MODUL JAVNO ZDRAVSTVO

OVISNOSTI

Prim. dr. sc. Veljko Đorđević

Ovisnost je kompleksna bolest

…sa biološkim, socijalnim i psiholo škim komponentama

POVIJEST OVISNOSTI

 Prisutna od početaka civilizacije  Kulturološko civilizacijski fenomen  Profesionalni rizici  Suvremena životna filozofija: ugoda  Moda

ŠTO JE DROGA



Droga je svaka prirodna, sintetska ili polusintetska supstancija koju osoba uzima s ciljem da izazove promjenu u svojoj fiziološkoj ili psihološkoj funkciji i ponašanju bez preporuke i privole svog liječnika, na način koji se smatra zdravstveno štetnim i društveno neprihvatljivim!

Priroda ovisnosti

   Gubitak kontrole Štetne posljedice Nastavak zlorabe unatoč posljedicama

Tri “K’ ovisnosti

  

Kontrola

 Rana zloraba   Postupni gubitak kontrole Kognitivna distorzija (“poricanje”)

Kompulzija

 Potraga za drogom  Uporaba unatoč posljedicama

Kroničnost

  Brojni relapsi Relaps i nakon više godina apstinencije

Faktori rizika za razvoj ovisnosti

     Genetika Početak u mlađoj životnoj dobi Trauma u djetinjstvu (seks, nasilje) Smetnje ponašanja i učenja (ADD/ADHD) Mentalni poremećaji    Depresija Bipolarni afektivni poremećaj Psihoze

Ovisnost je bolest mozga Prolongirana upotreba mijenja

mozak

zauvijek!!!

“Zdrav mozak ” “Mozak ovisan o kokainu”

Kako droga djeluje



Interakcija sa neurokemijom



Rezultat: - Osjećam se dobro –

Euforija/nagrada

- Osjećam se bolje –

Umanjeni negativni osjećaji

Prirodna ugoda



Hrana



Seks



Uzbuđenje



Komfor

Dopamin u službi ugode

Otpuštanje Ponovna pohrana Aktivacija

Putovi ugode

Aktivacija ugode

Biološka osnova



različita sredstva ovisnosti mozgovni sustav ugode aktiviraju na različite načine Lacković,2001.

Koliko dugo se mozak prisjeća…

Amygdala neaktivirana Amygdala aktivirana Zdravi pojedinac Kokainski ovisnik

Ovisnost = Poput psa i kosti

  

Nikad ne pušta.

Gnjavi dok ne dobije što hoće.

Nikad ne zaboravlja da je vrijeme da dobije kost.

POJMOVI

 

Akutna intoksikacija

je prolazno stanje što slijedi nakon uzimanja psihoaktivne supstancije i izaziva promjene u načinu fizioloških, psiholoških i ponašajnih funkcija i odgovora.

Štetna uporaba

je takav način upotreba droge koji izaziva štetu za zdravlje, koja može biti fizička ili mentalna.



Tolerancija

je izmijenjeno stanje reagiranje organizma na drogu, karakterizirano sve slabijim učinkom droge pri ponovljenom uzimanju. To pak, s druge strane znači da se za postizanje istog učinka mora povećavati doza.

OVISNOST

 se definira kao skup fizioloških, ponašajnih i kognitivnih fenomena gdje nabavka i korištenje droge ima značajno veći prioritet od svega što je ranije imalo veću vrijednost. Tolerancija može i ne mora biti prisutna.

 može biti psihološka, fizička ili miješena.



Psihološka ovisnost

je stanje u kojem droga izaziva osjećaj zadovoljstva i psihološki poriv koji nameće periodično ili kontinuirano uzimanje kako bi se izazvalo zadovoljstvo (užitak) ili izbjegla nelagoda (npr. anksioznost ili depresija) u slučaju neuzimanja droge.

OVISNOST

   

Fizička ovisnost

je adaptivno stanje organizma nastalo zbog trajnijeg uzimanja droge i karakterizirano je snažnim fizičkim i psihičkim smetnjama u slučaju prekida uzimanja droge. Postoji snažna želja za uzimanjem supstancije kako bi se izbjegli simptomi oduke.

skupinu fizičkih i psiholoških simptoma što se javljaju pri totalnom ili relativnom prekidu uzimanja droge, a nakon prolongiranog uzimanja veće doze droge.

Sindrom oduke je karakterističan za pojedine skupine droga. Iskazuje se kao tzv. "rebound" fenomen, što znači da će svi simptomi i funkcije koje su bile prigušene djelovanjem droge nakon njena prekida javiti se u pojačanom obliku.

Motivi za ovisnost

više podjela

 farmakološki  nefarmakološki • habitualni • adiktivni • relaksacijski • stimulativni

Ljudi se ne ra đaju kao ovisnici, ovisnost je nau čeno ponašanje Naj češće se navode četiri stadija ovisnosti

:

1.

Stadij pripreme 2.

Stadij eksperimentiranja 3.

Stadij navikavanja (habituacija) 4.

Stadij ovisnosti (adikcija)

Sredstva ovisnosti

 Ilegalne supstance  Narkotici  Legalne supstance  Alkohol   Cigarete Medikamenti (sedativi/hipnotici/analgetici)

Najčešća sredstva ovisnosti

Alkohol Vrsta Droge: Sedativi-Hipnotici Povezani problemi:  Detoksifikacija  Fetal Alcohol Syndrome (FAS)  Gubitak prosuđivanja  Suicidi/Homicidi  Politoksikomanija  Zakonodavstvo (0,5)

Najčešća sredstva ovisnosti

Marihuana

Vrsta Droge:

Halucinogeni   Povezani problemi: Zaustavljen razvoj Problemi pamćenjea/učenja  Kasna detekcija  Legalizacija   Medicinska uporaba Zdravstveni problemi

Najčešća sredstva ovisnosti

Kokain/Crack

Vrsta Droge

Stimulanti : Povezani problemi:  Potencijal za relaps  Euforija – Agitacija Paranoja –Potreba    Opsesivni rituali Rizik od trajne paranoje Nema antidota

Najčešća sredstva ovisnosti

Methamphetamini

Vrsta Droge:

Stimulanti Povezani problemi:  Visoka energija  Ponavljano ponašanje  Inkoherentne misli i konfuzija  Slušne halucinacije i paranoja  Nekontrolirano uzimanje  Dugo trajanje (do 12 sati)

Najčešća sredstva ovisnosti

Heroin

Vrsta Droge:

Opijati  Detoksifikacija  Euforija Povezani problemi:   Potreba Simptomi oduke  Fizička bol

Najčešća sredstva ovisnosti

“Nove Droge” Klubske Droge  Popularne kod mladih  Značajan zdravstveni rizik: Destrukcija Neurona (Ecstasy)  Korisnici ne vjeruju da su ugroženi – POGREŠNO!

 Dostupnost se povećava

VRSTE NARKOTIKA

1.Droge anksioli tičko-sedativnog djelovanja 2.Stimulansi SŽS-a 3.Opijati

4.Kanabis i kanabinoidi 5.Halucinogeni

6.Hlapiva otapala

Droge anksiolitičko-sedativnog djelovanja  Glavni pripadnici skupine     Barbiturati, benzodiazepini Tolerancija Da Psihička ovisnost Da Fizička ovisnost Da Simptomi oduke Smirenje, opuštanje, anskioliza (smanjivanje tjeskobe), protiv nesanice Mučnina, povraćanje, nemir, nesanica, tahikardija, tremor ruku, jezika, kapaka, anksioznost, iritabilnost, grčevi u mišićima, epileptičke atake, delirij.

Benzodiazepini 

BENZODIAZEPINI se najčešće koriste za smirenje .



BENZODIAZEPINI mogu uzrokovati :

• Pospanost • Mučninu/Vrtoglavicu • Smanjenje osjeta • pomanjkanje motivacije • Smanjenje seksualnog nagona • Neredovitu menstruaciju • Vrtoglavicu • Komu • Smrt

Stimulatori SŽS-a  Glavni pripadnici skupine  Kokain, amfetamin Tolerancija Euforično raspoloženje, hiperaktivnost, osjećaj energije   Da Psihička ovisnost Vrlo jaka Fizička ovisnost Diskutabilna  Simptomi oduke Apatija, disforija, iritabilnost, anksioznost, umor, paranoidnost, depresija, suicidalnost

Kokain

• • •

Kokain je gorka, bijela, kristalna droga bez mirisa.

Kokain je SŽS stimulans. Kokain se izvlači i prerađuje iz biljke Koke, koja najviše raste u području Anda u Južnoj Americi.

3.Opijati

 Glavni pripadnici skupine  Opijum, heroin Tolerancija Snažna  Psihička ovisnost Izuzetno jaka  Fizička ovisnost Jaka  Simptomi oduke Sedacija, analgezija, Osjećaj ugode i opuštenosti Mučnina, povraćanje, lakrimacija, midrijaza, rinoreja, groznica, piloerekcija ("cold turkey"),nemir, nesanica, grčevi u mišićima, abdominalne kolike, proljev.

Opijati 

Opijati su sredstva ovisnosti koja potječu iz biljke maka. Također su i depresori SŽS-a.



Najčešći opijati su:



Opijum



Heroin



Morfij



Kodein

Ušmrkavanjem

– Zbog visoke potentnosti, sve više ovisnika ušmrkava droge.

Pušenjem

– Metoda izbora za opijum je pušenje te supstance koja nalikuje katranu. Drugi se opijati puše uz marihuanu.

NAČIN KONZUMACIJE

Injektiranjem

– Injektiranje opijata, posebno heroina, je glavna metoda Mnogi ovisnici odabiru ovaj način unosa droge zbog brzog početka i snažnog djelovanja.

Oralno

Svi se opijati mogu konzumirati oralno. Mnogi analgetici su opijati.

4.Kanabis i kanabinoidi

 Glavni pripadnici skupine Marihuana, hašiš  Tolerancija  Ne Psihička ovisnost  Vrlo blaga Fizička ovisnost Ne  Simptomi oduke Blagi, nespecifični

Marihuana

  

Marihuana – Radi se od lišća, cvijeća ili stabljike konoplje.

Haš/Hašiš – Koncentrirana forma marihuane koja se dobiva tako da se kompresira smola marihuane u male komade, Haš Ulje – Dobiva se tako da se marihuana namoči u kemijsku otopinu (kao alkohol) i zatim otopina isparava tako da se dobije koncentrat ulja.

5.Halucinogeni

 Glavni pripadnici skupine LSD, meskalin, psilocibin, fenciklidin  Tolerancija  Ne Psihička ovisnost  Ne Fizička ovisnost Ne  Simptomi oduke Nema

6.Hlapiva otapala

  Glavni pripadnici skupine Razređivači, boje, benzin, neka sredstva za čišćenje Tolerancija Ne  Psihička ovisnost  Da Fizička ovisnost Ne  Simptomi oduke Ne

Hrvatska

 Do 70-tih godina halucinogeni  Subkulturni fenomeni (djeca cvijeća...)  Istraživanje promjena stanja svijesti (Poe, Huxley, Castaneda)  Od 70-tih godina depresori (heroin...)  brahijalna struktura, sekundarna kriminogenost  Terapijske zajedinice u zatvorenim sustavima (Lepoglava)

Liječenje ovisnosti

 Bolničko-detoksikacija  Van-bolničko  Komune  Terapijske zajednice

Detoksifikacija

Prvi korak liječenja ovisnosti, sama po sebi malo doprinosi promjeni dugotrajne navike.

   Visoki postotak relapsa Nije izlječenje!

Uvod u dalje liječenje

Liječenje

Lijekovi su važan element tretmana naročito u kombinaciji sa savjetovanjem i drugim behavioralnim terapijama.

 Alkohol:  Opijati:  Nikotin:  Stimulansi: Naltrexone, Disulfiram, Acamprosate, Odansetron Naltrexone, Methadone, Buprenorphine Nikotinske zamjene (žvakaće gume, flasteri, spray), bupropion [ Ne postoje ]

Metadon

    Terapija održavanja Suplementacija u kriznim situacijama (npr. operacije, trudnoća...) Socijalna kontrola ovisnosti Prevencija HIV, Hepatitis...

    Legalno drogiranje Zloraba Preprodaja Letalnost ???

Metadon

 U Hrvatskoj od kraja 80-tih  Kontroverze i sukobi koji traju  Metadonski

vs

. Drug free program  Održavanje

vs.

Legalno drogiranje  Nacionalna strategija prevencije i liječenja ovisnost

Primjena metadona u ovisnosti

 Ublažavanje apstinencijske krize a. Trudnice ovisnice b. Teški tjelesni bolesnici

Program odr žavanja na metadonu

 Terapijski ugovor; ne smije uzimati nikakvu uličnu drogu!!!!!

 Metadon davati rastopljen u soku  Nikada ne davati ovisniku ni obitelji u ruke ni metadon, ni recept!!!!!!

 Uzimanje kod svog liječnika, osim za nasilne ovisnike, za njih odrediti posebno mjesto.

“Skupo” ili “Vrijedno”

(cost or cost-effective)

     

Skupi zatvori : Liječenje je jeftinije nego neliječenje ili zatvaranje.

(1 godina na metadonu = $3,900 vs. $25,900 boravak u zatvoru) Pravilo 1:7: Na svaki u liječenje investirani $1 = do $7 dolara uštede na posljedicama (kriminal) Zdravstvo: Ušteda je do > 1:12 kad se uključe smanjeni troškovi zdravstvene skrbi Manje konflikta Poboljšana produktivnost Manje incidenata povezanih s drogom US data

Javno zdravstvo

 Liječenje ovisnosti je prevencija drugih bolesti!!!

 HIV infekcije su na pomolu  Veliki postotak već je zaražen Hepatitis C virusom

Koliko dugo traje liječenje?

    Ovisi o pacijentovim problemima/potrebama Manje od 90 dana gotovo uvijek nije efikasno Minimum od 12 mjeseci potrebno je za terapiju održavanja Metadonom Duži tretman je često indiciran

Hrvatska psihijatrija u brojevima

     

4.437.460

stanovnika

(2001 census)

454 psihijatara

(aprox. 10 na 10 000 stanovnika)

3975 psihijatrijskih kreveta

 1107 akutnih kreveta  2868 kroničnih kreveta

0,9 psihijatrijskih kreveta na 1000 stanovnika

 0,25 akutnih  0,65 kroničnih

samo 54 psihijatrijska kreveta za djecu i adolescente 351 forenzička kreveta na 4 lokacije

Distribucija dijagnoza

Hospitalizacije prema dijagnozama u 2002 Digestive; 9,7 Neopl.; 8,9 Respiratory; 36,8 Cardio.; 4,3 Other; 23,6 Mental; 32,8 Croatian institute for public health, 2004

Distribucija dijagnoza

Hospitalizacije prema psihijatrijskim dijagnozama u 2002 Other; 32,8 Dementia; 4,3 PTSD; 8,9 Depression; 9,7 Schizophrenia ; 20,7 Alc.; 23,6 Croatian institute for public health, 2004

3000 2000 1000 0 6000 5000 4000 1996 Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – opijatski ovisnici Ukupno liječeni Ukupno opijatski ovisnici Novi ukupno Novi opijatski ovisnici 1997 1998 1999 2000 2001 2002

Broj shizofrenih pacijenata hospitaliziranih tijekom godine

1400 1200 1000 800 600 400 200 0 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998

Broj psihijatrijskih postelja (na 100.000)

0

WHO, 2002

20

Italija

40

BiH Mađarska Austrija Švedska Bugarska Norveška Poljska Portugal Makedonija Rumunjska Slovenija Danska Estonija Srbija i Crna Gora UK Izrael Grčka Hrvatska Finska Francuska Češka Švicarska Rusija Irska Njemačka

60 80 100 120 140

Nizozemska Belgija

160 180

Psihijatrijske postelje – bolnički kapaciteti / 10.000

18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 11,1 7,3 5,6 5,1 Opće bolnice i kliničke ustanove 4,5 4,2 3,3 3,0 2,8 2,3 1,7 1,6 1,6 1,2 0,5 0,0 / 10.000

18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 15,4 13,2 9,7 8,1 7,7 6,8 Specijalne bolnice 6,0 5,9 4,8 4,7 4,1 4,0 2,4 2,3 2,1 0,0 WHO, 2001

Potrošnja – limiti zdravstvenih ustanova kn 120.050

kliničke bolnice 100.050

opće bolnice 80.050

5 najvećih psihijatrijskih ustanova:

-

13% ukupnih bolničkih kapaciteta

prosjek svih bolnica 

4% ukupnih bolničkih troškova

60.050

40.050

20.050

50 Croatian Institute for Health Insurance, 2002 psihijatrijske bolnice rehabilitacija

Pokazatelji prihoda i troškovi HZZO u periodu1990-1999 i trend troškova zdravstvene skrbi u zemljama Evropske zajednice u istom periodu *1000 6.000.000

5.000.000

4.000.000

3.000.000

2.000.000

1.000.000

0 CHII prihodi CHII troškovi OECD index 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999

Pušenje kao javnozdravstveni problem

Iskustva rada škole nepušenja u Zagrebu

Djelovanje duhanskog dima:

Podra žajno Toksi čno Kancerogeno

Psihoaktivno

Zašto je teško prestati pušiti?

• Navika • Fizička ovisnost • Psihička ovisnost

1972.

Duga tradicija u prevenciji pušenja

• Prvi Petodnevni plan odvikavanja od pušenja u Zagrebu, Klinička bolnica “Sestre Milosrdnice” Vladimir Hudolin Nevenka Blažić Čop 1974.

– Prve zakonske mjere kojima je zabranjeno pušenje na radnom mjestu

ZIMN – “Zagrebačka škola nepušenja” 1988 - Zagreb zdravi grad

Škola odvikavanja Edukacija edukatora Suradnja sa sredstvima javnog priopćavanja

Programi odvikavanja od pušenja : 1972.g

. V. Hudolin i N. Blažić Čop Petodnevni program odvikavanja od pušenja (J. Wayne Mc Farland i Elman J. Folkenberg)

1988.g.

WHO – Projekt zdravi grad - Zagrebački integrativni model nepušenja. (N. Blažić Ćop, V. Đorđević ) - “Zagrebačka škola nepušenja”

1990.-2000.g.

Konferencije Pušenje ili zdravlje

1995.g.

Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, (A. Hebrang) Povjerenstvo za borbu protiv pušenja

1999.g.

Zakon o ograničenoj upotrebi duhana i duhanskih prerađevina (Ž. Reiner)

2002.g

. Reci DA nepušenju - Škola narodnog zdravlja

A. Štampar

(S. Orešković), Centar za prevenciju i odvikavanje od pušenja

V. Hudolin

Duga tradicija u prevenciji pušenja

1992.

• IUC 20th anniverssary Community involvement in Prevention of smoking

Priručnici za pušače koji žele prestati pušiti

SOS za nepušače I vi možete prestati pušiti

• 12 izdanja

Edukacija Prevencija

Priručnici

PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE PRIRUČNIK ZA MLADE PRIRUČNIK ZA RODITELJE

Hrvatska



Zakonom zabranjeno pušenje u zdravstvenim ustanovama osim na psihijatrijskim odjelima ?!!!



u općoj populaciji u odvikavanju od pušenja dovoljne su klasične javnozdravstvene mjere



osobe sa psihijatrijskim poremećajima u procesu odvikavanja potrebno je pripremiti, pratiti i prepoznati moguće probleme i odgovarajuće ih rješavati

MODUL JAVNO ZDRAVSTVO

OVISNOSTI

Prim. dr. sc. Veljko Đorđević