Transcript ppt0000002
UČENIK: Una Pejanović
Gljive spadaju u najrasprostranije žive organizme na
Zemlji.
Smatra se da ih ima između 70.000 i 100.000 tzv. nižih
i viših vrsta gljiva .
Predpostavlja se da svaku od 500.000 viših biljnih vrsta
prati jedna do dve vrste gljiva.
Nauka o gljivama-mikologija (od grčkog myko-
sampinjon, gljiva logos –nauka) prošla je dug razvojni put.
Njenim rodonačelnikom smatra se grčki filozof
Aristotel,koji je dao prve opise gljiva.
Gljive su neobičan, raznovrstan i nedovoljno
proučen svet.
Najveći broj ovih vrsta živi na kopnu,dok znatno
manji broj nastanjuje slatke i slane vode.
Ne vrše osnovnu funkciju biljaka (fotosintezu ) jer
ne poseduju hlorofila, a ne kreću se i ne
razmnožavaju polno poput životinja , te
predstavljaju carstvo za sebe.
Dakle, gljive su organizmi koji imaju neke
osobine biljaka i neke osobine životinja, a
nisu ni biljke ni životinje.
Carstvo gljiva obuhvata: plesni (buđi),kvasce i pečurke.
1.Buđi
Buđi ili plesni su višećelijske gljivice koje se mogu videti na
hlebu, siru, limunu ili nekim drugim namirnicama.
Telo plesni se zove micelijum.
Micelijum se sastoji od izduženih ćelija koje se zovu hife.
Iz micelijuma se naviše izdižu končići sa crnim lopticama
na vrhovima.To su sporangije.
U sporangijama nastaju spore koje služe za bespolno
razmnožavanje.
Sir Alexander Fleming (Lochfield kod Darvela, 1881. -
1955.u Londonu), škotski biolog.
Otkrio je antibiotsku supstancu lisozim i izolirao je
antibiotik penicilin iz gljivice Penicillium notatum,
za šta je dobio 1945. godine Nobelovu nagradu.
Lek penicilin se dobija iz penicilijuma, gljivice koja
pripada plesnima.
2.Kvasci
Gljivama pripadaju i kvasci.
Kvasci su jednoćelijske gljivice.Razmnožavaju se
bespolno, pupljunjem i sporama.Tako nastaju gasovi
koji testo čine šupljikavim.
Pekarski kvasac
Pekarski kvasac predstavlja tehnički čistu kulturu kvasca
Saccharomyces cerevisiae čiji je mikroskopski izgled
prikazan na slici
Izgled ćelija Saccharomyces cerevisiae pod mikroskopom
Ludara
Šampinjoni
Međutim, postoje i pečurke koje su otrovne i nipošto se ne
smeju koristiti u ishrani.
Otrovne pečurke su : panterovka, muhara, debelonoga
gljiva, ludara, bljuvara, zelena pupavka i dr.
Amanita muhara
Najmagičnija gljiva na svetu.
Panterova muhara