Transcript Knjigovodstvo

OSNOVE RAČUNOVODSTVA
Doc.dr Milanka Aleksić
e-mail: [email protected]
1
Definicije
Računovodstvo je sistem čije funkcionisanje obezbjeđuje
informacije o finansijskom položaju, uspješnosti poslovanja,
tokovima gotovine, promjenama na vlastitom kapitalu i drugim
finansijskim i nefinansijskim informacijama značajnim za eksterne i
interne korisnike finansijskih izvještaja.
Knjigovodstvo je sistem koji obuhvata prikupljanje, klasifikaciju,
evidentiranje i sumiranje poslovnih transakcija, te čuvanje
originalne poslovne dokumentacije koja pruža dokaze o tim
transakcijama.
2
PROPISI
•
•
•
•
•
Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske,
Međunarodni računovodstveni standardi ( IAS ),
Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja ( IFRS ),
Međunarodni standardi revizije ( ISA ),
Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor
(IPSAS),
• Kodeks etike za profesionalne računovođe,
• Uputstva, objašnjenja i smjernice koje donosi Odbor za
međunarodne računovodsrvene standarde ( IASB ) i
Međunarodna federacija računovođa ( IFAC ).
3
SADRŽAJ RAČUNOVODSTVA
 knjigovodstvo
 računovodstveno planiranje,
 računovodstvenu kontrolu,
 računovodstvenu analizu i
 računovodstveno informisanje.
4
OSNOVNI ZADACI KNJIGOVODSTVA
 utvrđivanje poslovnog rezultata
 utvrđivanje imovinske situacije preduzeća ili finans. strukture,
 obezbjeđenje pouzdane osnove za analizu poslovanja i kontrolu
planskih izvršenja,
 obezbjeđenje osnove za kontrolu korištenja sredstava.
5
PODSISTEMI RAČUNOVODSTVENOG SISTEMA
- Finansijsko
- Upravljačko (menadžersko) računovodstvo
FINANSIJSKO
RAČUNOVODSTV
O
TROŠKOVNO
RAČUNOV.
UPRAVLJAČKO
RAČUNOVODSTVO
6
KNJIGOVODSTVENA ISPRAVA
 je pisani dokument, u materijalnom obliku, o nastalim
poslovnim događajima koja sadrži sve neophodne podatke za
knjiženje u poslovnim knjigama,
 mora biti potpuna, istinita, računski tačna, uredna, sastavljena
tako da omogućava potpun uvid u vjerodostojnost dokumenta,
 kontrolu knjigovodsvene isprave ne mogu vršiti lica koja su
materijalno zadužena za imovinu na koju se isprava odnosi,
 rokovi za dostavljanje u knjigovodstvo i rokovi knjiženja.
7
POSLOVNE KNJIGE
Poslovne knjige su jednoobrazne evidencije o stanju i promjenama
na imovini, obavezama i kapitalu, kao i ostvarenim prihodima i
rashodima, a čine ih:
dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.
Dnevnik i glavna knjiga se vode po sistemu
knjigovodstva.
dvojnog
Dnevnik je poslovna knjiga u kojoj se poslovni događaji unose
hronološki, prema redosljedu njihovog nastanka.
8
POSLOVNE KNJIGE
Glavna knjiga je evidencija u kojoj se sistematično prikazuju
stanje i promjene na imovini, obavezama,vlastitom kapitalu,
prihodima i rashodima u toku obračunskog perioda i koja
predstavlja osnov za sastavljanje finansijskih izvještaja.
Pomoćne knjige su analitičke evidencije koje se vode za
nematerijalna ulaganja, nekretnine, postrojenja i opremu,
investicione nekretnine, zalihe potraživanja, gotovinu i
gotovinske ekvivalente, obaveze, kapital i ostale bilansne
pozicije
9
SISTEMI KNJIGOVODSTVA
prosto knjigovodstvo (evidentiranje u knjizi blagajne, knjizi
dužnika i povjerioca, te knjizi inventara -popis sredstava i izvora
sredstava).
kameralno knjigovodstvo (glavna knjiga, knjiga blagajne, knjiga
žiro računa, knjiga inventara i pomoćne knjige za evidentiranje
stanja i promjena određenih materijalnih vrijednosti).
konstantno knjigovodstvo, (u glavnoj knjizi, gdje se evidentiraju
prihodi i rashodi postoje tri grupe računa i to : upravni računi, račun
blagajne i obračunski računi.
dvojno kniigovodstvo (istovremeno knjiženje poslovnih
promjena, u istom iznosu, najmanje na dva konta (na jednom kontu
na lijevoj strani, a na drugom kontu na desnoj strani).
10
Dvojno knjigovodstvo
• Vodi se na dnevniku i glavnoj knjizi.
• Registruje se sve poslovne promjene, hronološki.
• Evidentira se imovina preduzeća i sve promjene nastale na
imovini.
• Evidentira se način finansiranja imovine i promjene nastale u
njenom finansiranju.
• Evidentiraju se poslovne promene koje utiču na stanje prihoda
i rashoda.
• Imovina preduzeća (AKTIVA) i izvori njenog finansiranja
(PASIVA) prikazuju se u finnsijskom izvještaju koji se zove
bilans stanja.
11
ASPEKTI DEFINISANJA IMOVINE PREDUZEĆA
Oblici imovine
(sredstava)
STALNA IMOVINA
• Nematerijalna ulaganja
• Osnovna sredstva
( zemljište, zgrade, oprema )
• Dugoročni fin.plasmani
TEKUĆA IMOVINA
• Zalihe
• Potraživanja
• Novčana sredstva
Porijeklo - izvori imovine
(sredstava)
KAPITAL
• Sopstveni kapital
( neto imovina)
• OBAVEZE
- Dugoročne
- Kratkoročne
( dobavljači, banke,
dražava, radnici)
12
AKTIVA = PASIVA
AKRIVA = Zajednički naziv za sva sredstva preduzeća koja
predstavljaju njegovu bruto imovinu.
PASIVA = Izvori sredstava preduzeća.
UKUPNA SREDSTVA = SOPSTVENI KAPITAL + OBAVEZE
( stalna + tekuća )
SOPSTVENI KAPITAL = UKUPNA SREDSTVA - UKUPNE OBAVEZE
( neto imovina )
( bruto imovina )
13
RAVNOTEŽA AKTIVE I PASIVE
AKTIVA = PASIVA
Tabela br.1:Struktura bilansa stanja
AKTIVA
A. NEUPLAĆENI UPISANI KAPITAL
B. STALNA IMOVINA
I Nematerijalna ulaganja
II Osnovna sredstva i investicione nekretnine
III Biološka sredstva i sredstva kulture
IV Dugoročni finansijski plasmani
V Odložena poreska sredstva
V. TEKUĆA IMOVINA
I Zalihe, stalna sredstva
II Kratkoročna potraživAnja,plasmani i gotovina
III ODLOŽENA PORESKA SREDSTVA
G. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA
PASIVA
A. KAPITAL
I Osnovni kapital
II Emisiona premija
III Revalorizacione rezerve
IV Rezerve iz dobitka
V Neraspoređeni dobitak
VI Gubitak do visine kapitala
B. DUGOROČNA REZERVISANJA
V. OBAVEZE
I Dugoročne obaveze
II Kratkoročne obaveze
E. VANBILANSNA AKTIVA
PASIVNA VREMENSKA
RAZGRANIČENJA
G. POSLOVNA PASIVA
D. VANBILANSNA PASIVA
UKUPNA AKTIVA
UKUPNA PASIVA
D. POSLOVNA IMOVINA
14
ODRAŽAVANJE POSLOVNIH PROMJENA NA BILANS
povećanje aktive dovodi do istovremenog povećanja pasive
A k t i v a (Duguje)
Bilans stanja
P a s i v a (Potražuje)
(+) Povećanje jedne pozicije aktive
Povećanje jedne pozicije pasive (+)
Zbir bilansa se povećava
smanjenje aktive dovodi do istovremenog smanjenja pasive,
A k t i v a (Duguje)
Bilans stanja
P a s i v a (Potražuje)
(-) Smanjenje jedne pozicije aktive
Smanjenje jedne pozicije pasive (-)
Zbir bilansa se smanjuje
15
ODRAŽAVANJE POSLOVNIH PROMJENA NA BILANS
promjene u strukturi aktive
A k t i v a (Duguje)
Bilans stanja
P a s i v a (Potražuje)
(-) Smanjenje jedne pozicije aktive
Nema promjena u pasivi
(+) Povećanje jedne pozicije aktive
Zbir bilansa nepromjenjen
 promjene u strukturi pasive.
A k t i v a (Duguje)
Nema promjena u aktivi
Bilans stanja
P a s i v a (Potražuje)
(-) Smanjenje jedne pozicije pasive
(+) Povećanje jedne pozicije pasive
Zbir bilansa nepromjenjen
16
KONTNI OKVIR I KONTNI PLAN
Kontni okvir predstavlja pregled (spisak) svih konta koja se mogu otvoriti u
preduzeću, dok kontni plan predstavlja stvarno otvorena konta u konkretnom
preduzeću.
0 – Neuplaćeni upisani kapital i stalna imovina
1 – Zalihe, stalna sredstva namjenjena otuđenju i dati avansi,
2 – Kratkoročna potraživanja, plasmani i gotovina,
3 – Kapital i gubitak
4 – Obaveze
5 – Rashodi
6 – Prihodi
7 – Otvaranje i zaključak računa stanja i uspjeha
8 – Vanbilansna evidencija
9 – Obračun troškova i učinaka
17
KONTNI OKVIR I KONTNI PLAN
Naprimjer, konto 2010:
- Kratkoročna potraživanja, plasmani i
gotovina,
Druga cifra - grupa konta: 20 - Potraživanja po osnovu prodaje,
Treća cifra - vrsta konta: 201 - Kupci u zemlji (sintetički konto),
Četvrta cifra - konto :
2010 - Kupci u zemlji – Incel (analitički konto).
Prva cifra
- klasa konta: 2
18
KONTNI OKVIR I KONTNI PLAN
30- Osnovni kapital
300 - Akcijski kapital; obične akcije,
301 - Akcijski kapital; prioritetne akcije,
302 - Udjeli društva sa ograničenom odgovornošću,
303 - Ulozi,
304 - Državni kapital,
305 - Zadružni udjeli,
309 - Ostali kapital,
31- Rezerve
310 - Emisiona premija,
311 - Revalorizacione rezerve,
312 - Zakonske rezerve,
313 - Statutarne rezerve,
314 - Druge rezerve,
32 - Neraspoređeni dobitak
320 - Neraspoređeni dobitak ranijih godina,
321 - Neraspoređeni dobitak tekuće godine,
322 - Neisplaćeni neto prihod od samostalne djelatnosti,
323 - Višak prihoda nad rashodima.
33- Gubitak
330 - Gubitak ranijih godina,
331 - Gubitak tekuće godine.
19
KARAKTERISTIKE KONTNOG OKVIRA
Bilansni kontni okvir i funkcionalni kontni okvir.
Bilansni kontni okvir:
• Raspored konta u glavnoj knjizi fin.računovodstva je prema
rasporedu pozicija u bilansu stanja i bilansu uspjeha,
• Organizacija dvije odvojene glavne knjige ( finansijskog i
upravljačkog računovodstva),
• Postojanje pomoćnih računa u obe glavne knjige koji
omogućuju njihovo povezivanje tako da se u svakoj glavnoj
knjizi formira zatvoren sistem knjiženja,
• Računi sredstava u BS klasifikovani po rastućoj likvidnosti, a
račun obaveza po rastućoj dospjelosti.
20
KARAKTERISTIKE KONTNOG OKVIRA
Bilansni kontni okvir:
• Ukupan fin.rezultat se utvrđuje na osnovu BU po metodi
ukupnih troškova, a rezultati poslovanja po pojedinim
segmentima se utvrđuju u okviru upravljačkog računovodstva.
Funkcionalni kontni okvir:
• Postojanje samo jedne glavne knjige,
• Finansijski rezultat se utvrđuje po metodi troškova prodatih
učinaka.
21
POJAM STALNIH SREDSTAVA
( IMOVINE )
• ako se očekujekuje da će biti realizovana u toku normalnog
poslovnog ciklusa pravnog lica,
• ako se ne drži prvenstveno radi dalje prodaje-trgovanja,
• ako se ne očekuje da će biti realizovano u okviru najmanje 12
mjeseci nakon dana bilansiranja ili
• ako se radi o gotovini ili ekvivalentima gotovine čija upotreba
je ograničena za izmirenje obaveza u periodu od najmanje
dvanaest mjeseci nakon bilansa stanja
22
KLASIFIKACIJA STALNE IMOVINE
1. Prema pojavnom obliku:
- u materijalnom obliku,
- u nematerijalnom obliku i
- u obliku novca.
2. Prema upotrebnoj vrijednosti:
- sredstva u pripremi (pribavljnju),
- sredstva u upotrebi i
- sredstva van upotrebe.
23
KLASA 0 – STALNA SREDSTVA
Grupe računa u okviru klase 0 – Stalna sredstva:
• 01 - Nematerijalna ulaganja,
• 02 - Nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine,
• 03 - Biološka sredstva i sredstva kulture,
• 04 - Duroročni finansijski plasmani i
• 05 - Odložena poreska sredstva.
24
KNJIGOVOSTVENI RAČUNI (KONTA)
Aktiva
Žiro račun
Bilans stanja
10.000 Vlastiti kapital
Svega:
10.000
Konto aktive
D
1)
Žiro račun
10.000
Pasiva
10.000
Svega:
10.000
Konto pasive
P
D
Vlastiti kapital
P
10.000
1)
25
EVIDENTIRANJE POSLOVNIH PROMJENA U AKTIVI
Duguje
Početno stanje
Povećanja
Konta aktive
Potražuje
Smanjenje
26
EVIDENTIRANJE POSLOVNIH PROMJENA U PASIVI
Duguje
Smanjenje
Konta pasive
Potražuje
Početno stanje
Povećanje
27
EVIDENTIRANJE PRIHODA
Duguje
Smanjenje prihoda
Konto prihoda
Potražuje
Nastanak prihoda
Povećanje prihoda
28
EVIDENTIRANJE RASHODA
Duguje
Nastanak rashoda
Povećanje rashoda
Konto rashoda
Potražuje
Smanjenje rashoda
29
GLAVNA KNJIGA
Sva knjigovodstvena konta, koja su otvorena u knjigovodstvu
jednog preduzeća, čine glavnu knjigu.
Aktiva
Žiro račun
Zalihe robe
Blagajna
Svega:
Početni bilans stanja
5.000 Vlastiti kapital
85.000 Dobavljači
2.000
Dugoročni kredit
92.000 S v e g a :
Pasiva
17.000
55.000
20.000
92.000
30
SINTETIČKA I ANALITIČKA KONTA
Nivo
Raščlanjivanje
I Kupci
II
a) Kupci u zemlji Kupci u inostranstvu
b) Incel
Intertrans
Tropik
Nike
Čajavec
Martel
Naziv konta
Sintetički konto
Analitička konta
Subsintetički konto
Analitički konto
31
POTPUNA, NEPOTPUNA I KOREKTIVNA KONTA
Potpuna konta su ona na kojima se iskazuje cjelina imovinskog
dijela, što znači da ona mogu postojati samostalno.
Nepotpuna konta ne prikazuju cjelinu imovinskog dijela, tako da
se cjelina može sagledati skupa sa korektivnim kontom.
Korektivni konto svojim saldom koriguje (povećava ili
smanjuje) saldo nepotpunog konta.
32
DNEVNIK
Datum
01.01.
Opis
Žiro račun
Zalihe robe
Blagajna
Vlastiti kapital
Dobavljači
Dugoročni kredit
Za početno stanje
Poziv Dugije Potražuje
5.000
85.000
2.000
17.000
55.000
20.000
33
PRINCIPI VREDNOVANJA
BILANSNIH POZICIJA
Vrednovanje ili mjerenje bilansnih pozicija podrazumijeva utvrđivanje
novčanoh iznosa u visini kojih bi se bilansne pozicije trebale priznati i
iskazati u finansijskim izvještajima.
1. koncept istorijskog troška ( iznos plaćenog novca ili novčanih
ekvivalenata datih za pribavljanje sredstava, zasnovan na načelima
nastanka poslovnog događaja i načela realizacije),
2. koncept tekućeg troška troška ( sredstva se evidentiraju u iznosu
novca ili novčanih ekvivalenata koje bi trebalo platiti ako bi se
sredstvo nabavljalo u sadašnjosti-načelo stalnosti poslovanja),
3. koncept prodajne vrijednosti ( iznos novca ili novčanih ekvivalenata
koji bi se ostvarili njihovom prodajom u sadašnjosti) i
4. koncept sadašnje vrijednosti ( sredstva se evidentiraju po sadašnjoj
diskontovanoj vrijednosti budućih neto novčanih primitaka koji se
očekuju u toku redovnog poslovnog ciklusa).
34
RAČUNOVODSTVENA NAČELA
 načelo dvostranog obuhvatanja poslovnih promjena,
 načelo nastanka poslovnog događaja ( obračunska-akrualna osnova),
 načelo uzročnosti ( sučeljavanje prihoda i rashoda koji su nastali
u vezi njihovog ostvarenja),
 načelo opreznosti ( odmjeravanja fin.rezultata- imovina se
vrednuje po principu niže, a obaveze po principu više vrijednosti,
procjena rashoda naviše, a prihoda na niže),
načelo identiteta bilansa (početni bilans = zaključnom bilansu , osim u
slučaju efekata promjene rač.politika ili ispravke grešaka),
načelo pojedinačnog procjenjivanja imovine i obaveza ( svaku značajnu
poziciju prikazati pojedinačno),
 načelo stalnosti poslovanja pravnog lica ( going concerne ),
 načela novčanog mjerila i poslovne jedinice.
35
PRINCIPI UREDNOG KNJIGOVODSTVA
Primjena ovih principa treba da osigura dobijanje potpunih,
blagovremenih, jasnih, uporednih i pouzdanih knjigovodstvenih
informacija. Najvažniji su:
• princip potpunosti,
• princip ažurnosti,
• princip hronološkog reda,
• princip mogućnosti provjere,
• princip jasnosti,
• princip materijalne ispravnosti i
• princip ekonomičnosti.
36
ELEMENTI KNJIGOVODSTVENOG DOKUMENTA
 naziv poslovnog subjekta koji je izdao knjigovodstveni
dokument,
 naziv dokumenta (faktura, izlaz robe, trebovanje materijala i dr.),
 datum izdavanja dokumenta,
 sadržaj poslovne promjene (izražene količinski i vrijednosno),
 potpis ovlaštenog lica.
37
ČUVANJE KNJIGOVODSTVENIH DOKUMENATA
 godišnji i konačni obračun plata zaposlenih se čuva trajno,
 polugodišnji i drugi periodični obračuni se čuvaju 5 godina,
 dokumenti platnog prometa u ovlaštenim finansijskim
institucijama se čuvaju tri godine,
 prodajni i kontrolni blokovi, pomoćni i slični dokumenti se
čuvaju dvije godine,
 glavna knjiga i dnevnik se čuvaju 10 godina, a pomoćne knjige 5
godina.
38
ISPRAVKE KNJIGOVODSTVENIH GREŠAKA
 tehničke ispravke,
 storna i
 dopunska knjiženja.
39