Transcript NP Mljet
Zaštićen prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje. U Hrvatskoj postoji 8 nacionalnih parkova. Prvi nacionalni park je Yelowstone (SAD),osnovan je 1872. godine. Najstariji nacionalni park na Jadranu. Obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5.375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. 11. studenog 1960. godine proglašen je nacionalnim parkom i predstavlja prvi institucionalni pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Jadranu. -Polače (glavna turistička i putnička luka) -Goveđari -Soline (malo mjesto na ulazu u Veliko jezero) -Pristanište -Pomena (bivše ribarsko naselje) Vegetacija NP Mljet je vrlo bujna zbog čega Mljet nazivaju Zelenim otokom. Šuma alepskog bora oko jezera se smatra najoćuvanijom i najljepšom šumom te vrste na Mediteranu. Izvorne šume hrasta crnike ili česvine uz šumu Dundo na otoku Rabu,najoćuvanije su na Jadranu. Bogat je raznim endemima (dubrovačka zečina, Jupiterova brada i drvenasta mlječika). Kopnena fauna je dosta osiromašena nakon što je 1909. godine na Mljet donesen indijski mali mungos. Grabežljivac koji jede zmije. U početku je u lokalnom stanovništvu napadao perad. Podmorski svijet je bogat bijelom i plavom ribom,školjkašima te rakovima. U tipičnim krškim podzemnim staništima poput polušpilja,špilja i jama još nije u potpunosti istražen. Neki od endemskih beskralježnjaka Strouhaloniscus meledensis, Meledella werneri ime su dobili upravo po Mljetu jer su tamo prvi put viđeni. Zabilježeno je 5 vrsta zmija i 6 vrsta guštera (stanište su pronašli: zelembać, oštroglava gušterica, obična gušterica, kućni macaklin ili tarantela). Ptičji svijet je bogat i raznovrstan pogotovo za vrijeme seobe. Tada borovu šumu i makiju nastanjuju ptice poput zeba, kosa i crvendaća, dok se za vrijeme proljeća i ljeta može vidjeti i čuti slavuja. Od ptica grabljivica najpoznatiji su vjetruše, kobci, škanjci, ćuk, sova. Od manjih sisavca može se naći poljski miš, jež, zec i više vrsta šišmiša... Veliko jezero nastalo je potapljanjem krškog polja. Najveća dubina Velikog jezera iznosi 46 metara. Veliko se jezero spaja s otvorenim morem dugim i širokim kanalom, na mjestu koje se zove Veliki most, a od tog se mjesta širi u Solinski kanal i zatim se spaja s otvorenim morem. Za vrijeme plime ili oseke struje je ili ulazila ili izlazila iz jezera. Malo jezero se nalazi na sjevernozapadnom dijelu velikog jezera i sa njim je spojen kanalom. Kanal se nalazi na mjestu koje se zove Mali most. More se u Malom jezeru slabo izmjenjuje pa ono ima svojstvo lagune. Nalazi se na južnom dijelu Velikog jezera. Na njemu su pronađeni ostaci rimske građe, ali je i potnat kao samostan benediktinca. Benediktici su najprije izgradili samostan,a zatim crkvu. Romanički samostan je više puta preuređen. Samostan je napušten 1869. i za taj se događaj veže da su benediktinci prokleli stanovništvo tako da su sve radili obrnutim redom. Najpoznatiji stanovnici samostana bili su dubrovački pjesnici Mavro Vetranović i Ignjat Đurđević te jedan od najpoznatijih bizantologa svog vremena Anselmo Banduri. Nalazi se u Polačama. U 3. st. Rimljani su sagradili ljetnikovac u zaljevu koji je bio zaštičen od udara vjetrova. Prema legendi, palaču je, prema uzoru na rimske zaseoke iz doba Carstva dao izgraditi Agezilaj iz Anazarba u Kalikiji. Agezilaj se na Mljet sklonio zajedno sa sinom, pjesnikom Opijanom, nakon što ga je rimski car, Septimije Sever, protjerao. Legenda dalje kaže da ih je car Karakala oslobodio od zatočeništva nakon što mu je pjesnik sročio nadahnute stihove o ljepoti mora i ribarenja. Opijan i njegov otac odbili su povratak u Rim, opravdavajući se kako svoje malo carstvo nikad ne bi mijenjali za veliko i pritom su caru poslali granu alepskog bora. U zajedničku cjelinu s palačom ulaze još i ostaci termi u kojima je pronađen mozaik ptice ždrala koja je bila simbol Istočnih Gota, arsenal te skladište za galije. Kasnije su uz palaču bile izgrađene dvije ranokrščanske bazilike po uzoru na solinske bazilike.