Transcript BILANCA • Pojam bilance • Forma iskazivanja bilance • Vrste bilance • Bilančne promjene Pojam bilance • tal.

BILANCA
• Pojam bilance
• Forma iskazivanja bilance
• Vrste bilance
• Bilančne promjene
Pojam bilance
• tal. BILANCIA = vaga
• Prva sačuvana bilanca potječe iz Italije iz 1389. godine od
tvrtke “Datini” iz Firenze
• Bilanca je statički financijski izvještaj koji prikazuje stanje
imovine, obveza i kapitala na dan bilanciranja.
• Sastoji se iz AKTIVE i PASIVE.
• Bilanca daje informacije o financijskom položaju društva.
• Bilančna ravnoteža ogleda se u ravnoteži aktive i pasive što
zapravo znači da imovina mora biti jednaka izvorima iz kojih
se financira.
Pojam bilance
• Prilikom osnivanja društva na temelju inventara sastavlja se
početna bilanca iz koje se koriste podaci za otvaranje
poslovnih knjiga.
• Na kraju poslovne godine sastavlja se zaključna bilanca koja
ujedno predstavlja početnu bilancu u idućoj poslovnoj godini.
Forma iskazivanja bilance
• Bilanca se može sastaviti u obliku:
- dvostranog računa i
- jednostranog (stupnjevitog) računa.
Forma iskazivanja bilance
• Oblik dvostranog računa
AKTIVA
Red. Kto
br.
Bilanca na dan 31. 12. 2001.
Pozicija
A
Potr. za upisani
a neuplaćeni
kapital
B
C
Iznos
Red.
br.
Kto
PASIVA
Pozicija
Iznos
2.000
A
Kapital i
rezerve
65.000
Dugotrajna
imovina
87.000
B
Dugoročne
obveze
35.000
Kratkotrajna
imovina
53.000
C
Kratkoročne
obveze
42.000
UKUPNA AKTIVA
142.000
UKUPNA PASIVA
142.000
Forma iskazivanja bilance
• Oblik jednostranog računa
Bilanca na dan 31. 12. 2001.
Red. br.
Konto
Pozicija
Iznos
A
Potr. za upisani a neuplaćeni
kapital
B
Dugotrajna imovina
87.000
C
Kratkotrajna imovina
53.000
UKUPNA AKTIVA
2.000
142.000
A
Kapital i rezerve
65.000
B
Dugoročne obveze
35.000
C
Kratkoročne obveze
42.000
UKUPNA PASIVA
142.000
Forma iskazivanja bilance
• Struktura bilance ovisi o kriteriju razvrstavanja bilančnih
pozicija.
• U okviru razvrstavanja pozicija aktive razlikujemo:
- kriterij funkcionalnosti i
- kriterij likvidnosti.
• Kriterij funkcionalnosti nalaže da se imovina iskaže po istim
funkcionalnim skupinama (stalna imovina, tekuća imovina)
Forma iskazivanja bilance
• Kriterij likvidnosti nalaže da se imovina u bilanci iskaže po
grupama poštujući slijedeća načela:
- načelo rastuće likvidnosti i
- načelo opadajuće likvidnosti.
• Načelo rastuće likvidnosti odnosi se na prikazivanje stavki
imovine počevši od manje likvidnih (npr. dugotrajna imovina)
prema likvidnijim (kratkotrajna imovina), dok je kod načela
opadajuće likvidnosti situacija obrnuta.
Forma iskazivanja bilance
• U okviru razvrstavanja pozicija pasive razlikujemo:
- kriterij namjene i
- kriterij ročnosti ili dospijeća.
• Kriterij namjene nalaže da funkcija imovine odgovara
karakteru dugova i kapitala.
• Kriterij ročnosti nalaže da se pozicije pasive u bilanci iskažu
po grupama poštujući slijedeća načela:
- načelo rastuće ročnosti i
- načelo opadajuće ročnosti.
Forma iskazivanja bilance
• Načelo rastuće ročnosti nalaže da se pozicije pasive iskažu u
bilanci počevši od stavki koje dospijevaju u kraćem roku
(kratkoročne obveze) prema stavkama čije je dospijeće duže
(dugoročne obveze i kapital) dok je kod načela opadajuće
ročnosti situacija obrnuta.
• U praksi su zastupljeni kriteriji likvidnosti za aktivu i kriterij
ročnosti ili dospijeća za pasivu.
• Prema propisanoj shemi bilance u Zakonu o računovodstvu čl.
17. stavke aktive poredane su prema kriteriju rastuće
likvidnosti, dok su stavke pasive poredane po kriteriju
opadajuće ročnosti.
Vrste bilance
• Ovisno o potrebama i svrhama zbog kojih se sastavljaju
razlikuju se različite vrste bilanci.
• Razlikujemo slijedeće vrste bilanci:
- Prema vremenu sastavljanja: proračunske (planske) i
obračunske (stvarne) bilance.
- Prema razlogu i cilju sastavljanja: početna, zaključna, probna,
podbilanca, skraćena bilanca, inventurna, primopredajna,
likvidacijska, fuzijska, diobena, stečajna, konsolidirana i
zbrojna bilanca.
• Bruto bilanca iskaz je knjiženja svih računa glavne knjige te
služi za utvrđivanje formalne točnosti izvršenih knjiženja.
Vrste bilance
• Bruto bilanca može biti sintetička i analitička, a sastoji se od:
- prometne bilance i
- saldo bilance.
Bruto bilanca
Konto
Naziv
konta
310
Zalihe
materijala
…
…
Ukupno
Promet od 01. 02. do
28. 02. 2001.
Saldo na dan 28.02.
2001.
Duguje
Potražuje
Duguje
Potražuje
53000
27000
26000
…
…
…
…
X
X
Y
Y
Bilančna načela
•
Osim općih računovodstvenih načela postoje i načela koja se
moraju uzeti u obzir prilikom sastavljanja bilance kao
temeljnog financijskog izvještaja:
1. Načelo tvrtke
2. Vremensko razdoblje
3. Načelo izjašnjavanja u novčanim vrijednostima
4. Rezultati poslovanja za relativno kratka vremenska razdoblja
pokusni su kadgod se tiče alokacije između prošlog,
sadašnjeg i budućeg vremena.
5. Stabilna novčana jedinica
Bilančna načela
6. Objektivnost
7. Načelo bilančne jasnoće i istine
8. Načelo bilančnog spajanja
9. Načelo zaštite vjerovnika
Opća politika procjene
• Odnosi se na primjenu pojedinih cijena prilikom vrednovanja
stavki aktive, pasive, prihoda i rashoda.
• Ekonomske kategorije u okviru knjigovodstva mogu se voditi
po:
- nabavnim cijenama,
- dnevnim ili tržišnim cijenama,
- funkcionalnim cijenama,
- likvidacijskim cijenama i
- reprodukcijskim cijenama.
Zadatak
U siječnju 2000. godine osnovali ste trgovačko društvo
koje se bavi trgovinom namještaja. Do ožujka iste godine
kupili ste građevinsko zemljište (200.000 kn), izgradili
skladište i salon (350.000 kn) te opremili prostor potrebnom
opremom (30.000 kn) nakon čega ste započeli s poslovanjem.
Za potrebe dopreme i otpreme robe kupili ste dostavno vozilo
(20.000 kn). Također smo kupili namještaj za prodaju
(210.000 kn). Na žiro računu raspolažete s 90.000 kn.
Poslovni pothvat financirali ste ulaganjem vlastitih
sredstava.
Nakon obavljenih radnji koje su prethodile redovitom
poslovanju društva izvršili ste popis imovine i obveza te ste
sastavili inventar temeljem kojeg trebate sastaviti početnu
bilancu i otvoriti račune glavne knjige.
Vrijednosti pojedinih stavki imovine i obveza slobodno su
procijenjene.
A Početna bilanca društva “Interijer” d.o.o. 01. 03. 2001.
R. br.
Kto
Pozicija
A
DUGOTRAJNA
IMOVINA
Iznos
R. br.
600000 A
1.
Zemljište
200000 7.
2.
Zgrada
350000 B
3.
Oprema
50000 -
B
KRATKOTR.
IMOVINA
4.
Zalihe
6.
Žiro račun
UKUPNA AKTIVA
Kto
Pozicija
KAPITAL
Kapital
P
Iznos
900000
900000
DUGOROČNE
OBVEZE
-
-
-
300000 C
KRATKOROČ.
OBVEZE
210000 -
-
-
-
90000 -
-
-
-
900000
UKUPNA PASIVA
900000
D
Zemljište
P
200 000
D
Oprema
50 000
D
Zgrada
P
350 000
P
D
Zalihe
P
210 000
D
Žiro račun
90 000
P
D
Kapital
900 000
P
Bilančne promjene
•
•
1.
2.
3.
4.
Poslovanje društva obilježeno je kretanjem imovine unutar
društva, između društva i okoline i kretanjem imovine u
okruženju s jednog mjesta na drugo.
Sve poslovne promjene mogu se tako razvrstati u 4 grupe:
Centripetalne promjene (povećanje aktive i pasive)
Centrifugalne promjene (smanjenje aktive i pasive)
Koncentrične promjene (promjene unutar aktive)
Periferijske promjene (promjene unutar pasive)
Bilančne promjene
Centripetalne promjene
• Odnose se na one promjene u kojima je sadržana nabava
određene imovine iz okruženja, dakle, prikazuju ulaz imovine
iz okruženja u društvo.
AKTIVA
X
PASIVA
X
Bilančne promjene
Centrifugalne promjene
• Označuju kretanja imovine iz društva u okruženje tj.
smanjenje imovine i smanjenje izvora imovine društva.
AKTIVA
X
PASIVA
X
Bilančne promjene
Koncentrične promjene
• Prikazuju kretanje imovine unutar društva pri čemu, za razliku
od prethodnih promjena, ukupan zbroj bilance ostaje
nepromijenjen.
AKTIVA
X
AKTIVA
X
Bilančne promjene
Periferijske promjene
• Odnose se na one poslovne promjene kojima se mijenja
struktura izvora sredstava tj. pasive.
PASIVA
X
PASIVA
X
Literatura
• Grupa autora: Računovodstvo, HZRiFD, Zagreb, 2003.
str. 48 - 70
• Grupa autora: Računovodstvo, HZRiFD, Zagreb, 1994.
str. 119 - 140