Entomologija TEMELJNA GRAĐA KUKACA Doc. dr. sc. Mirjana Brmež Temeljna građa kukaca • Kukci – 3 para nogu • Pauci – 4 para nogu.

Download Report

Transcript Entomologija TEMELJNA GRAĐA KUKACA Doc. dr. sc. Mirjana Brmež Temeljna građa kukaca • Kukci – 3 para nogu • Pauci – 4 para nogu.

Slide 1

Entomologija

TEMELJNA GRAĐA
KUKACA
Doc. dr. sc. Mirjana Brmež


Slide 2

Temeljna građa kukaca
• Kukci – 3 para nogu
• Pauci – 4 para nogu


Slide 3

Dijelovi tijela kukaca
1. Glava ili CAPUT – ticala, oči, usni
ustroj
2. Prsište ili THORAX – 3 para nogu,
krila
3. Zadak ili ABDOMEN – spolni organi,
stili ili cerci


Slide 4


Slide 5

• Insekti spadaju u kolo ARTHOPODA ili
člankonošci
• Bilateralno simetrično tijelo
• Tijelo im se sastoji od kolutića
(segmenata), koji nisu međusobno jednaki
• Vanjski skelet (kutikula) većinom od hitina
• Parno smještene člankovite noge (3 para
nogu – hexapoda) nalaze se na thoraxu


Slide 6

• S gornje strane prsišta,
na 2. ili 3. segmentu
nalaze se krila kod
krilatih insekata
(Pterygota)

• Na zadku insekti nose u
stadiju ličinke
abdominalne noge
• Na zadku su i spolni
organi a neki insekti
imaju stile ili cerce


Slide 7

Ličinka


Slide 8

OBLIK I VELIČINA INSEKA
• Spadaju u mezofaunu (od 1 mm–20
cm)
• Oblik: okrugao, izdužen, bočno
spljošten i dr.


Slide 9

• Fitomimeza – insekti oponašaju
dijelove biljnih organa
• Mimikrija – insekti oponašaju druge
insekte ili predmete u cilju obrane od
neprijatelja


Slide 10


Slide 11


Slide 12


Slide 13


Slide 14


Slide 15


Slide 16

• Kod nas – najveći kornjaš – jelenak, do 7,5 cm


Slide 17

• Najveći leptir – Saturnia pyri (nočno
paunče)


Slide 18

GLAVA KOD INSEKATA
Dijelovi glave
•
•
•
•
•
•

Tjeme ili VETREX
Čelo ili FRONS
Čeoni štitić ili CLYPEUS
Gornja usna ili LABRUM
Gornja čeljust ili MANDIBULAE
Lice ili GENNAE


Slide 19


Slide 20

• Najuži dio glave naziva se tjeme ili
vertex a poprečnim šavom je
odjeljen od čela ili frons.
• Ispod čela nalazi se čeoni štitić ili
clypeus na koji se veže gornja usna
ili labium sa gornjim čeljustima ili
mandibulama.
• Sa strane je lice ili genae sa
sljepočnicama ili temporae.
• Iza tjemena je zatiljak ili occiput i
vrat ili collum.


Slide 21


Slide 22

•

Oblik glave: okrugao, ovalan, izdužen

•

Položaj glave:
– Prognantan – usni ustroj je okrenut prema
naprijed u odnosu na tijelo (većina
kornjaša)
– Ortognantan – usni ustroj je okomit na
tijelo insekta (skakavci)
– Hipognantan – usni ustroj je sa donje
strane tijela, uvučen prema tijelu
(stjenice)


Slide 23

LEPTIR
KUĆNA MUHA

KOMARAC

KORNJAŠ


Slide 24

TICALA KOD INSEKATA


Slide 25

Dijelovi ticala
• Usad ili skapus – prvi članak do
glave. On je obično najveći i najjači
članak. Nalazi se u antenalnoj dubini
gdje je povezan jednom polugom ili
antenifer-om sa mišićem kod
insekata
• Prekretač ili pedicellus
• Zastavica ili flagelum – može imati
1-60 članaka


Slide 26

• Na glavi, u blizini očiju, nalazi se
jedan par ticala
• Sastavljeni su od većeg ili manjeg
broja članaka
• Članci mogu biti jednakog oblika
(homomerni članci) ili različitog
oblika (heteromerni članci)


Slide 27

TICALA PO VANJSKOM
IZGLEDU

• Nitasta – članci jednako široki po
cijeloj dužini
• Četinjasta
• Kijačasta – na vrhu su članci
prošireni
• Vretenasta – suženi na vrhu i dole
• Pilasta – s jedne strane nazubljeni
kao pila
• Koljenasta – prvi članak je duži a
ostali kraći i postavljeni pod kutom


Slide 28

HRUŠT

KOMARAC

MOLJAC

PČELA


Slide 29

• Na ticalima: osjetila okusa, mirisa,
kod nekih i sluha
• Pomoću ticala insekti :
– osjećaju toplinu,
– vibraciju zraka,
– koordiniraju tijelom,
– orijentiraju se u prostoru,
– pronalaze hranu,
– mjesta za odlaganje jajašaca
– mužjaci pronalaze ženke na velike
udaljenosti


Slide 30


Slide 31


Slide 32


Slide 33


Slide 34


Slide 35


Slide 36

USNI USTROJ KOD INSEKATA
• Insekti se hrane tvrdom i tekućom
hranom
specifičan usni ustroj
• Osnovni usni ustroj za grizenje, a iz
njega su se razvili ostali usni ustroji:
– za bodenje i sisanje
– za lizanje
– za upijanje


Slide 37

Usni ustroj za grizenje:
Gornje usna ili labrum
2. Gornja čeljust ili
mandibula
3. Donje čeljusti ili maxille

4. Donja usna ili labium


Slide 38


Slide 39

Gryllotalpa spp.


Slide 40

• Gornja usna – labrum
– U obliku pločice
– Često natkriva usni ustroj kod
insekata
– Nadovezana je na čeoni štitić ili
klipeus

Labrum


Slide 41

• Gornje čeljusti –
mandibula
– Parne su
– U obliku trokutastih
pločica
– S unutarnje strane
nazubljeni incisivima ili
zubićima
– Pokreću se samo horizontalno
– Za otkidanje hrane, obranu od
neprijatelja, gradnju skloništa i dr.


Slide 42

• Donje čeljusti – maxille
– Parne su
– Petlja ili cardo –
veza s glavom
– Stožer ili stipes –iza
petlje
– 2 lapa ili lacinie grizaljke
(vanjski i unutarnji)
- Čeljustno pipalo – Maxil.
Palp – 6 ili manje
članaka


Slide 43

• Donja usna ili labium
– Neparna je
Na sebi nosi:
– Pipalo donje usne
(Palpus labialis)
– Jezik (Gsossae)
– Pajezik (Paraglossa)


Slide 44


Slide 45

Usni ustroj za bodenje i
sisanje
• Modificirani tip prethodno opisanog
• Donja usna produljena, na njoj 4
reda bodljikavih čekinja koje
formiraju 2 kanala. Kroz jedan insekt
siše sokove, a kroz drugi vraća dio
svoje pljuvačke u biljku ili domaćina.

Leptir

Komarac

Kućna muha


Slide 46


Slide 47


Slide 48


Slide 49


Slide 50


Slide 51

• Česte su razlike u tipu usnog ustroja
kod iste vrste ali u različitim
stadijima razvića
• Npr. Kod leptira – gusjenica ima usni
ustroj za grizenje, a leptiri za sisanje

• Kod nepotpune preobrazbe (gdje
nema stadija kukuljice) – najčešće
isti usni ustroj


Slide 52


Slide 53

•

PRSIŠTE I LOKOMOTORNI
ORGANI (NOGE I KRILA)
Prsište se nalazi odmah iza glava i
građeno je od 3 segmenta
1. PROTORAX
2. MEZATORAX
3. METATORAX


Slide 54

Presjek jednog članka prsišta
• Notum ili tergum
– leđna strana
• Pleurae – bočna
strana
• Sternum –
trbušna,
unutrašnja strana


Slide 55

• Prsište nosi na sebi 3 para nogu
• Kod krilatih kukaca (Pterygota), s
gornje strane, na 2. i 3. članku
nalaze se krila


Slide 56

• Insekti imaju 2 tipa nogu:
– Prave ili prsne noge

Lažne ili trbušne noge


Slide 57

• Prave noge građene su od: kuka,
podkuka, prstenka, bedra, goljenice,
stopala i zastopalja

Noge bogomoljke


Slide 58

• Bedro ili femur – najrazvijeniji dio
noge
• Goljenica ili tibia – tanji i duži dio
noge; na sebi često ima posebne
prihvataljke
• Stopalo ili tarzus – sastoji se od 1-5
segmenata; na zadnjem članku
nalaze se kandžice koje služe za
prihvaćanje na površinu


Slide 59

NOGA KOD INSEKATA


Slide 60

Pčelinje noge


Slide 61

Noge za hodanje i trčanje


Slide 62

Noge kopačice (rovac)


Slide 63

Noge grabljivice (grabežljivi
insekti – bogomoljka


Slide 64

Noge za plivanje


Slide 65

Noge za skakanje


Slide 66

Lažne ili trbušne noge
• Jednostavnije građe
• Mekane su
• Imaju oblik kupe i na kraju
imaju jedan red vjenčića,
dlačica ili kukica kojima se
kreću
• Imaju ih najčešće ličinke;
one imaju i prave i lažne
• 2-5 gusjenice leptira
• 6-8 osice


Slide 67

KRILA KOD INSEKATA


Slide 68

VRSTE KRILA
VRETENCE

LEPTIR

PARAZITSKA MUŠICA

OSA

TRIPS


Slide 69

Krila imaju insekti iz grupe Pterygota
Produžetak kutikule
Sastoje se od 2 spojene kutikule
Uzdužne i poprečne žile – raspored
žila bitan kod determinacije


Slide 70

• Krila mogu biti prozirna, bezbojna i
pokrivena raznim ljuščicama


Slide 71

Tipovi krila
1. Oba para krila mogu biti mekana,
iste veličine ili stražnja krila
zakržljala
2. Prednja krila čvrsta i hitinizirana. To
su ELYTRE, a drugi par je mekan i u
stanju mirovanja, uvijek sakupljen
ispod prednjih krila. Ako su prednja
krila poluhitinizirana, onda su to
SEMIELYTRE.


Slide 72

• Kod većine kukaca prednja krila
služe za ravnotežu a stražnjima lete
(nije slučaj kod leptira)
• Nekada su stražnja krila veća od
prednjih

mrežokrilac

leptir

kornjaš


Slide 73

Oblik krila
• Ovalni i izduženi
• Kod izduženih su na krilima duge
rese


Slide 74

• Kod leptira – ljuske


Slide 75

• Čista krila - osice


Slide 76

• Kod većine vrsta, veličina krila se
razlikuje kod mužjaka i ženke

Mužjak – Monarh leptir

Ženka – Monarh leptir


Slide 77

Ženka i mužjak kukuruznog moljca


Slide 78

ZADAK ILI ABDOMEN
• Sastavljen je od 12 segmenata
• Potpuni broj segmenata se nalazi u
embrionalnom stadiju
• 8. i 9. segment – genitalni
• Iza 9. segmenta – postgenitalni
• Od 1. -8. segmenta – progenitalni
segmenti


Slide 79


Slide 80


Slide 81


Slide 82

• Zadak nosi u sebi veći dio probavnih
i spoilnih organa
• Segmenti zadka su relativno malo
srašteni, najčešće su vezani
međusegmentnim kožicama
• Zadak na sebi često nosi dodatke koji
se zovu stili ili cerci – privjesci
abdomena ili genitalni privjesci


Slide 83

Cerci
• Dolaze kod Tysanura, Orthoptera,
Ephemerida, itd. – dugački člankoviti
osjetni privjesci, na jedanaestom ili
desetom segmentu (vodeni cvijet)
• Ili predstavljaju jaka, nečlankovita,
međusobno gibljiva kliješta (uholaža)


Slide 84


Slide 85

3 tipa zadka
(po položaju)
• Sjedeći zadak – 1. segment zadka je
iste veličine kao i posljednji segment
prsišta
• Viseći zadak – između zadka i prsišta
nalazi se jedna drška kojom je zadak
povezan sa prsištem (pčele, ose)
• Stapčast zadak – 1. segment je
produlje u jednu dugu stapku kojom
je vezan za prsite (ose najeznice)


Slide 86

Sjedeći zadak - žohar

Viseći zadak - mrav

Stapčast zadak - Diapriidae


Slide 87

• Kod nekih insekata, s donje strane
na zadku su posebni organi npr.
odskočna vilica ili furka (pomoću
koje skaču)

Colembola


Slide 88

• Kod nekih ženke nose na zadku
leglicu ili ovipositor kojim odlažu
jajašca u biljne dijelove ili ispod kože
• Kod nekih ženki leglica je pretvorena
u žalac


Slide 89

KOŽNI POKROV
• Kožni skelet kod insekta može biti
više ili manje hitiniziran, deblji ili
tanji, ovino o vrsti o kojoj se radi
• Površina kožnog skeleta može biti
ravna tj. Glatka, ali je najčešće
izbrazdana, ima izraštaje, kvrge,
rogove i dr.
• Na sebi nosi dlake i žlijezde; te dlake
su povezane sa žlijezdama koje
polaze iz epiderme ili sa žlijezdama iz
unutrašnjosti tijela


Slide 90

Kožni skelet

Bazalna
membrana

Epiderma

Kutikula


Slide 91

• Bazalna membrana – odjeljuje kožni
pokrov od unutrašnje šupljine kod
insekata, vrlo fina, izlučuje
intercelularnu supstancu

• Epiderma – sloj epitelnih stanica,
odjeljenih jedna od druge – izlučuju
hitin (u početku gusto tekuć, a
kasnije stvrdnuti sekret)
hitinogeni sloj


Slide 92


Slide 93

• Kutikula se sastoji od 3 dijela:
– Endokutikula
– Egzokutikula
– Epikutikula

• Najdeblji sloj je endokutikula –
građena je od lamela između kojih se
nalaze hitinski snopići


Slide 94

• Egzokutikula – drugi sloj, najčvršći
dio kutikule s najviše hitina. Naziva
se još i pigmentni sloj jer se u njoj
nalaze pigmentne boje

• Epikutikula – najtnji sloj, debljine
0,2-0,8 µ. Štiti organizam od
njepovoljnih vanjskih uvijeta


Slide 95

• Kožni pokrov koordinira tijelom insekta jer
je povezan sa mišičjem
• Dlake koje su na površini zovu se sete.
Mogu biti mekane ili grube, duže ili kraće,
uske, okrugle ovalne…
• Osim dlaka na površini se nalaze i ljuščice
koje mogu imati posebnu funkciju, npr.
pokrivanje legla jajašaca.


Slide 96

POSEBNE TVOREVINE NA KOŽI
INSEKATA I BOJE U TIJELU
INSEKATA
• STRIDULACIONI APARAT – organ za
davanje zvuka
• Sastoji se od jedne plohe za cvrčanje
i jednog brida. Uz njega se nalazi
rezonaror za pojačanje zvuka. Imaju
ga npr. skakavci na nogama ili šturci
na krilima


Slide 97

• Neki insekti imaju zvučni organ
• On je jedan šuplji organ, najčešće na
bazi zadka u čijoj šupljini se nalaze
membrane koje vibriraju tj.
proizvode zvuk


Slide 98

• Insekti imaju dvije vrste boja:
– PIGMENTNE BOJE - to su kemijski
spojevi, npr. melanin, antocijan. Nalaze
se u kutikuli. To su obično crna smeđa i
zelena, rijeđe crvena. Nakon uginuća
jedino crni zadržavaju boju dok drugi
izblijede


Slide 99

– STRUKTURNE BOJE – proizvode se pod
utjecajem strukture kutikule. Obično su
sjajne, metalne boje, brončana, zlatna,
zelenomodra. Kada uginu, gube taj sjaj


Slide 100

KOŽNE ŽLIJEZDE KOD
INSEKATA,
MIŠIČJE I MUSKULATURA


Slide 101

• Insekti imaju jednostanične i
višestanične kožne žlijezde
• Jednostanične polaze iz
epidermalnog sloja a višestanične iz
unutrašnojsti tijela
• Prema funciji mogu biti voštane i
aromatične žlijezde


Slide 102

• VOŠTANE ŽLIJEZDE - Izlučuju vosak,
zaštićuju tijelo voskom, ili služe za
gradnju saća
• AROMATIČNE ŽLIJEZDE – luče
primamljiv miris za suprotan spol. U
njih spadaju i sekreti koji odbijaju
neprijatelja – imaju neugodan miris
(smrdljivi martin).
• Za primamljivanje kukaca služe
atraktanti (feromoni)


Slide 103

• Repelenti – sintetski proizvedeni,
odbijaju kukce
• Često su žlijezde sa otrovnim
sekretima povezane sa dlačicama
koje vrlo lako otpadaju i mogu
nanjeti određene probleme. Te dlake
se zovu TOXOPHORAE


Slide 104

Žlijezde u usnom ustroju
• Predive žlijezde – luče svilene niti
• Žlijezde slinovnice – labijalna,
maxilarna, mandibularna –
omekšavaju hranu, a kod insekata
koji sišu krv, sekreti ovih žlijezda
sprečavaju zgrušavanje krvi
• Presvlačne žlijezde – imaju ih ličinke.
Zovu se i Versonove žlijezde.
Odlupljuju staru kožu


Slide 105

• Muskulatura je u vidu odjeljenih
mišića čiji su krajevi pričvršćeni za
unutrašni dio hitinskog skeleta
• Insekti imaju 1500 – 2000 mišića
• Najviše mišića u prsištu, nogama i
krilima
• Uglavnom su poprečnoprugasti mišići
– imaju brze kontrakcije


Slide 106

PROBAVNI SUSTAV KOD
INSEKATA


Slide 107

•

•

Insekti se hrane biljnom i
životinjskom hranom
Prema načinu ishrane mogu biti:
1. PANTOFAGI – svežderači (biljna i

životinjska hrana, npr. rovac)
2. ZOOFAGI – mesožderi
3. FITOFAGI – biljojedi

a) Polifagi – razne biljne vrste
b) Oligofagi – hrane se biljnim vrstama iz

jedne porodice (npr. Repina pipa se hrani
biljkama iz porodice Chenopodiaceae)
c) Monofagi – hrane se samo jenom biljnom
vrstom (npr. vinovom lozom)


Slide 108


Slide 109


Slide 110

•

Probavni sustav dijeli se na:
1. Prednje crijevo ili STOMODEUM.

Počinje usnim ustrojm, nastavlja se
ždrijelom ili pharingsom, zatim
jednjakom ili oezofagus, guša
ingluvies, te žvačni želudac ili
proventrikulus.
Na prijelazu prednjeg u srednje
crijevo, nalaze se slijepe kesice ili cece
– izlučuju fermente
Tu se nalazi i jedan mišični prsten
VALVULA CARDIACA – spriječava


Slide 111

2. Srednje crijevo ili MEZENTERON

Neraščlanjena je mekana cijev,
naborana. Što je veća naboranost, to
je veća usisna moć hranjivih tvari.
Na prijelazu srednjeg u stražnje crijevo
nalazi se jedna epitelna bora VALVULA
PILORYCA – spriječava vraćanje hrane
iz stražnje u srednje crijevo


Slide 112

• Na prijelazu stražnje u srednje
crijevo nalaze se tzv. Malphigijeve
cijevi – imaju ulogu bubrega
• Može ih biti 2-200
• Putem njih se štetne tvari iz
organizma prenose u stražnje crijevo


Slide 113

3. stražnje crijevo ili PROCTDEUM
Hitinizirno je kao i prednje crijevo.
Podjeljeno je u 3 dijela:
1. prednje ili ilemus
2. srednje ili colon
3. stražnje ili rectum


Slide 114

• Probavni sustav kod insekata je ili
kraći od dužine tijela ili nekoliko puta
duži
• Kratak imaju proždrljivci koji prave
jako puno štete
• Biljojedi imaju dulji probavni sustav


Slide 115

KRVNI SUSTAV KOD
INSEKATA


Slide 116

• Kukci imaju otvoreni krvni sustav –
krv slobodno kola po cijlom tijelu
• 40 % tjelesne težino otpada na krv
(3/4 je voda u krvi)
• S leđne strane nalazi se krvni sud
koje je građen iz 2 dijela:
– srce
– aorta


Slide 117


Slide 118

• Krvni sud je jedna cijev koja je sa
donje strane zatvorena, a s gornje
otvorena
• Srce je građeno od komorica (može
ih biti 1-10)
• Komorice su međusobno povezane
zaliscima koji se otvaraju samo
prema naprijed
• Na bočnim stranama komorica nalaze
se otvori ili OSTIJE koji također
prema unutra imaju zaliske


Slide 119


Slide 120

• Tijelo insekta podijeljeno je u 3 dijela
i to sa 2 dijafragme
• Dijaftagme se nalaze u
abdomenalnoj šupljini – jedna
dorzalna i jedna ventralna dijafragma


Slide 121

Prvi dio je PERIKARDIJALNI DIO
U njemu je smješten krvni sud –
srce sa aortom
Drugi dio je PERIVISCELARNI DIO
Tu je smješten probavni sustav
Treći dio je PERINEURALNI DIO
Tu je smješten nervni sustav


Slide 122

• Dijafragme se valovito gibaju i to:
dorzalna od stražnjeg dijela prema
naprijed, a ventralna od prednjeg
dijela ka stražnjem dijelu abdomena

• Ovim gibanjima potiskuje se krv
prema komoricama gdje dolazi do
stezanja i širenja komorica i
potiskivanja krvi iz komorice u
komoricu


Slide 123

• Kroz ostije ili bočne otvore ulazi čista
krv koja se utiskuje u aortu, a iz
aorte slobodno izlazi napolje – prvo
oplahuje dijelove u glavi, zatim ide u
prsište, posebno u lokomotorne
organe, pa tek onda u abdomen


Slide 124

• Krv se sastoji od krvne plazme ili
HEMOLIMFE i krvnih stanica ili
HEMOCITA
• U krvi kod insekata ne postoje
eritrociti (krv ne prenosi kisik)
• Poznati su fagociti u krvi – oni brane
insekte od različitih bolesti


Slide 125

• U krvi se nalaze rezne soli i imaju 50
– 100 puta više aminokiselina nego
kičmenjaci
• U blizini komorica nalaze se stanice
koje se zovu perikardijalne stanice –
pročišćavaju krv koja zatim ulazi
kroz ostije


Slide 126

• Nečistoće u krvi se vežu za masna
tijela ili kroz Malphigijeve cijevi
odvode kroz stražnje crijevo

• Po boji krv može biti različite boje
• Kod većine insekata nema fibrina (ne
dolazi do koagulacije krvi)
• Kada insekti miruju, srce gotovo da i
ne radi, a kada su u pokretu, srce se
povećava


Slide 127

DIŠNI SUSTAV KOD INSEKATA
• Insekti dišu:
– Pomoću cijeloga kožnog skeleta
– Pomoću škrga – vodeni insekti
(škrge su na isturenim dijelovima
tijela)
– Disanje pomoću traheja


Slide 128


Slide 129


Slide 130

• Traheje su cijevi, iznutra obložene
spiralom koja je hitinizirana
• Stalno su otvorene
• Razgranate su po cijelom tijelu
• Najšire su na površini i što su
udaljenije to su tanje i završavaju
tankim cjevčicama ili TRAHEOLAMA


Slide 131

• Traheje na površini završavaju
dišnicom ili STIGMOM
• Insekti najčešće imaju 1-10 pari
dišnica, a najčešće 2 para na prsištu
i 8 pari na abdomenu


Slide 132


Slide 133

• HOLOPNEUSTIČNI insekti – imaju isti
broj pari dišnica koliko imaju i
segmenata
• HEMIPNEUSTIČNI insekti – imaju
manji broj pari dišnica nego
segmenta

• HIPOPNEUSTIČNI insekti – imaju
veći broj pari dišnica nego
segmenata


Slide 134


Slide 135

• Dišnica na površini ima bezbroj
zapornica koje su obrasle dlačicama
koje imaju funkciju pročišćavanja
zraka
• Iza zapornice dolazi predvorje ili
atrium koje je također obraslo
dlačicama – za daljnje pročišćenje
zraka
• Iz atrijuma čisti zrak ulazi u traheju
• Zapornice kod nekih vrsta imaju moć
zatvaranja u doticaju s plinovitim


Slide 136

• Kod nekih insekata letača (leptiri) u
trahejama, na pojedinim mjestima se
nalaze zračne kesice koje nisu
hitinizirane. Prije leta se napune
zrakom, a kada se kisik iz njih
potroši, one splasnu
• Kod nekih parazita događa se da
uvuku svoje dišnice u dišnice
domaćina
• Jelenak u 1 min. udahne 20-25 puta;
što je temperatura veća, disanje je
povećano


Slide 137


Slide 138

• Insekti dišu na 2 načina:
– AKTIVNO DISANJE – pomoću
abdomena; širenjem abdomena zrak
ulazi u traheje a skupljanjem abdomena
istiskuje se zrak iz traheja
– PASIVNO DISANJE – putem difuzije;
sistem otvorenih cijevi gdje zrak
nesmetano ulazi u traheje a CO2 izlazi


Slide 139

NERVNI SUSTAV KOD INSEKATA

• Insekti imaju ganglijski nervni sustav
• Gangliji – grupa nervnih stanica


Slide 140

• Nervne stanice
mogu biti različitog
oblika
(kruškolike,zvjezdas
te) i imaju na sebi
određene izraštaje
• Glavni izraštaj –
akson ili neurit
• Bočni izraštali –
kolaterali
• Posebni sitni
izraštaji - dendriti


Slide 141

• Nervni sustav je
podijeljen u
centralni nervni
sustav i periferni
nervni sustav
• Centralni n.s. dijeli
se na nadždrijelni
ganglij ili mozak i
podždrijelni ganglj
ili trbušna moždina


Slide 142

• Mozak čine 3 para
ganglija:
– PROTOCEREBRUM
– pokreće oči
– DEUTOCEREBRUM
– pokreće ticala
– TRITOCEREBRUM
– pokreće gornju
usnu


Slide 143

• Prva tri para trbušne moždine
(gangliji thoraxa) pokreću ostale
dijelove usnog ustroja
• U prsne i zadčane parove ganglija
idu nervi za osjet i za pokret

• Periferni nervni sustav proizlazi iz
centralnog i upravlja organima
disanja, probave, spolnim organima i
dr.


Slide 144

• Nervni sustav povezan je s
osjetilima:
– Osjetilo dodira – najstarije; kod njega
su osjetne stanice po cijelom tijelu
– Osjetilo mirisa - na ticalima (osjete
miris u velikim razrijeđenjima)
– Osjetilo okusa – nalazi se na pipalima u
usnom ustroju
– Osjetilo sluha – razvijeno je kod
insekata koji i proizvode zvuk. Slušni
organi građeni su od jedne ili
višeklinastih stanica ili skolopidija, a one


Slide 145

Tipovi slušnih organa
1. KORDOTONARNI slušni organ
2. JOHNSTONOV slušni organ
3. TIMPANALNI slušni organ


Slide 146

KORDOTONARNI slušni
organ
• Sklopidije su
nategnute između
2 mjesta na tijelu
• Nalaze se na
krilima, prsištu,
nogama

Skup pd 80 kordotorarnih receptora na nozi


Slide 147

JOHNSTONOV slušni organ
• Smješten je na drugom
segmentu ticala
• Sklopidije su s
unutrašnje strane ticala
ili članka a u središtu je
šupljina
• Diptere, komarci, muhe


Slide 148

TIMPANALNI slušni organ
• Građen je kao
bubnjić
• Osjetljiv je na
zvučne valove
• Nalazi se najčešće
na pleurama zadka
ili goljenicama
prednjih nogu
(zrikavci)


Slide 149

OSJETILO VIDA
• Oči mogu biti:
– Proste oči ili ocele
ili čeone oči
– Bočne ili lateralne
oči
– Složene, mrežaste
ili facetirane


Slide 150

Proste oči
•
•
•
•

Nalaze se na čelu
Može ih biti od 1-3 komada
Imaju ih ličinke
Preko njih samo osjete intenzitet
svjetla


Slide 151

ateralne ili bočne oči
• Leže sa strane na glavi
• Složenije su od prostih i svako oko
ima od 1-7 stemata ili očica
• Bočne oči koje imaju veći broj očica
čine jedan prijelaz ozmeđu prostih i
složenijih očiju
• Takove oči imaju gusjenice leptira


Slide 152

Složene ili facetirane oči
• Imaju ih imaga
• Svako oko sastavljeno je od faceta
• To su zasebne očice, facete ili
omatide
• Svaka je građena od rožnjače,
mrežnjače, kristalnog tijela i
rhabdomena (nervni štapić – u
sredini facete)
• Faceta može biti nekoliko tisuća


Slide 153


Slide 154


Slide 155


Slide 156

Oko pčele


Slide 157

ORGANI ZA
RAZMNOŽAVANJE KOD
INSEKATA


Slide 158

• Insekti su uglavonom razlučenog
spola ili HERMAFRODITI ILI
DVOSPOLCI

Ženski spolni organ

Muški spolni organ


Slide 159

Muški spolni organ
• Sastoji se od jednog ili dva
sjemenika ili testisa, od 2
sjemenovoda, jednog sjemenog
kanala te muškog organa za
kopulaciju
• Sjemenici građeni od mnogobrojnih
sjemenih cijevi ili folikula u kojima se
izlučuju spermatozoidi
• Dodatne žlijezde izlučuju sekrete u
sjemenovod, oblažući tako
spermatozoide i potpomažući njihovo
kretanje kroz sprovodne kanale


Slide 160

Ženski spolni organ
• Sastoji se od 2
jajnika ili ovarija,
2 jajovoda ili
oviduktusa i od
rodnice ili vagine
• Tu je još i oplodna
kesa (lat. burza
copulatrix), sjemena
kesa (receptaculum
seminis) i dodatne
žlijezde


Slide 161

• Jajnici se sastoje od jajčanih cijevi ili
ovariola kojih može biti 2-2000
• Dodatne žlijezde izlučuju posebnu
sluzavu masu kojom lijepe jajašca
• Spolni kakakter – kod nekih kukaca
pomoću izglada insekta odmah se
prepoznaje da li se radi o mužjaku ili
ženki