Entomologija TEMELJNA GRAĐA KUKACA Doc. dr. sc. Mirjana Brmež Temeljna građa kukaca • Kukci – 3 para nogu • Pauci – 4 para nogu.

Download Report

Transcript Entomologija TEMELJNA GRAĐA KUKACA Doc. dr. sc. Mirjana Brmež Temeljna građa kukaca • Kukci – 3 para nogu • Pauci – 4 para nogu.

Slide 1

Entomologija

TEMELJNA GRAĐA
KUKACA
Doc. dr. sc. Mirjana Brmež


Slide 2

Temeljna građa kukaca
• Kukci – 3 para nogu
• Pauci – 4 para nogu


Slide 3

Dijelovi tijela kukaca
1. Glava ili CAPUT – ticala, oči, usni
ustroj
2. Prsište ili THORAX – 3 para nogu,
krila
3. Zadak ili ABDOMEN – spolni organi,
stili ili cerci


Slide 4


Slide 5

• Insekti spadaju u kolo ARTHOPODA ili
člankonošci
• Bilateralno simetrično tijelo
• Tijelo im se sastoji od kolutića
(segmenata), koji nisu međusobno jednaki
• Vanjski skelet (kutikula) većinom od hitina
• Parno smještene člankovite noge (3 para
nogu – hexapoda) nalaze se na thoraxu


Slide 6

• S gornje strane prsišta,
na 2. ili 3. segmentu
nalaze se krila kod
krilatih insekata
(Pterygota)

• Na zadku insekti nose u
stadiju ličinke
abdominalne noge
• Na zadku su i spolni
organi a neki insekti
imaju stile ili cerce


Slide 7

Ličinka


Slide 8

OBLIK I VELIČINA INSEKA
• Spadaju u mezofaunu (od 1 mm–20
cm)
• Oblik: okrugao, izdužen, bočno
spljošten i dr.


Slide 9

• Fitomimeza – insekti oponašaju
dijelove biljnih organa
• Mimikrija – insekti oponašaju druge
insekte ili predmete u cilju obrane od
neprijatelja


Slide 10


Slide 11


Slide 12


Slide 13


Slide 14


Slide 15


Slide 16

• Kod nas – najveći kornjaš – jelenak, do 7,5 cm


Slide 17

• Najveći leptir – Saturnia pyri (nočno
paunče)


Slide 18

GLAVA KOD INSEKATA
Dijelovi glave







Tjeme ili VETREX
Čelo ili FRONS
Čeoni štitić ili CLYPEUS
Gornja usna ili LABRUM
Gornja čeljust ili MANDIBULAE
Lice ili GENNAE


Slide 19


Slide 20

• Najuži dio glave naziva se tjeme ili
vertex a poprečnim šavom je
odjeljen od čela ili frons.
• Ispod čela nalazi se čeoni štitić ili
clypeus na koji se veže gornja usna
ili labium sa gornjim čeljustima ili
mandibulama.
• Sa strane je lice ili genae sa
sljepočnicama ili temporae.
• Iza tjemena je zatiljak ili occiput i
vrat ili collum.


Slide 21


Slide 22



Oblik glave: okrugao, ovalan, izdužen



Položaj glave:
– Prognantan – usni ustroj je okrenut prema
naprijed u odnosu na tijelo (većina
kornjaša)
– Ortognantan – usni ustroj je okomit na
tijelo insekta (skakavci)
– Hipognantan – usni ustroj je sa donje
strane tijela, uvučen prema tijelu
(stjenice)


Slide 23

LEPTIR
KUĆNA MUHA

KOMARAC

KORNJAŠ


Slide 24

TICALA KOD INSEKATA


Slide 25

Dijelovi ticala
• Usad ili skapus – prvi članak do
glave. On je obično najveći i najjači
članak. Nalazi se u antenalnoj dubini
gdje je povezan jednom polugom ili
antenifer-om sa mišićem kod
insekata
• Prekretač ili pedicellus
• Zastavica ili flagelum – može imati
1-60 članaka


Slide 26

• Na glavi, u blizini očiju, nalazi se
jedan par ticala
• Sastavljeni su od većeg ili manjeg
broja članaka
• Članci mogu biti jednakog oblika
(homomerni članci) ili različitog
oblika (heteromerni članci)


Slide 27

TICALA PO VANJSKOM
IZGLEDU

• Nitasta – članci jednako široki po
cijeloj dužini
• Četinjasta
• Kijačasta – na vrhu su članci
prošireni
• Vretenasta – suženi na vrhu i dole
• Pilasta – s jedne strane nazubljeni
kao pila
• Koljenasta – prvi članak je duži a
ostali kraći i postavljeni pod kutom


Slide 28

HRUŠT

KOMARAC

MOLJAC

PČELA


Slide 29

• Na ticalima: osjetila okusa, mirisa,
kod nekih i sluha
• Pomoću ticala insekti :
– osjećaju toplinu,
– vibraciju zraka,
– koordiniraju tijelom,
– orijentiraju se u prostoru,
– pronalaze hranu,
– mjesta za odlaganje jajašaca
– mužjaci pronalaze ženke na velike
udaljenosti


Slide 30


Slide 31


Slide 32


Slide 33


Slide 34


Slide 35


Slide 36

USNI USTROJ KOD INSEKATA
• Insekti se hrane tvrdom i tekućom
hranom
specifičan usni ustroj
• Osnovni usni ustroj za grizenje, a iz
njega su se razvili ostali usni ustroji:
– za bodenje i sisanje
– za lizanje
– za upijanje


Slide 37

Usni ustroj za grizenje:
Gornje usna ili labrum
2. Gornja čeljust ili
mandibula
3. Donje čeljusti ili maxille

4. Donja usna ili labium


Slide 38


Slide 39

Gryllotalpa spp.


Slide 40

• Gornja usna – labrum
– U obliku pločice
– Često natkriva usni ustroj kod
insekata
– Nadovezana je na čeoni štitić ili
klipeus

Labrum


Slide 41

• Gornje čeljusti –
mandibula
– Parne su
– U obliku trokutastih
pločica
– S unutarnje strane
nazubljeni incisivima ili
zubićima
– Pokreću se samo horizontalno
– Za otkidanje hrane, obranu od
neprijatelja, gradnju skloništa i dr.


Slide 42

• Donje čeljusti – maxille
– Parne su
– Petlja ili cardo –
veza s glavom
– Stožer ili stipes –iza
petlje
– 2 lapa ili lacinie grizaljke
(vanjski i unutarnji)
- Čeljustno pipalo – Maxil.
Palp – 6 ili manje
članaka


Slide 43

• Donja usna ili labium
– Neparna je
Na sebi nosi:
– Pipalo donje usne
(Palpus labialis)
– Jezik (Gsossae)
– Pajezik (Paraglossa)


Slide 44


Slide 45

Usni ustroj za bodenje i
sisanje
• Modificirani tip prethodno opisanog
• Donja usna produljena, na njoj 4
reda bodljikavih čekinja koje
formiraju 2 kanala. Kroz jedan insekt
siše sokove, a kroz drugi vraća dio
svoje pljuvačke u biljku ili domaćina.

Leptir

Komarac

Kućna muha


Slide 46


Slide 47


Slide 48


Slide 49


Slide 50


Slide 51

• Česte su razlike u tipu usnog ustroja
kod iste vrste ali u različitim
stadijima razvića
• Npr. Kod leptira – gusjenica ima usni
ustroj za grizenje, a leptiri za sisanje

• Kod nepotpune preobrazbe (gdje
nema stadija kukuljice) – najčešće
isti usni ustroj


Slide 52


Slide 53



PRSIŠTE I LOKOMOTORNI
ORGANI (NOGE I KRILA)
Prsište se nalazi odmah iza glava i
građeno je od 3 segmenta
1. PROTORAX
2. MEZATORAX
3. METATORAX


Slide 54

Presjek jednog članka prsišta
• Notum ili tergum
– leđna strana
• Pleurae – bočna
strana
• Sternum –
trbušna,
unutrašnja strana


Slide 55

• Prsište nosi na sebi 3 para nogu
• Kod krilatih kukaca (Pterygota), s
gornje strane, na 2. i 3. članku
nalaze se krila


Slide 56

• Insekti imaju 2 tipa nogu:
– Prave ili prsne noge

Lažne ili trbušne noge


Slide 57

• Prave noge građene su od: kuka,
podkuka, prstenka, bedra, goljenice,
stopala i zastopalja

Noge bogomoljke


Slide 58

• Bedro ili femur – najrazvijeniji dio
noge
• Goljenica ili tibia – tanji i duži dio
noge; na sebi često ima posebne
prihvataljke
• Stopalo ili tarzus – sastoji se od 1-5
segmenata; na zadnjem članku
nalaze se kandžice koje služe za
prihvaćanje na površinu


Slide 59

NOGA KOD INSEKATA


Slide 60

Pčelinje noge


Slide 61

Noge za hodanje i trčanje


Slide 62

Noge kopačice (rovac)


Slide 63

Noge grabljivice (grabežljivi
insekti – bogomoljka


Slide 64

Noge za plivanje


Slide 65

Noge za skakanje


Slide 66

Lažne ili trbušne noge
• Jednostavnije građe
• Mekane su
• Imaju oblik kupe i na kraju
imaju jedan red vjenčića,
dlačica ili kukica kojima se
kreću
• Imaju ih najčešće ličinke;
one imaju i prave i lažne
• 2-5 gusjenice leptira
• 6-8 osice


Slide 67

KRILA KOD INSEKATA


Slide 68

VRSTE KRILA
VRETENCE

LEPTIR

PARAZITSKA MUŠICA

OSA

TRIPS


Slide 69

Krila imaju insekti iz grupe Pterygota
Produžetak kutikule
Sastoje se od 2 spojene kutikule
Uzdužne i poprečne žile – raspored
žila bitan kod determinacije


Slide 70

• Krila mogu biti prozirna, bezbojna i
pokrivena raznim ljuščicama


Slide 71

Tipovi krila
1. Oba para krila mogu biti mekana,
iste veličine ili stražnja krila
zakržljala
2. Prednja krila čvrsta i hitinizirana. To
su ELYTRE, a drugi par je mekan i u
stanju mirovanja, uvijek sakupljen
ispod prednjih krila. Ako su prednja
krila poluhitinizirana, onda su to
SEMIELYTRE.


Slide 72

• Kod većine kukaca prednja krila
služe za ravnotežu a stražnjima lete
(nije slučaj kod leptira)
• Nekada su stražnja krila veća od
prednjih

mrežokrilac

leptir

kornjaš


Slide 73

Oblik krila
• Ovalni i izduženi
• Kod izduženih su na krilima duge
rese


Slide 74

• Kod leptira – ljuske


Slide 75

• Čista krila - osice


Slide 76

• Kod većine vrsta, veličina krila se
razlikuje kod mužjaka i ženke

Mužjak – Monarh leptir

Ženka – Monarh leptir


Slide 77

Ženka i mužjak kukuruznog moljca


Slide 78

ZADAK ILI ABDOMEN
• Sastavljen je od 12 segmenata
• Potpuni broj segmenata se nalazi u
embrionalnom stadiju
• 8. i 9. segment – genitalni
• Iza 9. segmenta – postgenitalni
• Od 1. -8. segmenta – progenitalni
segmenti


Slide 79


Slide 80


Slide 81


Slide 82

• Zadak nosi u sebi veći dio probavnih
i spoilnih organa
• Segmenti zadka su relativno malo
srašteni, najčešće su vezani
međusegmentnim kožicama
• Zadak na sebi često nosi dodatke koji
se zovu stili ili cerci – privjesci
abdomena ili genitalni privjesci


Slide 83

Cerci
• Dolaze kod Tysanura, Orthoptera,
Ephemerida, itd. – dugački člankoviti
osjetni privjesci, na jedanaestom ili
desetom segmentu (vodeni cvijet)
• Ili predstavljaju jaka, nečlankovita,
međusobno gibljiva kliješta (uholaža)


Slide 84


Slide 85

3 tipa zadka
(po položaju)
• Sjedeći zadak – 1. segment zadka je
iste veličine kao i posljednji segment
prsišta
• Viseći zadak – između zadka i prsišta
nalazi se jedna drška kojom je zadak
povezan sa prsištem (pčele, ose)
• Stapčast zadak – 1. segment je
produlje u jednu dugu stapku kojom
je vezan za prsite (ose najeznice)


Slide 86

Sjedeći zadak - žohar

Viseći zadak - mrav

Stapčast zadak - Diapriidae


Slide 87

• Kod nekih insekata, s donje strane
na zadku su posebni organi npr.
odskočna vilica ili furka (pomoću
koje skaču)

Colembola


Slide 88

• Kod nekih ženke nose na zadku
leglicu ili ovipositor kojim odlažu
jajašca u biljne dijelove ili ispod kože
• Kod nekih ženki leglica je pretvorena
u žalac


Slide 89

KOŽNI POKROV
• Kožni skelet kod insekta može biti
više ili manje hitiniziran, deblji ili
tanji, ovino o vrsti o kojoj se radi
• Površina kožnog skeleta može biti
ravna tj. Glatka, ali je najčešće
izbrazdana, ima izraštaje, kvrge,
rogove i dr.
• Na sebi nosi dlake i žlijezde; te dlake
su povezane sa žlijezdama koje
polaze iz epiderme ili sa žlijezdama iz
unutrašnjosti tijela


Slide 90

Kožni skelet

Bazalna
membrana

Epiderma

Kutikula


Slide 91

• Bazalna membrana – odjeljuje kožni
pokrov od unutrašnje šupljine kod
insekata, vrlo fina, izlučuje
intercelularnu supstancu

• Epiderma – sloj epitelnih stanica,
odjeljenih jedna od druge – izlučuju
hitin (u početku gusto tekuć, a
kasnije stvrdnuti sekret)
hitinogeni sloj


Slide 92


Slide 93

• Kutikula se sastoji od 3 dijela:
– Endokutikula
– Egzokutikula
– Epikutikula

• Najdeblji sloj je endokutikula –
građena je od lamela između kojih se
nalaze hitinski snopići


Slide 94

• Egzokutikula – drugi sloj, najčvršći
dio kutikule s najviše hitina. Naziva
se još i pigmentni sloj jer se u njoj
nalaze pigmentne boje

• Epikutikula – najtnji sloj, debljine
0,2-0,8 µ. Štiti organizam od
njepovoljnih vanjskih uvijeta


Slide 95

• Kožni pokrov koordinira tijelom insekta jer
je povezan sa mišičjem
• Dlake koje su na površini zovu se sete.
Mogu biti mekane ili grube, duže ili kraće,
uske, okrugle ovalne…
• Osim dlaka na površini se nalaze i ljuščice
koje mogu imati posebnu funkciju, npr.
pokrivanje legla jajašaca.


Slide 96

POSEBNE TVOREVINE NA KOŽI
INSEKATA I BOJE U TIJELU
INSEKATA
• STRIDULACIONI APARAT – organ za
davanje zvuka
• Sastoji se od jedne plohe za cvrčanje
i jednog brida. Uz njega se nalazi
rezonaror za pojačanje zvuka. Imaju
ga npr. skakavci na nogama ili šturci
na krilima


Slide 97

• Neki insekti imaju zvučni organ
• On je jedan šuplji organ, najčešće na
bazi zadka u čijoj šupljini se nalaze
membrane koje vibriraju tj.
proizvode zvuk


Slide 98

• Insekti imaju dvije vrste boja:
– PIGMENTNE BOJE - to su kemijski
spojevi, npr. melanin, antocijan. Nalaze
se u kutikuli. To su obično crna smeđa i
zelena, rijeđe crvena. Nakon uginuća
jedino crni zadržavaju boju dok drugi
izblijede


Slide 99

– STRUKTURNE BOJE – proizvode se pod
utjecajem strukture kutikule. Obično su
sjajne, metalne boje, brončana, zlatna,
zelenomodra. Kada uginu, gube taj sjaj


Slide 100

KOŽNE ŽLIJEZDE KOD
INSEKATA,
MIŠIČJE I MUSKULATURA


Slide 101

• Insekti imaju jednostanične i
višestanične kožne žlijezde
• Jednostanične polaze iz
epidermalnog sloja a višestanične iz
unutrašnojsti tijela
• Prema funciji mogu biti voštane i
aromatične žlijezde


Slide 102

• VOŠTANE ŽLIJEZDE - Izlučuju vosak,
zaštićuju tijelo voskom, ili služe za
gradnju saća
• AROMATIČNE ŽLIJEZDE – luče
primamljiv miris za suprotan spol. U
njih spadaju i sekreti koji odbijaju
neprijatelja – imaju neugodan miris
(smrdljivi martin).
• Za primamljivanje kukaca služe
atraktanti (feromoni)


Slide 103

• Repelenti – sintetski proizvedeni,
odbijaju kukce
• Često su žlijezde sa otrovnim
sekretima povezane sa dlačicama
koje vrlo lako otpadaju i mogu
nanjeti određene probleme. Te dlake
se zovu TOXOPHORAE


Slide 104

Žlijezde u usnom ustroju
• Predive žlijezde – luče svilene niti
• Žlijezde slinovnice – labijalna,
maxilarna, mandibularna –
omekšavaju hranu, a kod insekata
koji sišu krv, sekreti ovih žlijezda
sprečavaju zgrušavanje krvi
• Presvlačne žlijezde – imaju ih ličinke.
Zovu se i Versonove žlijezde.
Odlupljuju staru kožu


Slide 105

• Muskulatura je u vidu odjeljenih
mišića čiji su krajevi pričvršćeni za
unutrašni dio hitinskog skeleta
• Insekti imaju 1500 – 2000 mišića
• Najviše mišića u prsištu, nogama i
krilima
• Uglavnom su poprečnoprugasti mišići
– imaju brze kontrakcije


Slide 106

PROBAVNI SUSTAV KOD
INSEKATA


Slide 107





Insekti se hrane biljnom i
životinjskom hranom
Prema načinu ishrane mogu biti:
1. PANTOFAGI – svežderači (biljna i

životinjska hrana, npr. rovac)
2. ZOOFAGI – mesožderi
3. FITOFAGI – biljojedi

a) Polifagi – razne biljne vrste
b) Oligofagi – hrane se biljnim vrstama iz

jedne porodice (npr. Repina pipa se hrani
biljkama iz porodice Chenopodiaceae)
c) Monofagi – hrane se samo jenom biljnom
vrstom (npr. vinovom lozom)


Slide 108


Slide 109


Slide 110



Probavni sustav dijeli se na:
1. Prednje crijevo ili STOMODEUM.

Počinje usnim ustrojm, nastavlja se
ždrijelom ili pharingsom, zatim
jednjakom ili oezofagus, guša
ingluvies, te žvačni želudac ili
proventrikulus.
Na prijelazu prednjeg u srednje
crijevo, nalaze se slijepe kesice ili cece
– izlučuju fermente
Tu se nalazi i jedan mišični prsten
VALVULA CARDIACA – spriječava


Slide 111

2. Srednje crijevo ili MEZENTERON

Neraščlanjena je mekana cijev,
naborana. Što je veća naboranost, to
je veća usisna moć hranjivih tvari.
Na prijelazu srednjeg u stražnje crijevo
nalazi se jedna epitelna bora VALVULA
PILORYCA – spriječava vraćanje hrane
iz stražnje u srednje crijevo


Slide 112

• Na prijelazu stražnje u srednje
crijevo nalaze se tzv. Malphigijeve
cijevi – imaju ulogu bubrega
• Može ih biti 2-200
• Putem njih se štetne tvari iz
organizma prenose u stražnje crijevo


Slide 113

3. stražnje crijevo ili PROCTDEUM
Hitinizirno je kao i prednje crijevo.
Podjeljeno je u 3 dijela:
1. prednje ili ilemus
2. srednje ili colon
3. stražnje ili rectum


Slide 114

• Probavni sustav kod insekata je ili
kraći od dužine tijela ili nekoliko puta
duži
• Kratak imaju proždrljivci koji prave
jako puno štete
• Biljojedi imaju dulji probavni sustav


Slide 115

KRVNI SUSTAV KOD
INSEKATA


Slide 116

• Kukci imaju otvoreni krvni sustav –
krv slobodno kola po cijlom tijelu
• 40 % tjelesne težino otpada na krv
(3/4 je voda u krvi)
• S leđne strane nalazi se krvni sud
koje je građen iz 2 dijela:
– srce
– aorta


Slide 117


Slide 118

• Krvni sud je jedna cijev koja je sa
donje strane zatvorena, a s gornje
otvorena
• Srce je građeno od komorica (može
ih biti 1-10)
• Komorice su međusobno povezane
zaliscima koji se otvaraju samo
prema naprijed
• Na bočnim stranama komorica nalaze
se otvori ili OSTIJE koji također
prema unutra imaju zaliske


Slide 119


Slide 120

• Tijelo insekta podijeljeno je u 3 dijela
i to sa 2 dijafragme
• Dijaftagme se nalaze u
abdomenalnoj šupljini – jedna
dorzalna i jedna ventralna dijafragma


Slide 121

Prvi dio je PERIKARDIJALNI DIO
U njemu je smješten krvni sud –
srce sa aortom
Drugi dio je PERIVISCELARNI DIO
Tu je smješten probavni sustav
Treći dio je PERINEURALNI DIO
Tu je smješten nervni sustav


Slide 122

• Dijafragme se valovito gibaju i to:
dorzalna od stražnjeg dijela prema
naprijed, a ventralna od prednjeg
dijela ka stražnjem dijelu abdomena

• Ovim gibanjima potiskuje se krv
prema komoricama gdje dolazi do
stezanja i širenja komorica i
potiskivanja krvi iz komorice u
komoricu


Slide 123

• Kroz ostije ili bočne otvore ulazi čista
krv koja se utiskuje u aortu, a iz
aorte slobodno izlazi napolje – prvo
oplahuje dijelove u glavi, zatim ide u
prsište, posebno u lokomotorne
organe, pa tek onda u abdomen


Slide 124

• Krv se sastoji od krvne plazme ili
HEMOLIMFE i krvnih stanica ili
HEMOCITA
• U krvi kod insekata ne postoje
eritrociti (krv ne prenosi kisik)
• Poznati su fagociti u krvi – oni brane
insekte od različitih bolesti


Slide 125

• U krvi se nalaze rezne soli i imaju 50
– 100 puta više aminokiselina nego
kičmenjaci
• U blizini komorica nalaze se stanice
koje se zovu perikardijalne stanice –
pročišćavaju krv koja zatim ulazi
kroz ostije


Slide 126

• Nečistoće u krvi se vežu za masna
tijela ili kroz Malphigijeve cijevi
odvode kroz stražnje crijevo

• Po boji krv može biti različite boje
• Kod većine insekata nema fibrina (ne
dolazi do koagulacije krvi)
• Kada insekti miruju, srce gotovo da i
ne radi, a kada su u pokretu, srce se
povećava


Slide 127

DIŠNI SUSTAV KOD INSEKATA
• Insekti dišu:
– Pomoću cijeloga kožnog skeleta
– Pomoću škrga – vodeni insekti
(škrge su na isturenim dijelovima
tijela)
– Disanje pomoću traheja


Slide 128


Slide 129


Slide 130

• Traheje su cijevi, iznutra obložene
spiralom koja je hitinizirana
• Stalno su otvorene
• Razgranate su po cijelom tijelu
• Najšire su na površini i što su
udaljenije to su tanje i završavaju
tankim cjevčicama ili TRAHEOLAMA


Slide 131

• Traheje na površini završavaju
dišnicom ili STIGMOM
• Insekti najčešće imaju 1-10 pari
dišnica, a najčešće 2 para na prsištu
i 8 pari na abdomenu


Slide 132


Slide 133

• HOLOPNEUSTIČNI insekti – imaju isti
broj pari dišnica koliko imaju i
segmenata
• HEMIPNEUSTIČNI insekti – imaju
manji broj pari dišnica nego
segmenta

• HIPOPNEUSTIČNI insekti – imaju
veći broj pari dišnica nego
segmenata


Slide 134


Slide 135

• Dišnica na površini ima bezbroj
zapornica koje su obrasle dlačicama
koje imaju funkciju pročišćavanja
zraka
• Iza zapornice dolazi predvorje ili
atrium koje je također obraslo
dlačicama – za daljnje pročišćenje
zraka
• Iz atrijuma čisti zrak ulazi u traheju
• Zapornice kod nekih vrsta imaju moć
zatvaranja u doticaju s plinovitim


Slide 136

• Kod nekih insekata letača (leptiri) u
trahejama, na pojedinim mjestima se
nalaze zračne kesice koje nisu
hitinizirane. Prije leta se napune
zrakom, a kada se kisik iz njih
potroši, one splasnu
• Kod nekih parazita događa se da
uvuku svoje dišnice u dišnice
domaćina
• Jelenak u 1 min. udahne 20-25 puta;
što je temperatura veća, disanje je
povećano


Slide 137


Slide 138

• Insekti dišu na 2 načina:
– AKTIVNO DISANJE – pomoću
abdomena; širenjem abdomena zrak
ulazi u traheje a skupljanjem abdomena
istiskuje se zrak iz traheja
– PASIVNO DISANJE – putem difuzije;
sistem otvorenih cijevi gdje zrak
nesmetano ulazi u traheje a CO2 izlazi


Slide 139

NERVNI SUSTAV KOD INSEKATA

• Insekti imaju ganglijski nervni sustav
• Gangliji – grupa nervnih stanica


Slide 140

• Nervne stanice
mogu biti različitog
oblika
(kruškolike,zvjezdas
te) i imaju na sebi
određene izraštaje
• Glavni izraštaj –
akson ili neurit
• Bočni izraštali –
kolaterali
• Posebni sitni
izraštaji - dendriti


Slide 141

• Nervni sustav je
podijeljen u
centralni nervni
sustav i periferni
nervni sustav
• Centralni n.s. dijeli
se na nadždrijelni
ganglij ili mozak i
podždrijelni ganglj
ili trbušna moždina


Slide 142

• Mozak čine 3 para
ganglija:
– PROTOCEREBRUM
– pokreće oči
– DEUTOCEREBRUM
– pokreće ticala
– TRITOCEREBRUM
– pokreće gornju
usnu


Slide 143

• Prva tri para trbušne moždine
(gangliji thoraxa) pokreću ostale
dijelove usnog ustroja
• U prsne i zadčane parove ganglija
idu nervi za osjet i za pokret

• Periferni nervni sustav proizlazi iz
centralnog i upravlja organima
disanja, probave, spolnim organima i
dr.


Slide 144

• Nervni sustav povezan je s
osjetilima:
– Osjetilo dodira – najstarije; kod njega
su osjetne stanice po cijelom tijelu
– Osjetilo mirisa - na ticalima (osjete
miris u velikim razrijeđenjima)
– Osjetilo okusa – nalazi se na pipalima u
usnom ustroju
– Osjetilo sluha – razvijeno je kod
insekata koji i proizvode zvuk. Slušni
organi građeni su od jedne ili
višeklinastih stanica ili skolopidija, a one


Slide 145

Tipovi slušnih organa
1. KORDOTONARNI slušni organ
2. JOHNSTONOV slušni organ
3. TIMPANALNI slušni organ


Slide 146

KORDOTONARNI slušni
organ
• Sklopidije su
nategnute između
2 mjesta na tijelu
• Nalaze se na
krilima, prsištu,
nogama

Skup pd 80 kordotorarnih receptora na nozi


Slide 147

JOHNSTONOV slušni organ
• Smješten je na drugom
segmentu ticala
• Sklopidije su s
unutrašnje strane ticala
ili članka a u središtu je
šupljina
• Diptere, komarci, muhe


Slide 148

TIMPANALNI slušni organ
• Građen je kao
bubnjić
• Osjetljiv je na
zvučne valove
• Nalazi se najčešće
na pleurama zadka
ili goljenicama
prednjih nogu
(zrikavci)


Slide 149

OSJETILO VIDA
• Oči mogu biti:
– Proste oči ili ocele
ili čeone oči
– Bočne ili lateralne
oči
– Složene, mrežaste
ili facetirane


Slide 150

Proste oči





Nalaze se na čelu
Može ih biti od 1-3 komada
Imaju ih ličinke
Preko njih samo osjete intenzitet
svjetla


Slide 151

ateralne ili bočne oči
• Leže sa strane na glavi
• Složenije su od prostih i svako oko
ima od 1-7 stemata ili očica
• Bočne oči koje imaju veći broj očica
čine jedan prijelaz ozmeđu prostih i
složenijih očiju
• Takove oči imaju gusjenice leptira


Slide 152

Složene ili facetirane oči
• Imaju ih imaga
• Svako oko sastavljeno je od faceta
• To su zasebne očice, facete ili
omatide
• Svaka je građena od rožnjače,
mrežnjače, kristalnog tijela i
rhabdomena (nervni štapić – u
sredini facete)
• Faceta može biti nekoliko tisuća


Slide 153


Slide 154


Slide 155


Slide 156

Oko pčele


Slide 157

ORGANI ZA
RAZMNOŽAVANJE KOD
INSEKATA


Slide 158

• Insekti su uglavonom razlučenog
spola ili HERMAFRODITI ILI
DVOSPOLCI

Ženski spolni organ

Muški spolni organ


Slide 159

Muški spolni organ
• Sastoji se od jednog ili dva
sjemenika ili testisa, od 2
sjemenovoda, jednog sjemenog
kanala te muškog organa za
kopulaciju
• Sjemenici građeni od mnogobrojnih
sjemenih cijevi ili folikula u kojima se
izlučuju spermatozoidi
• Dodatne žlijezde izlučuju sekrete u
sjemenovod, oblažući tako
spermatozoide i potpomažući njihovo
kretanje kroz sprovodne kanale


Slide 160

Ženski spolni organ
• Sastoji se od 2
jajnika ili ovarija,
2 jajovoda ili
oviduktusa i od
rodnice ili vagine
• Tu je još i oplodna
kesa (lat. burza
copulatrix), sjemena
kesa (receptaculum
seminis) i dodatne
žlijezde


Slide 161

• Jajnici se sastoje od jajčanih cijevi ili
ovariola kojih može biti 2-2000
• Dodatne žlijezde izlučuju posebnu
sluzavu masu kojom lijepe jajašca
• Spolni kakakter – kod nekih kukaca
pomoću izglada insekta odmah se
prepoznaje da li se radi o mužjaku ili
ženki