Transcript Document

.
NOVI KREATIVNI PROSTORI
VOJVODINE
NEW CREATIVE PLACES
OF VOJVODINA
1. Arh. Vojislav D. Dević
PREGLED NAPUŠTENIH I NEDOVOLJNO ISKORIŠĆENIH OBJEKATA U AP VOJVODINI SA
ANALIZOM I PROCENOM MOGUĆNOSTI NJIHOVE TRANSFORMACIJE U OBJEKTE
KULTURE
OVERVIEW OF ABANDONED AND UNDERUSED BUILDINGS IN AP VOJVODINA WITH
ANALYSIS AND EVALUATION OF POSSIBILITIES FOR THEIR TRANSFORMATION IN TO THE
CULTURAL FACILITIES
2. Dr Biserka Komnenić
EKONOMSKA VALORIZACIJA I NJEN ZNAČAJ U OBLASTI REVITALIZACIJE OBJEKATA
KULTURNOG NASLEĐA
ECONOMIC EVALUATION AND ITS IMPORTANCE IN THE CONTEXT OF CULTURAL
HERITAGE REVITALIZATION PROJECTS
3. Mr Hristina Mikić
KREATIVNI PROSTORI VOJVODINE: NOVI HORIZONTI RAZVOJA KULTURE I KREATIVNIH
INDUSTRIJA
CREATIVE SPACES OF VOJVODINA: NEW HORIZONS FOR CULTURE AND CREATIVE
INDUSTRIES DEVELOPMENT
Koordinator projekta: Vladimir Kopicl, direktor Zavoda za kulturu Vojvodine
Izdavač: Zavod za kulturu Vojvodine
Finansijer projekta: Pokrajinski zavod za kulturu i javno informisanje AP Vojvodine
Istraživanje na terenu sprovedeno je u 17 gradova i opština:
Novi Sad, Subotica, Sombor, Senta, Kanjiža, Kula, Apatin, Srbobran, Sremska Mitrovica,
Beočin, Ruma, Irig, Zrenjanin, Kikinda, Novo Miloševo, Pančevo, Vršac.
U prvoj fazi skenirano je 47 objekata. Da bi bili razmatrani objekti su morali da prođu
sledeće eliminacione kriterijume:
 Da imaju rešen vlasnički status
 Da nisu devastirani do te mere da njihova obnova i prenamena zahteva nerealne
investicije
 Da postoji veza sa osnovnom naseljskom infrastrukturom (voda, struja, putevi..)
Field research was conducted in 17 cities and municipalities: Novi Sad, Subotica,
Sombor, Senta, Kanjiza, Kula, Apatin, Srbobran Sremska Mitrovica, Beocin, Ruma,
Irig, Zrenjanin, Kikinda, Novo Milosevo, Pancevo, Vrsac.
In the first stage 47 objects was scanned. In order to be considered objects had to
pass the following elimination criteria:
 To have resolved the ownership status
 They shouldn’t be devastated to the extent that their restoration and function
reuse demand unrealistic investments
 They should have connection with the basic infrastructure(water, electricity,
roads)
Za svaki objekat je izrađena „lična karta“ na osnovu podataka dobijenih direktno
snimanjem na terenu, kao i od lokalnih samouprava i zaštitarskih zavoda.
Struktura podataka koji su prikupljeni osmišljena je po ugledu na metodologiju
preliminarne tehničke procene definisane od strane Saveta Evrope u okviru
Ljubljanskog procesa a za potrebe projektnog finansiranja rehabilitacije objekata
kulturnog nasleđa u južnoj i istočnoj evropi
"Identity card" was made for each object. Data was obtained directly by recording
in the field, as well as from local government and security institutes.
The structure of the data collected is designed on the basis of methodology for
PRELIMINARY TECHNICAL ASSESSMENT OF THE ARCHITECTURAL AND
ARCHAEOLOGICAL HERITAGE IN SOUTH EAST EUROPE "Ljubljana Process: Funding
the rehabilitation of heritage in South-East Europe"
KINESKA ČETVRT – BIVŠA FABRIKA „PETAR DRAPŠIN“ - NOVI SAD
SMOLENSKI MLIN - СУБОТИЦА
VETRENJAČA U OROMU – OPŠTINA KANJIŽA
PRVA KASARNA - SUBOTICA
ŽITNI MAGACIN NA SAVI – VOJARNA - SREMSKA MOITROVICA
ZGRADA NEKADAŠNJEG BIOSKOPA „JEDINSTVO“ - SREMSKA MITROVICA
OBJEKAT MANJEŽ - KIKINDA
OBJEKAT MAGACINA ZADRUGE - KIKINDA
MAGACIN IZNAD SB „TERMAL“ U VRDNIKU - OPŠTINA IRIG
BIVŠA ZGRADA DOMA VOJSKE - VRŠAC
Od 47 objekata 9 je ušlo u užu selekciji. Kriterijumi za uži izbor obuhvataju: Estetske;
Kulturno – istorijske; Funkcionalne; Strategijske; Razvojno/ekonomske; Zaštitarske;
Društvene i Lokacijske odlike objekta. Za 9 objekata urađena su istraživanja i
procene na osnovu parametara koji treba da pruže informacije o tehničkim,
administrativnim i društvenim ključnim faktorima koji određuju stepen izvodljivosti
rehabilitacije i prenamene funkcije ovih objekata u nove kreativne prostore:
From 47 objects – 9 objects entered the narrow selection by following criteria:
aesthetic; Cultural - historical; functional; Strategy; Developmental / economic;
security; Social and Location characteristics of the object. For them, detailed studies
and assessments was conducted on the basis of the parameters which should
provide information on the technical, administrative and social key factors that
determine the degree of feasibility of rehabilitation and reuse of these objects in to
the new creative spaces:
1. Vlasništvo nad objektom Ownership status
2. Upravljanje objektom Facility Management
3. Sadašnje korišćenje objekta Current use of the facility
4. Zaštitarski status Security status
5. Prednosti i mane lokacije Advantages and disadvantages of location
6. Prednosti i mane objekta Advantages and disadvantages of building
7. Strukturni integritet objekta The structural integrity of building
8. Interna struktura prostora The internal structure of space
9. Podrška ili otpor zainteresovanih strana Support of potential stakeholders
MLIN I PREVODNICA U MALOM STAPARU – OPŠTINA KULA
BARUTNI MAGACIN JOZEF – NOVI SAD
RIBARSKA CENTRALA - OPŠTINA APATIN
PINOVA VILA – ZRENJANIN
ZGRADA KASINE U VRDNIKU – OPŠTINA
VRDNIK
CRVENI MAGACIN - PANČEVO
Od ovih 9 objekata 3 objekta su predložena kao ona koja imaju potencijal za relativno
brz i nesmetan ulazak u proces revitalizacije: Žitni magacin u dvorcu Karočanji u Novom
Miloševu, Vinarski podrumi u Crvenki, Vatrogasni dom u Senti. Ovi objekti su u formi
studije slučaja obrađeni na osnovu sledećih karakteristika i oblika vrednosti koje se
uzimaju u obzir pri proceni opravdanosti i održivosti projekata revitalizacije
građevinskog nasleđa:
1. Arhitektonsko – tehnička vrednost objekta; 2. Kulturno istorijska vrednost objekta
3. Estetka i ambijentalna vrednost objekta; 4. Socijalna vrednost objekta; 5. Autentična
vrednost objekta; 6. Turistička vrednost objekta; 7. Funkcionalni potencijali objekta
8. Razvojno ekonomski potencijali objekta i lokacije
Of these 9 buildings 3 buildings are proposed as those which have the potential for a
relatively rapid and unimpeded entry into the revitalization process: Wheat
storehouse in the Castle Karočanji in Novo Milosevo, Wine cellars in Crvenka, Fire
station in Senta.
These facilities are in the form of case studies analyzed based on the following
characteristics and form of values which are taken into account for evaluation of the
justification and sustainability of the revitalization projects of building heritage:
1. Architectural - technical value of the building; 2. Cultural and historic value of the
building; 3. Aesthetic and environmental values of the object; 4. the social value of
the building; 5. Authentic object value; 6. Tourism potential; 7. Functional potentials
of the building; 8. Development and economic potential of the building and location
ŽITNI MAGACIN U DVORCU KAROČANJI U NOVOM MILOŠEVU – OPŠTINA NOVI BEČEJ
VINARSKI PODRUMI U CRVENKI - ОПШТИНА КУЛА
VATROGASNI DOM - SENTA
EKONOMSKA VALORIZACIJA I NJEN ZNAČAJ U OBLASTI REVITALIZACIJE OBJEKATA
KULTURNOG NASLEĐA
Cilj istraživanja
prikaz ekonomsko razvojne perspektive projekata revitalizacije graditeljskog nasleđa,
odnosno ekonomsko – menadžmentskog pristupa ovim projektima.
Naučno/stručni značaj ovog istraživanja je proširenje saznanja naučno/stručne
zajednice u Srbiji u odnosu na ekonomsko –menadžmentske aspekte projekata
revitalizacije pri čemu su korišćena saznanja najrelevantnijih teorijskih i empirijskih
istraživanja u ovoj oblasti. Budući da je ova oblast istraživanja u ekonomskoj nauci još u
povoju, dok u našoj stručnoj i naučnoj literaturi problematika ekonomske valorizacije
objekata kulturnog nasleđa, posebno projekata njihove revitalizacije nije do sada
obrađivana, ovaj rad predstavlja prvo sistematsko razmatranje date problematike kod
nas.
Praktičan značaj ovog istraživanja ogleda se u konkretno predloženim smernicama za
upravljanje projektima revitalizacije graditeljskog nasleđa s namerom
pojednostavljenja i unapređenja efikasnosti upravljanja ovakvim projektima.
U kontekstu revitalizacije i vrednovanja objekata graditeljskog nasleđa najrelevantniji
aspekti vrednosti su: ekonomska vrednost, funkcionalna vrednost, kulturna i istorijska
vrednost.
Funkcionalnu vrednost: funkcija za koju se koristi objekat nakon završetka procesa
revitalizacije. Funkcionalni aspekt je od prioritetnog značaja jer pruža rešenje za
finansijsku konstrukciju projekta i dodaje vrednost samom okruženju u kom se
projekat revitalizacije realizuje.
Kulturna i istorijska vrednost: predstavlja osnovu za donošenje odluke da li određeni
objekat zaslužuje drugu životnu šansu ili ga treba srušiti. Kriterijumi UNESCO-a
predstavljaju odličan primer vrednosnih aspekata kao i primer toga koliko je teško
nečemu pripisati vrednost
In the context of the revitalization and valuation of the architectural heritage most
relevant aspects of values are: cultural and historical value, functional value,
economic value.
Functional value - a function of the object after the revitalization process
completion. The functional aspect is of utmost importance as it provides a solution
to the financial structure of the project and adds value to the environment in which
the revitalization project is implemented.
Cultural and historical value are the basis for the decision whether a particular
facility deserves a second chance in life, or it should be torn down.
Ekonomski značaj realizacije projekata revitalizacije graditeljskog
nasleđa ogleda se u pet ključnih oblasti njihovog ekonomskog uticaja:
• nova radna mesta
• revitalizacija gradskog centra ili kvarta
• turizam
• vrednost imovine
• razvoj preduzetništva
The economic importance of the realization of revitalization projects
is reflected in the five key areas of their economic impact:
• new jobs
• revitalization of the city center or neighborhood
• tourism
• asset value
• entrepreneurship Development
Predmet procene ekonomske vrednosti u kontekstu kulturnih dobara su:
• fizički oblik kulturnog dobra kao neka vrsta zalihe kapitala ili imovine
• vrednost novčanog toka određene usluge koja se iz kulturnog dobra
generiše.
Metode ekonomske evaluacije ne pretenduju na procenu kulturnih
vrednosti, već na procenu ekonomske vrednosti koja je povezana s
dobrima kulturnog nasleđa. Njihova je svrha da pokažu priticanje koristi
koje nastaju iz fizičke dimenzije kulturnih dobara.
The subjects of the assessment of the economic value in the context of
cultural goods are: physical form of cultural property as a kind of capital
stock or assets; and the value of the cash flow from services that cultural
property generates.
A method of economic evaluation does not pretend to assess cultural
values, but to estimate the economic value associated with goods of
cultural heritage. Their purpose is to show the inflow of benefits
resulting from the tangible and intangible dimensions of cultural goods.
Oblici manifestacije ekonomske vrednosti kod kulturnih dobara su:
Direktno iskustvena vrednost - vrednost koja se direktno može iskusiti/koristiti od
strane onih koji koriste usluge vezane za kulturna dobra (use value), a koja se
manifestuje na primer kroz novac koji se naplaćuje kroz ulaznice u muzeje.
Indirektno iskustvena vrednost - vrednost buduće/potencijalne koristi (non-use value),
na primer u vidu samog zadovoljstva ljudi zbog saznanja da određeno dobro naprosto
postoji bez obzira što oni možda direktno ne uživaju u njemu.
Opciona vrednost (option value) - odnosi se na to da ljudi prosto žele da imaju
mogućnost da u budućnosti možda direktno uživaju u nekom kulturnom dobru. Tu
spada i vrednost zaostavštine (bequest value), koja odražava želju ljudi da ostave nešto
vredno budućim generacijama.
The forms of manifestation of economic value in cultural goods are:
Use value - value that can be directly experienced / used by those who use the
services related to cultural goods (use value), which is manifested, for example, the
money that is charged through tickets to museums.
Non – use value: the value of future / potential benefits, for example in the form of
the people's satisfaction because they know that a particular good simply exists
regardless of whether they will directly enjoy it or not
Ekonomske analize i metode procene vrednosti dobara kulturnog nasleđa
Vrste analiza procene optimalnih investicija u kulturna dobra:
 Analiza uticaja
 Analiza troškova i dobiti
 Analiza troškova i koristi
Metode procene direktne i indirektne vrednosti kulturnih dobara
1. Metode utvrđenih preferencija :
a) Metoda cene uživanja
b) Metoda troškova putovanja
2. Metode utvrđivanja preferencija
a) Kontigent metoda
b) Metoda oblikovanja izbora
Economic analysis and methods for assets valuation of the cultural heritage goods
Types of cultural goods optimal investemnt analysis
 impact analysis
 cost-benefit analysis
 cost - utility analysis
Methods of assessment of direct and indirect value of cultural goods:
Reveald preferences methods: Hedonic pricing, Travel costs method
Stated – preference methods: Contigent valuation, Choice modeling
Upravljanje projektima revitalizacije
Na samom kraju istraživanja je iz menadžerske perspektive predložen praktičan
pristup strategijskom upravljanju projektima revitalizacije s namerom
pojednostavljenja i unapređenja efikasnosti upravljanja ovakvim projektima
Predstavljeni su najvažniji koraci upravljanja procesom revitalizacije kao i najvažniji
faktori koji na njega utiču. Posebna pažnja posvećena je činiocima koji proces
revitalizacije čine kompleksnim
Managing revitalization projects
At the end of the study, practical approach to revitalization project management is
suggested with the aim of simplifying and improving the efficiency of managing
such projects
The most important steps of managing the process of revitalization and key factors
that affect it are presented. Special attention was paid to the factors that make the
process of revitalization complex and complicated.
MAPA PUTA
Mapa puta pokazuje korake koje menadžer projekta treba da preduzima u cilju
kontrole procesa revitalizacije, određivanja potencijala projekta i zadržavanja realne
perspektive za sve vreme trajanja projekta.
Cilj joj je da pomogne u pojednostavljenju realizacije procesa revitalizacije.
Menadžeri projekta treba da se odluče koji aspekti su za njih najviše primenljivi u
slučaju konkretnog projekta.
THE ROAD MAP
The roadmap shows the steps that the revitalization project manager should take in
order to control the revitalization process, to determine the potential of the project
and to retain a realistic perspective throughout the duration the project.
The goal is to help simplify the implementation of the revitalization process.
Project managers need to decide which aspects are most applicable to them in the
case of a specific project.
0 korak - Izbor intervencije
Vrste fizičke intervencije, analiza vrednosti objekta sa fokusom na buduću funkcionalnu
vrednost objekta
I korak - Analiza ključnih faktora, njihove prednosti i ograničenja
Zaštitarski status, Lokacija, Ključna osoba ili institucija za projekat, Strukturni integritet
objekta, Interna struktura, Prisutnost organizacija zainteresovanih za projekat.
II korak - Analiza učesnika na projektu:
Vlasnik objekta; Centralna vlada; Pokrajinska ili regionalna tela; Lokalna samouprava;
Građani kao pojedinci ili grupa građana; Eksperti, Finansijski sposobni eksperti;
Neprofitne organizacije koje imaju moć finansiranja ili čisti filantropi ; Mediji
(0 step - Choice of intervention)
Concerning type of physical intervention and value analysis of the project with the
focus on the future functional value of the object
I step - Key factor analysis, their Advantages and limitations - Possible future
functions, Location, Key person or institution that support project, Structural integrity
of the object, Internal structure of the object, Organizations interested for the project
II step - Analysis of the participants in the project
Governmental and other institutional bodies, Individual citizens or groups of citizens;
Experts, Non-profit organizations, Media
III Korak - Finansijska konstrukcija
Ključni faktori , a posebno buduća namena objekta presudni su za kreiranje
finansijske konsturkcije projekta
Moguće finansijske konstrukcije:
• finansiranje putem eksploatacije buduće funkcije objekta
• čisto filantropsko finansiranje
• kombinacija ova dva načina finansiranja
Step III - Financial structure
Key factors, especially the future purpose of the building are crucial for creating
financial structure of the project
Possible financial structures:
• Funding on the basis of expected income generated by the future function of
building
• Purely philanthropic funding
• The combination of these two modes of financing
IV Korak - Aktivnosti/podsticaji koji doprinose efikasnoj i nesmetanoj realizaciji proj
Prvih pet se od strane privatnog i javnog sektora smatraju najefektnijim te se stoga savetuje da
se prvi i koriste.
• razvoj plana projekta u saradnji sa svim ključnim zainteresovanim stranama
• labavljenje propisa i zakona.
• saradnja između javnog i privatnog sektora.
• objavljivanje rezultata vrednosne analize.
• ekskurzija učesnika na projektu do primera uspešno revitalizovanih objekata
• podizanje svesnosti o značaju konkretnog projekta revitalizacije
• uvećanje fondova finansiranja
Step IV - Activities / incentives that contribute to the efficient and smooth realization project
The first five from the private and public sectors are considered as the most effective:
• Development of the project plan in cooperation with all key stakeholders
• Loosening regulations and laws.
• Cooperation between the public and private sectors.
• Value analysis results publication
• Excursion for the participants in the project to see example of successfully revitalized
facilities
• Raising awareness of the importance of concrete revitalization project
• Enlarging funding
Pitanja koja u vezi s ovim investicijama treba postaviti su sledeća:
 Koje se kulturološke i ekonomske koristi očekuju od projekta?;
 Da li projekat ispunjava kriterijum zadovoljavajućeg stepena održivosti?;
 Da li očekivane kulturološke i ekonomske koristi od projekta opravdavaju
sprovođenje projekta u poređenju sa alternativnim mogućnostima korišćenja istih
ekonomskih i kulturoloških inputa?
Questions which should bean asked regarding those investments are:
 What are the cultural and economic gains expected from the project?
 Does the project meet the criteria of a satisfactory level of sustainability?
 Does the expected cultural and economic gain from the project justify the
implementation of the project in comparison with alternative ways of using the
same cultural and economic inputs?
U Srbiji je potrebno promeniti tradicionalni pristup u očuvanju objekata kulturnog
nasleđa. To nije tako jednostavno zbog više razloga: nedostatka marketinške analize,
nedostatka finansiranja, nedostatka preduzetničkih sposobnosti i td.
S tim u vezi moguće je dati određene preporuke.
 Kao prvo potrebno je smanjiti troškove usluga, povećanjem efektivnosti uposlenih
resursa (od ljudskih do finansijskih).
 Kao drugo, potrebno je razviti marketinške sposobnosti.
 Kao treće, potrebno je kombinovati prava privatne svojine sa državnim
finansiranjem.
 Kao četvrto, potrebno je razvijati nevladine organizacije specijalizovane isključivo za
pružanje usluga u oblasti kulturnog nasleđa.
HVALA NA PAŽNJI