File - Savremena politička teorija

Download Report

Transcript File - Savremena politička teorija

Savremena politička teorija
Fakultet političkih nauka, mart 2013.



Adam Svift, Politička filozofija,157-205, drugi
mali test + kolokvijum.
Čarls Tejlor, Nesporazumi: rasprava između
liberala i komunitarista, drugi mali test.
Vil Kimlika, Savremena politička filozofija,
233-314, ispit (12 pitanja).
Povod liberalno-komunitarne rasprave bile su
temeljne postavke Rolsovog liberalizma.
 Učesnici rasprave
Liberali: Rols, Dvorkin, Nejgel, Skenlon.
Komunitarci: Sandel, Tejlor, Volcer, Mekintajer.
 Terminološke i konceptualne pometnje
1. Neprihvaćenost termina “komunitarizam”.
2. Dva nivoa liberalno-komunitarne rasprave:
filozofski i politički.
3. Više nesporazum nego pravi spor.


Problem liberalnog sopstva (self )
Teza o neukorenjenom sopstvu: Majkl Sandel

Problem liberalnog atomizma
Društvena teza: Čarls Tejlor

Problem liberalnog univerzalizma
Teza o kulturnoj relativnosti pravde: Majkl Volcer
Koncepcija ličnosti u Rolsovoj teoriji pravde.
1. “Rasterećeni” pojedinci pod “velom
neznanja”.
2. Prilikom izbora principa pravde, pojedinci
su zainteresovani da sačuvaju sposobnost
autonomnog delovanja.
 Liberalna koncepcija sopstva: sopstvo
prethodi ciljevima koji su podložni
racionalnoj reviziji (načelo individualne
autonomije)





Liberalno sopstvo je prazno.
Liberalno sopstvo je neukorenjeno
(unencumbered self ).
Samointerpretirajući umesto autonomnog
pojedinca.
Odgovor liberala – otklanjanje
nesporazuma: uvažava se činjenica da su
pojedinci socijalno konstituisani, ali to ne bi
trebalo da ugrozi sposobnost pojedinaca da
odlučuju o svojim životima.
Gubitak osećaja zajedništva i pripadanja.
 Dve različite grupe pitanja u raspravi između
liberala i komunitaraca:
1. Onotološka pitanja
•
atomističko stanovište
•
holističko stanovište
2. Pitanja zastupanja
•
Individualističko stanovište
•
Kolektivističko stanovište





Pojedinac prethodi zajednici (deo prethodi
celini).
Zajednica je zbir pojedinačnih koncepcija
dobrog života koje na okupu drže liberalni
principi pravde > liberalni atomizam.
Neutralna država > primat ispravnog u
odnosu na dobro.
Zadatak neutralne države je da olakša
ostvarivanje individualnih životnih planova.
Argument neodrživosti.
1. Ukoliko želimo slobodno društvo
neophodna je dobrovoljna identifikacija
građana sa državom (republikanska teza).
2. Nema slobode građana bez patriotske
privrženosti zajedničkom dobru – opštoj
slobodi > koncept pozitivne slobode.






Proceduralni liberalizam previđa razliku između
“mojih” i “tvojih” stvari, s jedne strane, i “naših
stvari”, s druge strane.
Primer monologa i dijaloga.
Konvergentna dobra: zajednička dobra u kojima
pojedinačno uživamo (nacionalna odbrana).
Posredna dobra: zajednička dobra u kojima
zajednički uživamo (gledanje LŠ sa društvom).
Neposredna dobra: zajednička dobra koja
zajednički stvaramo (prijateljstvo, republika).