Jestivi plodovi na*e *ume

Download Report

Transcript Jestivi plodovi na*e *ume

Gljive spadaju u najrasprostranjenije
žive organizme na Zemlji. Smatra se
da ih ima između 70 000 i 100 000
tzv. nižih i viših vrsta gljiva, mada
najnovija istraživanja tu hipotetičku
brojku pomjeraju na preko milion.
 Postoje otrovne i jestive gljive





Zelena pupavka jedna je od najotrovnijih gljiva široko
rasprostranjena po Europi i izaziva trovanja sa smrtonosnim
posljedicama, kod djece u 100 % slučajeva. Izaziva oštećenja
jetre i prestanak rada bubrega.
Raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama u razdoblju od
ljeta do jeseni. Zelena pupavka je predmet mnogih istraživanja.
Ima maslinasto-zelenu boju. Ispod klobuka pravilno
zaokruženog veličine 6-15 cm nalaze se listići bijele boje
odvojeni od stručka zaokruženih krajeva. Visina stručka je od 5
do 12 cm i debljine 1-2 cm, tanji prema klobuku. Boja na
klobuku blijedi pri rubu i poslije kiše. Površina klobuka je nakon
kiše lagano ljepljiva i lako se guli, što je nažalost slično jestivim
gljivama. Prvi vrhu stručka ispod klobuka nalazi se vjenčić bijele
ili zelenožućkaste boje.
Zelena pupavka



Muhara je otrovna gljiva iz porodice Amanita,
kojoj također pripada smrtno otrovna zelena
pupavka. Raste u Europi, Americi i Africi od lipnja
do kasne jeseni u brezovim, ali i mješovitim
šumama, na sunčanim proplancima. Na crvenom
ili žuto-narančastom klobuku nalaze se bijele
fleke, koje su prepoznatljive za sve gljive iz te
porodice.
Smatra se da u sjevernoj Europi, kao i u
dijelovima Rusije, raste varijacija koja je jestiva,
ali joj se crvena kora mora oguliti. Također se
smatra jestivom i u južnoj Europi, sa oguljenom
korom sa klobuka i prokuhana u vrućoj vodi oko
deset minuta. Pravilo važi za mlađe primjerke, jer
kod starijih gljiva otrov prelazi u meso.
Nekada se upotrebljava za trovanje muha jer je
polivena mlijekom privlačila muhe, otud joj i ime.
Muhara


Sunčanica je naša vrlo poznata lijepa gljiva.
Klobuk joj je bijelkasto smeđe boje, u sredini
malo izbočen, sa smeđim ljuskama. Stručak je
visok 20-40 cm, pri dnu gomoljasto zadebljen.
Nosi prsten koji se može pomicati gore-dolje.
Meso je bijelo, mekano i na prerezu ne mijenja
boju. Sunčanica raste u svijetlim listopadnim
šumama i na proplancima. Najbolje je jesti samo
klobuke.

SASTOJCI:
6 sunčanica
0,3 l mlijeka
mala žlica soli
prema potrebi oštrog i glatkog brašna




PRIPREMA:
Koristite samo klobuke sunčanica. Lagano ih pobrišite vlažnom krpom i
uklonite nečistoće.
Pripremite smjesu za prženje. Umutite jaja. Dodajte sol i mlijeko i lagano
promiješajte. Zatim dodajte brašno, podjednako oštro i glatko. Smjesa koju
dobijete mora biti malo gušća od smjese za pripremu palačinki.
Promiješajte.
Umačite klobuke u smjesu i pržite ih na vrućem ulju dok ne porumene.
Sunčanica
Lisička je jestiva i ukusna gljiva.
Klobuk je valovitog ruba, blijedo
narančaste ili žute boje, promjera 3-8
cm, stručak kratak, dužine do 8 cm.
Listići s donje strane klobuka svijetliji
su u odnosu na boju klobuka. Meso je
blijedo žuto, finog mirisa koji podsjeća
na marelice. Okus svježe gljive je
blago papren.
Lisička je jedna od rijetkih gljiva
bogatih vitaminom C, također i
vitaminom D. Može se jesti i sirova.
Moguća je zamjena sa otrovnom
zavodnicom koja je veća od nje a ako
je se drži u ruci pušta narančastosmeđu boju.
SASTOJCI:
4 jaja
40 dag lisičica
1 vezica mladog luka
ulje
papar
sol
 PRIPREMA:
Gljive pažljivo očistite, operite, pa ih narežite na listiće. U
posudi zagrijte ulje, dodajte na kolutove narezan mladi luk
samo malo popržite, a zatim dodajte narezane lisičice.
Zajedno pirjajte da gljive omekšaju i tekućina, koju za
vrijeme pirjanja puste, ispari. Tada dodajte umućena
posoljena i popaprena jaja i pržite kratko vrijeme da se jaja
stvrdnu. Poslužite uz salatu od svježih krastavaca prelivenu
jogurtom i posutu nasjeckanim češnjakom.




Vrganj je jestiva i vrlo cijenjena gljiva.
Klobuk je 7-30 cm širok.
Bijelkastosmeđe je boje, koja se
razlikuje od staništa do staništa. Prema
središtu je tamniji. Cjevčice su prvo
bijele pa žute, a na kraju zelenkaste.
Lako se odvajaju od klobuka. Stručak je
8-25 cm visok i do 7 cm debeo - dosta
velik u odnosu na klobuk. Kako stari,
postaje smeđ. Spore su vretenaste i
maslinastosmeđe boje.
Meso i cjevčice sa kalijevom lužinom
posmeđe, a kožica klobuka potamni. Ne
postoji opasnost od zamjene sa
otrovnim gljivama, ali postoje mnoge
varijacije ove vrste, uslijed čega dolazi
do zabune. Međutim, sve su varijacije
jestive.
SASTOJCI:
 50 0g lazanja
500g svježim vrganja
2 režnja češnjaka
2 žlice maslinovog ulja
3 žlice peršina
30g maslaca
Sol
Papar
PRIPREMA:
Očistite vrganje, klobuke odvojite od stručka. Ako ih perete, osušite ih
krpom te narežite na tanke listiće. Prelijte maslinovim uljem i pirjajte
10ak minuta.
Smanjite vatru, posolite paprike, poklopite i pirjajte još 10ak minuta.
Dodajte češnjak i peršin.
Dobro promiješajte i kuhajte još 5 minuta.
Smjesu stavite na kuhane lazanje, dodajte maslac i odmah poslužite.
 Kopriva je trajnica visoka do 150 cm. Od
davnina je poznata kao jestiva biljka bogata
vitaminima i mineralima te ljekovitim svojstvima.
Stabljika i listovi obrasli su dugačkim dlakama
– žarnicama koje u dodiru s kožom izazivaju
crvenilo i plikove. Kopriva cvijeta od lipnja do
rujna a njezin je pelud slabo alergen. Svi dijelovi
koprive – stabljika, lišće, korijen i cvijet – imaju
ljekovita svojstva.
U biljnoj medicini čaj od koprive se koristi za
bolesti jetre i žući, za poremećaje sna, kod
tumora slezene, za grčeve u stomaku, čireve,
bolesti pluća itd. Čaj se pije 4 tjedna. Nemojte
čaj zakuhati, jer će to uništiti dragocjene
sastojke. Možete piti 1 čašu čaja od koprive
svaki dan tokom cijele godine, radi prevencije.
Čaj od koprive također je blagotvoran kod
virusnih i bakterijskih infekcija.
Kupina je bodljikavi grm iz porodice ruža. Bodlje joj
služe za penjanje i za obranu od životinja koje se hrane
njezinim lišćem. Bogata je vitaminima.
Plod joj je zbirni, sastavljen od mesnatih koštunica.
Najprije je crven a kad sazrije potamni do tamno,
gotovo crne boje.
Plod kupine se koristi u ishrani kao voće, služi za
pravljenje sokova, džemova, pekmeza, vina i slično.
Lišće kupine se koristi u raznim čajevima, a ima
svojstvo snižavanja krvnog pritiska i nivoa šećera u
krvi.
Jagoda je zeljasta biljka iz
porodice ruža. Ubraja se u omiljeno
bobičasto voće.
Plod je zbirna, sočna boba koja
dozrijeva u proljeće. Danas poznate
vrste uzgojenih jagoda potekle su od
divlje šumske jagode čije su
blagodati poznate od davnina.
O njezinoj starosti najbolje
svjedoče sjemenke pronađene u
naslagama iz kamenog doba. jagoda
daje ne samo ukusan plod, nego
zbog ljepote cvijeta i ploda daje
ukras vrtu.




Malina je grmolika biljka iz porodice ruža.
Plod joj je zbirni i mesnati, crven i sočan, ugodna mirisa i
slatkog okusa. Listovi, kao i plod ugodno mirišu. Raste po
cijeloj Europi, a rasprostranili su je Stari Rimljani. Nekad je
bila isključivo poslastica bogataša.
List maline u narodnoj medicini se koristi za ispiranje usne
šupljine. Često se koristi za liječenje bolesti
kardiovaskularnog i probavnog sustava. List maline može
zamijeniti i neke čajeve. Ekstrakt ploda djeluje protiv virusa
i snižava šećer u krvi aktivirajući pankreas na lučenje
inzulina.
Maline su dobra zaštita protiv malignih bolesti, a i
sprečavaju razmnožavanje stanica raka. Izvor su
fitokemikalija i elagične kiseline. Od plodova se pripremaju
malinov sirup i ocat koji jačaju srce, te štite od visoke
tjelesne temperature i infektivnih bolesti.
Malina




Borovnica je listopadna grmolika biljka čiji je plod
tamnomodra jestiva boba. Njezine bobe i listovi služe
u ljekarništvu. Borovnice su cijenjene još od srednjeg
vijeka. Kad bi se u to doba, primjerice, rodilo
boležljivo dijete, majka bi mu u kožu svaki dan
utrljavala sok od borovnice. U to doba se vjerovalo i da
je sok od borovnice lijek za dug i zdrav život.
Zamrznute borovnice ostavite da se odmrzavaju na
sobnoj temperaturi nekoliko minuta prije nego što ih
stavljate u jela koja se ne moraju kuhati, a ukoliko ih
dodajete jelima koja se kuhaju, tada borovnice ne
morate odmrzavati, nego ih dodajte zamrznute i samo
produljite vrijeme kuhanja za nekoliko minuta.
Borovnice možete konzumirati svježe uz dodatak
šećera, sladoleda ili s drugim voćem u voćnim
salatama ili želeima.
Borovnica



Ribiz je višegodišnje grmasta biljka. Rodi sočnim
jestivim bobama. Ovisno o njihovoj boji razlikuju se
crvene, bijele ili crne sorte ribiza. Bijele i crvene sorte
imaju kiselkasto sladak, osvježavajući okus, a crni je
ribiz neugodnog okusa. U Hrvatskoj raste 5 vrsta ribiza,
od kojih se 3 uzgajaju.
Kako bi što manje oštetili bobice prilikom čišćenja,
uhvatite jednom rukom peteljku, a drugom rukom
pomoću vilice povucite bobice prema dolje. Operite ih u
cjediljki pod tekućom vodom i posušite na papirnom
ubrusu.
U svježem stanju, bobice možete poslužiti samostalno sa
ili bez dodatka šećera, ili kao dio voćnih salata. Ribiz se
prilikom pripreme kolača može dodati u smjesu za
tijesto ili rasporediti po gornjoj površini tijesta u pola
pečenja. Za poznati engleski ljetni puding, bez kuhanja
se pak prokuhano bobičasto voće stavlja u kalup za
puding obložen i pokriven izrezanim kruhom od
cjelovitih žitarica.
SASTOJCI:
šipak
voda
šećer
PRIPREMA:
Zreli i probrani šipak oprati u nekoliko voda i sa obje strane odrezati
krajeve. Staviti u posudu i kuhati dok ne omekša. Kada se malo ohladi,
protisnuti kroz vrlo sitno sito. Na procijeđeni šipak dodati toliko vode da
se dobije smjesa gustoće meda. Izmjeriti količinu tekućine koja se tako
dobije da bi kasnije znali koliko šećera morate dodati – na svaki 1 kg
tekućine dodaje se 50 dag šećera. Smjesu protisnutog šipka i vode
kuhati dok se količina tekućine smanji otprilike za 1/3, a zatim dodati
šećer i dalje kuhati. Je li pekmez kuhan, provjeriti tako da se žličica
pekmeza stavi na tanjurić, pa ako se uhvati korica kada se ohladi –
pekmez je kuhan.
Vreli pekmez uliti u prethodno zagrijane staklenke, a kada se ohladi
zatvoriti celofanom ili pergament papirom.





Plod bukve je bukvica i sadrži
obično samo jednu sjemenku. Po
okusu je slična lješnjaku i smatra
se ukusnijim i slađim od hrastova
žira.
Bukvice se jedu sirove i okuljene,
rijeđe ispečene kao kesteni. Ako
se jednu sirovine u većim
količinama, mogu izazvati
mučnine i glavobolju.
Mladi su dijelovi biljke bogati
vitaminima, maldi listovi bukve
mogu biti ukusna salata.
Hvala na pažnji!
Ivana Canjuga i Lorena Mudri