Transcript  Viteški red osnovan 1119. godine u Jeruzalemu  Dijele se na: vojnike, braću pomoćnike i svećenike  Obrana svetih mjesta u.

 Viteški red osnovan 1119. godine u Jeruzalemu
 Dijele se na: vojnike, braću pomoćnike i svećenike
 Obrana svetih mjesta u Palestini i skrb o bolesnim i
nemoćnim hodočasnicima na Kristov grob u
Jeruzalemu
 Obdržavali benediktinsko pravilo
 Redovnička provincija zvala se PRIORAT (Vranski
priorat)
 U Hrvatsku došli 1138. godine
 Samostani: Sv. Grgur u Vrani, Glogovnica, Pisanica,
Vaška, Zagreb, Pakrac, Našice, Božjakovina kod
Zeline, Senj (crkva sv. Jurja)
 Prema odluci sabora u Vienni u Francuskoj ukida
ih papa Klement V. godine 1312.







Ivanovci, hospitalci, milosrdna braća sv. Ivana
Viteški red osnovan 1120. godine u Jeruzalemu
Osnovao ih je blaženi Gerard
Žive prema pravilu sv. Augustina
Briga za bolesne i nemoćne
Dijele se na: vojnike, braću pomoćnike i svećenike
U Hrvatsku došli 1184. godine, u Marču kod
Ivanića (doveo ih je herceg Andrija, brat hrvatskougarskog kralja Emerika)
 Sjedište u Marči, a kasnije u Vrani te u Pakracu
 Redovnička pokrajina nosi naslov Vranski priorat,
a redovnički starješina bio je vranski prior.
 U Hrvatskoj su nestali polovicom XVII. stolječa
 Pustinjački red koji je nastao u XIII. st. u
Mađarskoj.
 Idejni začetnik reda je kanonik Euzebije iz
Ostogona u Mađarskoj, a potvrdio ga je papa
Urban IV.
 Dobili ime po sv. Pavlu, pustinjaku iz Tebe
 Opslužuju pravilo sv. Augustina
 Posebno su se isticali u širenju pobožnosti
prema Majci Božjoj
 Najstriji samostan u hrvatskoj podignut je u
Dubici godine 1244.
 Samostani se nalaze u Zagrebu, Gariću,
Kamenskom, kod Daruvara, na ušću rječice
Vinodolčice
 Red je 7. veljače 1786. godine ukinuo austrijski
car Josip II.








Reformirani ogranak benediktinskog reda
Nastali 1098. godine, osnovao ih je sv. Robert
Strože opsluživanje benediktinskog pravila
Posebno su se isticali u širenju pobožnosti
prema Majci Božjoj
U Hrvatsku došli početkom XIII. stoljeća
Prva opatija sv. Marije u Topuskome, koju je
osnovao hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. godine
1207.
Opatije u Senjskoj Dragi, crkva sv. Marije u
Senju, Kutjevo, Zagreb, Petrovaradin
U Hrvatskoj nestali tijekom XVI. stoljeća
 Osnovani u XIII. st.
 Pustinjački red koji je ujedinio nekoliko
manjih pustinjačkih zajednica.
 Redovnici se zovu augustinci ili
augustinijanci, a i pustinjaci sv. Augustina.
 Njihov je rad kod nas sve do danas ostao
malo poznat.
 Samostani u Hrvatskoj: Rijeka, Makarska,
Zaostrog, Hvar, Senj, Borovo, Ilok, Vaška i
Križevci.
 Hrvatski član ovog reda postao je
blaženik. To je bl. Gracija iz Mula u Boki
kotorskoj.
 Nastao u XIII. stoljeću.
 Osnovao ga je sv. Dominik Guzman godine 1215. u južnoj
Francuskoj.
 Službeni naziv reda je Braća propovjednici ili Braća reda
propovjednika. Dominikanci je popularni naziv što su ga
redovnici dobili po svom utemeljitelju sv. Dominiku.
 Posvetili su se suzbijanju krivovjernih pokreta (kojih je u
XIII. st. bilo puno).
 Hrvatsku dolaze vrlo rano. Već 1225. godine dolaze u
Dubrovnik.
 Samostani u Hrvatskoj: Dubrovnik, Nin, Čazma, Dubica,
Zagreb, Zadar, Split, Pag, Trogir, Kotor, Bihać; Skradin,
Požega, Hvar, Šibenik, Rab, Krk, Senj, Čiovo kod Trogira,
Gruž, Bol na otoku Braču, Korčula, Star Grad na otoku
Hvaru, otok Lopud kod Dubrovnika, Modruš.
 Utemeljitelj sv. Franjo Bernardone iz Asiza u Italiji
 Red manje braće ili franjevci
 Red je usmeno potvrdio papa Inocent III., a pismeno je
to učinio papa Honorije III.
 Siromaštvo, misionarske aktivnosti, propovijedanje,
pastoralni rad, hospicij za bolsene i siromašne,
organizacija i vođenje škola
 U Hrvatsku dolaze još za života svog utemeljitelja, a i
sam sv. Franjo nekoliko puta dolazi na našu obalu.
 Prvi franjevački samostan podignut u Trogiru. Zatim u
Puli, Dubrovniku, Zadru, Splitu i Šibeniku.
 Prvi hrvatski svetac franjevac sv. Nikola Tavilić.
 Red nije ostao jedinstven. On se tijekom vremena
razdijelio na nekoliko ogranaka
 Zalagali su se za uobičajeni život u samostanu i za nešto blaži način redovničkog života.
 Konventualci (conventus = skupština zbor, samostan)
 Godine 1571. osnovana Dalmatinska provinscija franjevaca konventualaca sv.
Jeronima.
 Imali su 21 samostan
 Godine 1972. provincija je dobila naziv Hrvatska provincija sv. Jeronima reda
franjevaca konventualaca.
 Samostani: Split, Šibenik, Cres, Pula, Zagreb, Vinkovci, Molve, Sisak.
 Franjevci opservanti, Manja ili Mala braća
 Zalagali se za strože opsluživanje redovičkog života
 Opservanti (opservare = opsluživati)
 Podijeljeni na tri provincije:
1. Provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri (Zadar)
- samostani: Hvar, Split – Poljud, Zadar, Košljun na otoku Krku, Pazin, otočić
Badija
kod Korčule, Dubrovnik
2. Provinsija Presvetog Otkupitelja (Split)
- samostani: Makarska, Zaostrog, Živogošć, Imotski, Omiš, Sinj, Split, Šibenik, Visovac,
Karin, Knin, Zagreb
3. Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda (Zagreb)
- samostani: Zagreb, Karlovac, Krapina, Našice, Požega, Samobor, Varaždin, Vukovar, Ilok,
Trsat.






Nastali u Italiji 1525. godine.
Obdržavaju strože franjevačko pravilo
U Krvatsku došli iz Venecije (prvi samostan otvorili 1610. godine u Rijeci)
Samostani: Rijeka, Zagreb, Herceg Novi, Split, Varaždin, Osijek, Karlobag.
Sveti Leopold Bogdan Mandić
Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića
 Sveti je Franjo godine 1221. ustanovio Treći red za svjetovnjake koji su željeli živjeti
svetijim životom, a nisu mogli ući u samostan ili polagati redovničke zavjete
 Tijekom vremena počeli živjeti u zajednicama i polagati zavjete.
 Njihovo redovničko pravilo je bilo nešto drugačije, a potvrdio ga je papa Nikola IV.
godine 1289.
 U Hrvatskoj su se najprije nastanili u Zadru, gdje se spominju već godine 1251.
 Samostani: Zadar, Krk, Glavootok na Krku, Preko, Split, Zagreb – Ksaver, Ogulin, Odra
kod Zagreba
 Kako su njihovi samostani uglavnom bili na zadarskome i istarskom području, njihova
se provincija obično zvala dalmatinsko – istarska.
 Današnji naziv: Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca trećoredaca
 Osnivač Družbe Isusove ili isusovaca je sv. Ignacije
Loyolski (1491. – 1556.)
 Družbu osnovao u Parizu 1534. godine s još šestoricom
svojih drugova.
 Rade na duhovnom napretku bližnjega i širenju vjere
propovijedanjem, duhovnim vježbama i djelima ljubavi.
Družba se od samog početka odlikuje posvemašnjom
poslušnošću Papi.
 U Hrvatsku dolaze početkom XVII. st. U Zagrebu su se
nastanili 1606. na Gornjem Gradu.
 Nastanili su se u: Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, Požegi,
Osijeku, Dubrovniku, Zadru, Splitu
 Godine 1901. došli su u Zagreb i nastanili se u
današnjoj rezidenciji u Palmotićevoj ulici.
 Godine 1963. postaje samostalna provincija sa
sjedištem u Zagrebu pod nazivom Hrvatska provincija
Družbe Isusove.
Priredio:
Martin Radošević
Korištena literatura:
Mile Vidović, Povijest Crkve u Hrvata