OVISNIČKO PONAŠANJE I AGRESIJA Siniša Brlas, prof. Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja Zavoda za javno zdravstvo “Sveti.
Download
Report
Transcript OVISNIČKO PONAŠANJE I AGRESIJA Siniša Brlas, prof. Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja Zavoda za javno zdravstvo “Sveti.
OVISNIČKO PONAŠANJE I AGRESIJA
Siniša Brlas, prof.
Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja
Zavoda za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije
Ovisničko ponašanje
Ponašanje koje uključuje zlouporabu sredstava ovisnosti (droga). Ovisničko
ponašanje ne vodi nužno u ovisnost, ali je takvo ponašanje rizično za razvoj
ovisnosti. Međutim, iako ovisničko ponašanje ne mora završiti ovisnošću (može se
svesti samo na eksperimentiranje sredstvima ovisnosti ili njihovo povremeno
uzimanje), ovisnost svakako uključuje ovisničko ponašanje osobe koja uzima
sredstva ovisnosti (drogu). Važna odrednica ovisničkog ponašanja, posebno u
poodmaklom ovisničkom stažu, jest tvrdokornost toga ponašanja i otpornost na
promjene. Ovisnici naime usvajaju navike koje uključuju aktivnosti usmjerene
pronalaženju i zlouporabi droge i koje je navike zbog adiktivnosti djelovanja droge
koju zloupotrebljavaju vrlo teško, a ponekad i nemoguće mijenjati. U kriminološkom
pristupu ovisničko ponašanje opisuje se kao niz kriminalnih radnji povezanih s
nabavom, distribucijom i štetnom zloupotrebom droge.
Agresija
Fizičko ili verbalno ponašanje koje se očituje u neprijateljstvu prema osobama ili
predmetima i namjeri da im se nanese šteta.
Ovisničko ponašanje često uključuje i niz kriminalnih radnji koje se očituje u
neprijateljstvu prema osobama ili predmetima i namjeri da im se nanese šteta
(u želji da se ostvari korist za sebe), dakle uključuje i agresiju.
Stoga je ovisničko ponašanje u velikoj mjeri povezano s agresivnim
ponašanjem ili nasiljem.
Zablude i stranputice
U istraživanju ovisnosti pa i odnosa ovisnosti i agresije (nasilja)
mnoga se ponašanja koja nisu ovisnička (već samo imaju elemente
ovisničkog ponašanja) smatraju ovisnošću.
To otežava istraživanje pojavnosti i kontaminira nalaze.
Tako je zabluda da su prekomjerno igranje računalnih igara ili
problematično i patološko kockanje ovisnost. Radi se o teškoćama
kontrole ponašanja/poriva.
Sličnosti sa ovisnostima su: gubitak kontrole, preokupiranost,
negativan utjecaj na većinu životnih područja, tolerancija, sindrom
ustezanja, stigmatizacija.
Diferencijalni kriterij za ovisnost je unošenje sredstva (ovisnosti) u
organizam i psihosomatske tegobe neposredno povezane s ovim
sredstvima.
Što pokazuju iskustvo i istraživanja
• Odnos između nasilnog ponašanja i psihičkih (“duševnih”) bolesti je
“skroman”.
• Rizik od nasilja mnogo je veći kod osoba koje zloupotrebljavaju
sredstva ovisnosti (droge).
• Negativni se utjecaji multipliciraju ako se ukriže ova dva rizična
činitelja – ako su ovisnici u komorbiditetu s ostalim psihičkim
teškoćama i/ili bolestima (a to je često slučaj).
• Viktimizacija i zlostavljanje, osobito u djetinjstvu, povećavaju rizik i
zloupotrebe droga i kasnijeg agresivnog ponašanja. Ovaj je utjecaj
neovisan ali se efekti kasnije u životu mogu udružiti.
• Prekomjerno pijenje alkohola ima snažnu poveznicu s agresivnim
ponašanjem, ali ovaj se utjecaj pojačava kada je u kombinaciji s
alkoholom i neka droga.
Manifestacija agresije (nasilje)
Većina kaznenih djela počinjena od strane ovisnika
povezana je s vlasništvom (krađe) i kršenjem sudskih
odluka.
Agresija je najčešće sekundarno povezana s navedenim
djelima ili se ispoljava prema članovima vlastite obitelji i
ona je često instrumentalna (nanošenje štete žrtvi
sporedno je, a osnovna je svrha postizanje nekog cilja) a
manje neprijateljska (s ciljem da se nekome nanese
šteta ili bol).
Vulnerabilnost djece i mladih
•
Istraživanja pokazuju da postoji snažna povezanost između zloupotrebe
droge i nasilja kod mladih (adolescenata starosti od 12 do 17 godina).
•
Kod mladih koji su zloupotrebljavali droge u posljednjih godinu dana dva se
puta povećava vjerojatnost da će sudjelovati u nasilnom ponašanju
(tučnjava, grupna tučnjava ili napad s namjerom ozljeđivanja) u odnosu na
one koji nisu zloupotrebljavali droge.
•
Istraživači su ustanovili da su daleko skloniji agresiji adolescenti s nižom
razinom samopouzdanja, zatim oni skloniji depresiji te oni koji su bili izloženi
internetskim ili televizijskim sadržajima prepunim nasilja. Potonje ukazuje na
vjerojatno postojanje poveznice između multimedijskih sadržaja i
agresivnog ponašanja adolescenata.
Rezultati su dobiveni provedbom NSDUH. The National Survey on Drug Use and Health (NSDUH) je godišnje
istraživanje pod pokroviteljstvom Substance Abuse and Mental Health Services Administration (SAMHSA).
Stigma
Ideja da su psihički bolesne osobe (uključujući ovisnike)
opasne i predstavljaju značajan rizik od nasilja u javnosti
pojačava socijalnu stigmu i diskriminaciju te smanjuje
mogućnosti za njihovu uspješnu integraciju u zajednicu.
S druge strane, javna percepcija odnosa između nasilja i
duševnih bolesti je važna jer društvo definira mentalni
poremećaj i skrbi o zaštiti mentalnog zdravlja.
Ovisničko ponašanje u kriminalnom kontekstu
Ovisnici i kriminal:
1. Primarno ovisnici, sekundarno kriminalci
Prema ovome obrascu ponašanja ovisnici ulaze u kriminalni milje
kako bi mogli financirati svoju ovisnost.
2. Primarno kriminalci, sekundarno ovisnici
Prema ovome obrascu ponašanja kriminalci (dileri) tijekom
ilegalne preprodaje započinju sa štetnom zloupotrebom droge te s
razvojem ovisničkog ponašanja.
Pojedinci iz obje su skupine i ovisnici i kriminalci, a kriminal
je snažno povezan s nasiljem u različitim oblicima.
Prevencija
Prevencija ovisnosti značajnim je dijelom i prevencija kriminala
odnosno nasilja.
Prevencija (“drognog”) kriminala manjim je dijelom i prevencija
ovisnosti.
Prevencija uključuje specifičnu edukaciju i psihoedukaciju (primarna
prevencija), osnaživanje suportivnih kapaciteta pojedinca i obitelji i
modifikaciju obiteljske dinamike (sekundarna prevencija), te svakako
podršku liječenju (tercijarna prevencija).
Najkvalitetniji pristup prevenciji jest primarna prevencija jer je ona
neselektivna i jednako protektivna za sve oblike rizičnog ponašanja,
osobito onih kod djece i mladih.
Hvala na pažnji!