Etički aspekti istraživanja

Download Report

Transcript Etički aspekti istraživanja

Istraživačka pitanja, teorijski
pristup
Standardni koraci u izradi i provođenju
istraživanja
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Određivanje teme istraživanja/istraživačkog problema;
Pregled literature;
Identificiranje teorijskog(ih) okvira, definiranje pojmova;
Formuliranje istraživačkih pitanja (i hipoteza);
Utvrđivanje odgovarajuće metodologije i metoda;
Razrada metoda/postupaka/instrumenata (protokoli,
upitnici);
Prikupljanje i obrada podataka (kvantitativnih i/ili
kvalitativnih);
Interpretacija podataka;
Raspisivanje istraživanja;
Etički aspekti istraživanja.
Istraživačka pitanja (nakon teme,
problema, cilja istraživanja)
• Fokusiraju istraživački cilj (glavnu namjeru
istraživanja) na konkretna pitanja na koja
istraživač daje odgovor;
• Istraživači ih (najčešće) identificiraju prije nego
što identificiraju metodologiju/metode
istraživanja;
• Često se navodi više istraživačkih pitanja (3-4);
• Postavljaju se kod kvantitativnih, kvalitativnih i
mješovitih metoda istraživanja.
Vrsta pitanja -- kvantitativni i/ili
kvalitativni pristup
• Odabir ovisi o istraživačkom problemu
(ustanoviti obrasce ili razumijevanje procesa);
• Ovisi o teorijskom okviru;
• Ovisi i o publici;
• Osobnim iskustvima i vještinama.
Istraživačka pitanja: razlika kvantitativna i
kvalitativna istraživanja
• KVAN istraživanja imaju hipoteze, KVAL nemaju;
• KVAN istraživanja sastoje se od mjerenja varijabli, KVAL
istraživanja ne koriste pojam “varijabla”;
• KVAN istraživanja testiraju teoriju, KVAL istraživanja
razvijaju teoriju;
• U KVAN istraživanjima identificiraju se varijable i mjerni
instrumenti prije prikupljanja podataka, ne mijenjaju se
pitanja i hipoteze (deduktivno), u KVAL istraživanjima se
istraživačka pitanja mogu mijenjati (induktivno).
Istraživačka pitanja: kvalitativna
istraživanja
• Ključni pojmovi: središnji fenomen i proces u nastajanju.
– Središnji fenomen: koncept ili proces koji se nastoji
razumjeti:
• Proces prilagodbe studenata iz manjinskih skupina
na Sveučilištu u Zadru.
– Proces u nastajanju: pitanja i svrha istraživanja mogu
se mijenjati u toku istraživačkog procesa na temelju
iskaza sudionika.
Istraživačka pitanja: kvalitativna
istraživanja
– Očekujte da će se istraživačka pitanja mijenjati
tijekom istraživanja i proizlaziti iz istraživanja;
– Postavite svega par, općih pitanja;
– Pitanja moraju biti neutralna, induktivni jezik, a ne
odnos među varijablama;
– Dvije vrste kvalitativnih istraživačkih pitanja:
središnje pitanje i potpitanja.
• _________ (Kako ili Što) _________ (“priča” za
narativna istraživanja; “značenje” fenomena
za fenomenologiju; “teorija koja objašnjava
proces” za grounded theory; “zajednička
kultura” za etnografiju) _________ (središnji
fenomen) za_________ (sudionike) u
________ (mjesto istraživanja).
Istraživačka pitanja: kvantitativna
istraživanja
• Ključni pojam: varijable (odnos među
varijablama);
• Varijable: svojstva/obilježja pojedinaca/grupa
koje istraživač može opažati i mjeriti i koje se
razlikuju među pojedincima/grupama:
– Svojstva: osobne karakteristike kao što su dob, razina
prihoda, godina studija;
– Obilježja: osjećaji, ponašanja, stavovi.
• Varijable:
– Mjerljiva svojstva/obilježja;
– Varijabilna svojstva/obilježja (mogu poprimiti različite
vrijednosti: 1 Ž, 2M).
Istraživačka pitanja: kvantitativna
istraživanja
• Pitanja deskripcije: uključuju odgovore sudionika na
jednu varijablu ili pitanje, npr. Koliko se često studenti
pripadnici manjinskih skupina osjećaju izolirano na
fakultetu?
• Pitanja odnosa: odnos između dvije ili više varijabli,
npr. Postoji li veza između osjećaja izoliranosti i uspjeha
u studiju studenata pripadnika manjinskih skupina?
• Pitanja usporedbe: Kako se razlikuju studenti pripadnici
manjinskih skupina i studenti pripadnici većinskih
skupina u pogledu učestalosti osjećaja izoliranosti na
fakultetu?
Hipoteze u kvantitativnim
istraživanjima
• Tvrdnje u kvantitativnim istraživanjima kojima istraživač
postavlja predviđanje o ishodu odnosa između
varijabli;
• Proizlaze iz prijašnjih istraživanja i pregleda literature;
• Nadovezuju se i navode iza istraživačkih pitanja.
Hipoteze u kvantitativnim
istraživanjima
• Dva tipa hipoteza:
– Nul hipoteza: ne postoji veza između nezavisne i zavisne
varijable, npr. Ne postoji razlika između studenata
pripadnika manjinskih skupina i studenata pripadnika
većinske skupine na Sveučilištu u Zadru u pogledu
učestalosti osjećaja izoliranosti;
– Alternativna hipoteza, ukoliko se očekuje razlika:
• Direktivna alternativna hipoteza: istraživač predviđa smjer razlika
(Studenti pripadnici manjinskih skupina na Sveučilištu u Zadru
češće se osjećaju izoliranima na fakultetu od studenata pripadnika
većinskih skupina.);
• Nedirektivna alternativna hipoteza: istraživač ne predviđa smjer
razlika (Postoji razlika između studenata pripadnika manjinskih
skupina i studenata pripadnika većinske skupine na Sveučilištu u
Zadru u pogledu učestalosti osjećaja izoliranosti).
Kriteriji za dobre hipoteze
• Valjanost: mora se odnositi na istraživački problem;
• Pojmovna jasnoća;
• Iskustvena provjerljivost (mora postojati mogućnost
potvrđivanja ili odbacivanja);
• Specifičnost (ne smije biti suviše općenita da je
nemoguća provjera);
• Povezanost s literaturom.
Nacrt istraživanja – prvi koraci
• Definiranje istraživačke teme;
• Pregled literature:
– Zašto je istraživanje važno?
– Definiranje istraživačkog problema;
– Definiranje ciljeva istraživanja (češće kod
kvantitativnih istraživanja);
– Definiranje istraživačkih pitanja (i hipoteza kod
kvantitativnih istraživanja).
Organizacija literature*
Članak/izvor Tema
članka
Istraživački
problem/
pitanja
Teorijske
Meto
pretpostavke de
Rezultati
/
nalazi
Osvrt
Mapiranje teorijskih pristupa + veza
teorije i istraživačkih pitanja
•
•
•
•
•
Funkcionalizam;
Strukturalizam;
Simbolički interakcionizam;
Kritička teorija;
Socijalna fenomenologija….
Jedna od ključnih tema sociologije
okolište:
• Differences in risk-taking behaviours and in
ecological awareness:
• Istraživački problem: in spite of similar information
and education some people are more eager to take
risks than others. And some people do have more
ecological awareness than others.
Istraživačko pitanje
How to understand differences in risk-taking
behaviours and ecological awareness?
Pregled literature! Zašto ovo pitanje istražiti?
Teorijski okvir!
Teorijsko objašnjenje (kultura ili
racijonalna odluka)?
M. Douglas and Wildawski “cultural theory” (1984):
•
People have cultural filters. You have to make them esplicit.
Rational choice, risk management (Boudon and others, like N. Luhmann)
•
People make cost/benefits evaluation and change accordingly
Mix: catastrophe’s edge and dialogic participation
i.e. 1)terrorism vs. natural resources consumption
2)Traditional medicine vs. omeopathy
3) Ogm vs. Slow Food
4) Environmental movements vs. (neo)liberal approaches
Sometimes mixes up....
• Blaikie, N. (2000). Designing Social Research.
Cambridge: Polity Press.
– 21-33; 58-71; 82-83.
Istraživačka pitanja, teorijski
pristup