanje gojaznosti

• Fizicka aktivnost
• Najbolje bi bilo da se bave sportom. Ipak,
adolescenti sa viškom kilograma ne vole
sportove u kojima osećaju teret svoje težine,
već se radije odlučuju za plivanje ili vožnju
bicikla ili rolera.
• Fizicku aktivnost treba uskladiti sa zdravstvenim
mogucnostima.
• Potrebno je preko 20 minuta intenzivnog rada
da bi organizam poceo da sagoreva masne
naslage,samim
tim da bi poceo proces mrsavljenja.
• Najefikasnije su se pokazale kondicione vezbe
kao sto su:brzi hod,trcanje voznja bicikle koje
crpe dosta energije I sagorevaju masne naslage.
• Takodje vezbe oblikovanja I povecanja misicne
mase ne smeju biti iskljucene iz procesa
mrsavljenja.

Sprecavanje gojaznosti
















UZRAST:

SPORTSKA AKTIVNOST:

7-8
8-9
7-10
9-10
9-12
10-11
10-12
11-12
12-13
12-13
12-14
13-14
14-15

plivanje,sportska gimnastika, umetničko plivanje
umetničko klizanje
stoni tenis i tenis
skokovi u vodi, smučanje, skijaški skokovi
nordijske discipline ( trčanje )
sportsko-ritmička gimnastika
brzo klizanje, fudbal, atletika, jedrenje, surfing
akrobatika, košarka, rukomet, odbojka, hokej, vaterpolo
rvanje, konjički sport
veslanje, streljaštvo, mačevanje
boks
biciklizam
dizanje tegova i body building

Sprecavanje gojaznosti















Tabela efekata fizičke aktivnosti kod pojedinih stanja i oboljenja ( Bar Or 1983 ):
ANOREXIA NERVOSA
ASTHME BRONCHIALE
PARALISIS CEREBRALIS
CYSTIS FIBROSIS PULMONIUM
DIABETES MELLITUS
HEMOPHILIA
HYPERTENSIA ARTERIALIS
MENTAL RETRDATION
MUSCULAR DISTROPHY
OBESITAS
ARTHRITIS RHEUMATICA
SCOLIOSIS

utiče na promenu ponašanja
redukuje broj i obim spazma
poboljšanje motorike
ventilacija i drenaža mukusa
poboljšanje metaboličke kontrole šećera
mobiliše i poboljšava motoriku
blago snižava pritisak
poboljšana socijalizacija
povećanje snage neoštećenih mišića
kontrola težine, samopoštovanje
mobilizacija motorike
stabilizacija procesa i redukcija tegoba


Slide 10

Gojaznost
pedijatrijski problemi

Petar Irkic

Uvod
• Pregledima je dokazano da se javljaju brojni deformiteti kod
omladine medju kojima je vodeci – Gojaznost.
• Gojaznost se najvise razvija u gradskoj sredini I danas
predstavlja na neki nacin vid epidemije.
• Glavni razlozi su losa ishrana,slaba pokretljivost I nedovoljno
fizicke aktivnosti.
• Pored ishrane do gojaznosti moze doci usled endokrinih
poremecaja i genetskih oboljenja.

Losa ishrana
veliki svetski problem

Gojaznost
• Gojaznost je hronicni poremecaj koji podrazumeva
akumulaciju masnog tkiva 15-20% vise u odnosu na uzrast
nego sto je potrebno.
• Razlikuju se primarna I sekundarna gojaznost.
• Primarna gojaznost
1. Porodicna(gojaznost jednog ili oba roditelja)
2. Posledice fizickih ili emocionalnih dogadjaja
3. Neodgovarajuce navike u ishrani(retki,kaloricni obroci)

Gojaznost
• Sekundarna gojaznost
• Vezana je za endokrino oboljenje I u ovom slucaju je potreban
lekarski plan lecenja I sprecavanja daljeg pogorsavanja
gojaznosti.
• Veliki uticaj na pogorsavanje endokrinih problema ima
savremen nacin zivota tj. 25 casova u proseku se provodi u
sedecem polozaju ispred tv/kompijuter uredjaja I u
zatvorenom prostoru.

Gojaznost
• Gojaznost sa sobom povlaci mnoga druga
oboljenja kao sto su rizik od srcanih
oboljenja,dijabetes,artritis gastrularne vrste raka
kao I veci rizik od smrtnosti u mladjim godina pa I
invalidited.
• WHO shvata ovo I ulaze velike kolicine novca u
edukaciju kao I u organsku/pravilnu ishranu u
skole I poslovne menze.
• U svrsi sprecavanja gojaznosti i promovisanja
zdravog nacina zivota sirom sveta ali i Srbije
osnivaju se rekreativni programi za decu I
omladinu u kome ce se u zdravom I prirodnom
okruzenju raditi na ishrani I fizickoj aktivnosti u
svrsi poboljsavanja fizicke spremnosti.

Sprecavanje gojaznosti
• Gojaznost se sprecava fizickim navikama I redukovanom regulisanom
ishranom.
• Ishrana
• Ishrana ne sme biti drasticno redukovana,jer su se I organizam I osoba vec
navikli na odredjen rezim ishrane I on se vremenom treba iskoreniti.
• Obroci se moraju organizovati po principu da ih ima sto vise idealno
5 (3 obroka I 2 uzine) ali da kolicinski budu znatno manji.
• Namirnice moraju biti raznovrsne, sa insistiranjem na voću i povrću
(čak i smrznutom), ribi i skrobnim namirnicama (sočivo, testenina,
pirinač, griz...) koje produžavaju osećaj sitosti, i donose organizmu
važne vitamine i minerale. Kod dece se takođe insistira na
namirnicama bogatim kalcijumom (mleko, sir).

Sprecavanje gojaznosti
• S druge strane, mora se ograničiti unos
slatkiša i naročito namirnica bogatih
mastima. To se odnosi i na neka gotova
jela, suhomesnate proizvode, pohovane
šnicle ili šnicle punjene sirom, pomfrit.
• Da bi obroci bili uravnoteženi, savetuje se
da se skrobne namirnice jedu uveče, ako je
povrće bilo za ručak, ili obrnuto, kao i
parče mesa, ribe ili jedno jaje u toku dana.
• Veliki broj dece suviše gleda televiziju i
istovremeno jede. Drugi problem je što
puno njih barem jednom nedeljno jede
«brzu hranu».

Sprecavanje gojaznosti

• Fizicka aktivnost
• Najbolje bi bilo da se bave sportom. Ipak,
adolescenti sa viškom kilograma ne vole
sportove u kojima osećaju teret svoje težine,
već se radije odlučuju za plivanje ili vožnju
bicikla ili rolera.
• Fizicku aktivnost treba uskladiti sa zdravstvenim
mogucnostima.
• Potrebno je preko 20 minuta intenzivnog rada
da bi organizam poceo da sagoreva masne
naslage,samim
tim da bi poceo proces mrsavljenja.
• Najefikasnije su se pokazale kondicione vezbe
kao sto su:brzi hod,trcanje voznja bicikle koje
crpe dosta energije I sagorevaju masne naslage.
• Takodje vezbe oblikovanja I povecanja misicne
mase ne smeju biti iskljucene iz procesa
mrsavljenja.

Sprecavanje gojaznosti
















UZRAST:

SPORTSKA AKTIVNOST:

7-8
8-9
7-10
9-10
9-12
10-11
10-12
11-12
12-13
12-13
12-14
13-14
14-15

plivanje,sportska gimnastika, umetničko plivanje
umetničko klizanje
stoni tenis i tenis
skokovi u vodi, smučanje, skijaški skokovi
nordijske discipline ( trčanje )
sportsko-ritmička gimnastika
brzo klizanje, fudbal, atletika, jedrenje, surfing
akrobatika, košarka, rukomet, odbojka, hokej, vaterpolo
rvanje, konjički sport
veslanje, streljaštvo, mačevanje
boks
biciklizam
dizanje tegova i body building

Sprecavanje gojaznosti















Tabela efekata fizičke aktivnosti kod pojedinih stanja i oboljenja ( Bar Or 1983 ):
ANOREXIA NERVOSA
ASTHME BRONCHIALE
PARALISIS CEREBRALIS
CYSTIS FIBROSIS PULMONIUM
DIABETES MELLITUS
HEMOPHILIA
HYPERTENSIA ARTERIALIS
MENTAL RETRDATION
MUSCULAR DISTROPHY
OBESITAS
ARTHRITIS RHEUMATICA
SCOLIOSIS

utiče na promenu ponašanja
redukuje broj i obim spazma
poboljšanje motorike
ventilacija i drenaža mukusa
poboljšanje metaboličke kontrole šećera
mobiliše i poboljšava motoriku
blago snižava pritisak
poboljšana socijalizacija
povećanje snage neoštećenih mišića
kontrola težine, samopoštovanje
mobilizacija motorike
stabilizacija procesa i redukcija tegoba