Transcript klasa

Vježbe, ak.god. 2013/14.

 Utorak, 13:15-16:30h 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

26.11.2013. Class diagram 03.12.2013. Class diagram 10.12.2013. Use-Case diagram 17.12.2013. Use-Case diagram 07.01.2014. Component diagram 14.01.2014. Object diagram 21.01.2014. Sequence diagram

1.

2.

3.

  Teorijski dio  Osnovne karakteristike dijagrama  Tvorbeni elementi Praktični dio  Rad u UML editoru ASTAH Zadatak Rad u grupama Rješavanje zadatka na kraju svakog poglavlja

  Kratki test u Loomen-u na početku vježbi (provjera znanja s prethodnih vježbi) ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Bodovanje: Dolasci na predavanja i vježbe Aktivnost na predavanjima Test u Loomenu (4x) Timski zadaci na vježbama (5x) Ispit (predrok / redovan)

    Unified Modeling Language Jedinstveni jezik za modeliranje Koristi grafički prikaz za izradu apstraktnog modela sustava ◦ ◦ ◦ ◦ Modeliranje: Softwarea Poslovnih procesa Ogranizacijskih struktura Ostalih sustava

    Model  pojednostavljeni opis sustava iz određene perspektive Dokumentira se dijagramima 1997. godine nastao UML 1.0.

Trenutna verzija UML-a je 2.4.1. objavljena od OMG-a (Object Modeling Group)

   Prikazuje sustav pomoću klasa (razreda) i relacija među klasama Statički dijagram  ne uzima u obzir vremensku komponentu, nego dio ili cijeli sustav u određenom trenutku Pripada skupini strukturnih UML dijagrama

  Osnovni tvorbeni element dijagrama Opis grupe objekata sa sličnim svojstvima

STUDENT KLASA

Pero Perić Marko Marković

OBJEKTI

Ivan Ivanković

  Promatra se parkiralište Klasa? Objekti?

  Objekt  entitet iz stvarnog svijeta, ima dobro definirane granice i smisao u sustavu ◦ Osoba, mjesto, događaj...

Objekti imaju svoje atribute (svojstva) i čine radnje (imaju operacije/metode)  Klasa je prikaz objekta, tj. predložak na temelju kojeg se oni kreiraju

 1.

2.

3.

Odrediti: naziv klase – početna slova velikim slovom atribute – informacije o objektu, prva riječ malim slovom, ostatak velikim operacije – stvari koje objekt ili klasa čine, prva riječ malim slovom, ostatak velikim NarudzbaRobe -datum : date -iznos : double -kolicina : long +izvrsi() +zakljuci()

   Primjer: Definirati klasu Student Svaki student ima svoj broj indeksa, prezime, ime i prosjek ocjena. Student može prijaviti i odjaviti ispit te mu pristupiti.

 Objekti su često vezani za druge objekte vježbe, referenti OVJERAVAJU indekse  studenti POLAŽU ispite, asistenti ODRŽAVAJU  Odnosi su prikazani kao linije koje spajaju 2 klase čiji su objekti (instance) povezani  2 tipa odnosa među klasama: 1.

PRIDRUŽIVANJE 2.

PODTIP

PRIDRUŽIVANJE PODTIP

    Jednosmjerno (unidirekcionalno) Dvosmjerno (bidirekcionalno) Agregacija Refleskivno Ukoliko smjer nije naznačen, smatra se da je veza ili nepoznata ili dvosmjerna!

  Primjer dvosmjerne veze: Veza između klasa Osoba i Knjiga  ◦ ◦ Osoba je posudila knjigu Knjiga pokazuje koje su je sve osobe posudile Osoba Knjiga

   Veza uvijek ima 2 vrha, povezanih s 2 klase.

Vrhovi se nazivaju ULOGE. Vrh može i ne mora imati naziv (može biti imenica ili glagol)  Višestrukost veze  koliko objekata može sudjelovati u odnosu između 2 klase

1 n

1

n

1

.. n

2

n

1

.. n n

1

.. n

2,

n

3

n..* 0..* ili * ili n

točno 1 pojedinac bilo koji točno određeni broj (0, 1, 5, 23) između n 1 i n 2 (5..8  5, 6, 7 ili 8) između n 1 i više pojedinaca kombinacija (4..7,9  4, 5, 6, 7 ili 9) n ili više pojedinaca, neograničeno (5..*  5 ili više) više pojedinaca, neograničeno

  Ako višestrukost nije naznačena, smatra se vrijednost 1 (točno 1 pojedinac) Primjer: Veza između klase Student i Indeks  Jedan student može imati samo jedan indeks

 Primjer: Veza između klase Racun i Artikl  Na računu može biti jedan ili više artikala

 Nakon završetka ispitnog roka profesor svaki put ispravlja točno 60 pismenih ispita Profesor Ispit 1 60

   Na nekom projektu profesor mora voditi barem pet studenata Studenti mogu biti samo na jednom projektu Ako to žele, studenti ne moraju prijaviti sudjelovanje na projektu Profesor Student 0..1

5..*

   Klasa povezana sama sa sobom. Više pojedinaca istog razreda moraju međusobno komunicirati Primjer: Programsko rješenje za vođenje poslovanja poduzeća koristi šifarnik u koji se unose skladišta i blagajne poduzeća. Međutim, svakoj blagajni potrebno je dodijeliti jedno skladište.

 Jedna blagajna je uvijek pridružena jednom skladištu

      jedna klasa sadrži druge klase (agregirana je u drugoj klasi) oblik odnosa nadskup-podskup (cjelina-dio) Nadskup  agregat Simbol agregacije uvijek dodiruje razred nadskup, a prazna linija podskup Veza agregacije usmjerena od nadskupa prema podskupu Automobil - motor

 Primjer: U nekom poduzeću postoje odjeli nabave, prodaje, financija.. Zaposlenici su zaposleni u tim odjelima.

    slična agregaciji uništavanjem (gašenjem, zatvaranjem) agregata (cjeline) gase se i njegovi dijelovi.

jaki tip agregacije promatrana klasa ne može egzistirati bez druge klase

 Primjer: Poduzeće osim svog sjedišta može imati i nekoliko poslovnica  Zatvaranjem poduzeća, zatvaraju se i sve poslovnice. Veza 0..*??

   svojstva klasa navode se u pravokutniku ispod naziva klase ◦ ◦ imaju svoja svojstva: NAZIV – prva riječ malim slovom, početno slovo ostalih riječi velikim (brojIndeksa) VIDLJIVOST     javno + (public) – dostupan svim klasama i paketima privatno – (private) – dostupan unutar iste klase zaštićeno # (protected) – unutar iste i izvedenih klasa paket ~ (package) – dostupan svim klasama istog paketa

◦ ◦ TIP  UML tipovi (boolean, integer, string, unlimitedInteger)  Java tipovi (byte, char, double, float, int) POČETNA VRIJEDNOST – inicijalna vrijednost dodana atributima (klasa automobil  atribut brojVrata  vrijednost 4)  Pravilo pisanja atributa: [vidljivost] imeAtributa : tipAtributa

 Tipovi atributa navode se pokraj imena, nakon znaka „ : „ ◦ ◦ ◦ ◦ STRING – tekstualni tip, za prikaz znakova  imeStudenta : String = „Marko” INTEGER – za prikaz cijelih brojeva  brojIndeksa : Integer = 34952 DOUBLE – za prikaz decimalnih brojeva   prosjekOcjena : Double = 3,7 BOOLEAN – sadržava 2 vrijednosti: true ili false prosaoIspit : Boolean = true

    Primjer: U bazi podataka fakulteta nalaze se podaci o studentima. Svaki student ima broj indeksa, ime, prezime, OIB te odabrani smjer Broj indeksa je privatni podatak, ime, prezime i smjer su javni, OIB je zaštićeni

   procesi koje klasa može izvršiti navode se u pravokutniku ispod atributa ◦ ◦ svojstva operacija: vidljivost (isto kao i kod atributa) ulazni i izlazni parametri – svojstveni samo za operacije.

 Pravilo pisanja operacija: [vidljivost] imeOperacije (parametri)

   Primjer: Prikazati klasu Blagajnik koja sadrži atribute Šifra, Ime, Prezime, OIB.

Blagajnik priprema robu i izrađuje račun

    ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Primjer: Promatraju se dobavljači nekog poduzeća.

Dobavljači sadržavaju sljedeće podatke: OIB (zaštićeni podatak) Naziv (javni podatak) Ukupan iznos nabave (javni podatak) Kontakt osobu (javni podatak) Telefon (privatni podatak) ◦ ◦ Dobavljači obavljaju sljedeće operacije: Dobavljaju robu Ispostavljaju račune

  ◦ temeljni koncept OO programiranja između različitih klasa često postoje sličnosti mogu dijeliti iste atribute i/ili iste metode Nepotrebno ponavljanje programskog koda  NASLJEĐIVANJE

 ◦ ◦ klasa A nasljeđuje od B A podklasa klase B B nadklasa klase A  „Čisto nasljeđivanje”  klasa A nasljeđuje SVE atribute i metode od klase B   Jedna klasa je „roditelj” jednoj ili više drugih klasa.

Veza  od podklase prema nadklasi

     primjer: Postoji mnogo sličnosti između klasa Student i Profesor Imaju iste atribute i obavljaju iste metode Zajednički atributi su ime, prezime i OIB Zajednička metoda je kupi pokaz za tramvaj  Kreira se nova klasa Osoba od koje nasljeđuju klase Student i Profesor

 Klasa Osoba glavna klasa. Apstraktna je jer postoji samo zbog drugih klasa koje nasljeđuju od nje (kosim slovima)  Student i Profesor imaju iste atribute i metode koji se pišu u klasi Osoba  Nasljeđivanjem se smanjila količina potrebnog posla  Atributi i metode se implementiraju samo jednom, u klasi Osoba

     jedna klasa ovisi o drugoj klasi promjena u jednom entitetu utječe na drugi neovisni entitet  isporučitelj ovisni entitet  klijent jednosmjerna veza

      Primjer: U poduzeću manager ima najvišu funkciju Direktor prodaje nadređen je zaposlenicima u prodaji Komercijalist obavlja poslove prodaje Svi su oni zaposlenici poduzeća Manager smije promicati i davati povišice svim zaposlenicima

           Neki fakultet sastoji se od jednog ili više zavoda, a svaki zavod od jedne ili više zavodskih grupa. Zavodsku grupu čine zaposlenici. Zaposlenici mogu raditi i u nekoliko zavodskih grupa Postoje dva konkretna tipa zaposlenika: predavači i asistenti. Svaki predavač ima barem jedan kolegij koji predaje, a svaki asistent drži vježbe iz barem jednog kolegija. Svaki kolegij može imati jednog ili više predavača i asistenata. Asistent ima jednog predavača u funkciji mentora, a predavač može imati više asistenata. Svaki kolegij se sastoji od više predavanja i više vježbi i ima svoj naziv (String). Ukidanjem kolegija ukidaju se predavanja i vježbe Student je zasebna kategorija u organizaciji fakulteta i u ovom modelu pretpostavite samo da sluša jedan ili više kolegija. I student i zaposlenik su osobe. Svaka osoba ima svoje ime i prezime. Dodatno, svaki zaposlenik ima svoj matični broj zaposlenika (String), a svaki student svoj JMBAG (String). Fakultet ima svoj matični broj (String) i naziv (String). Zavod ima svoj naziv (String) i broj računa (String). Zavodske grupe imaju svoj naziv grupe te naziv glavnog laboratorija (String).

            Prepostavite da neka vojna jedinica može biti brigada ili satnija.

Svaka brigada sadrži jednu ili više satnija. Na čelu brigade nalazi se brigadir, a na čelu satnije satnik. Brigadir i satnik su vojno osoblje, kao i vojnik.

Brigadir smije odlikovati i promicati sve članove vojnog osoblja (osim samog sebe).

Svaki član vojnog osoblja ima svoje zadatke. Zadatak ima svoj redni broj (int), naziv (String) i rok izvršenja (Date). Postoje dva tipa zadataka: edukacijski i akcijski. Edukacijske zadatke smiju obavljati samo brigadir i satnik. Oni mogu imati najviše jedan edukacijski zadatak. Svaki edukacijski zadatak drži samo jedan brigadir ili satnik, ali jedan edukacijski zadatak može istodobno imati brigadira i satnika. Svaki član vojnog osoblja može imati jedan ili više akcijskih poslova, a jedan akcijski posao može obavljati više različitih članova vojnog osoblja. Svaki član vojnog osoblja nosi po jedan komad oružja i vojnu odoru. Vojna odora je prilagođena svakom pojedinom članu vojnog osoblja i ako iz bilo kojeg razloga član vojnog osoblja napusti vojnu jedinicu, vojna odora se uništava.

Oružje nosi svaki član vojnog osoblja, ali ono ostaje na raspolaganju čak i ako pojedinac napusti vojnu jedinicu. Svaki član vojnog osoblja ima svoje ime i prezime (String) i broj vojne isprave (int). Svaka brigada ima svoju oznaku (String) i broj vojnog osoblja (int). Svaki komad oružja ima svoj broj (int) i naziv (String). Svaka odora ima svoj kontrolni broj (int).

          Neko poduzeće sastoji se od jednog ili više odjela, a na čelu svakog odjela je direktor odjela.

Svaki odjel može imati više pododjela. Svaki pododjel ima svog direktora pododjela i radnike. Postoje dva tipa zaposlenika: direktori i radnici. Nadalje, direktori mogu biti direktori odjela ili direktori pododjela. Svaki zaposlenik može raditi na više poslova, a svaki posao može raditi nijedan ili više zaposlenika. Konkretni posao može biti administrativni ili razvojni. Svaki posao ima svoj naziv (String) i rok dovršenja (Date). Ako je posao razvojni, onda on sadrži i matični broj nekog drugog poduzeća (String) za koje se takav posao obavlja. Direktor odjela može zaposliti ili otpuštati sve direktore pododjela i sve radnike u pododjelima (oni ovise o njemu). Direktor pododjela ne može otpuštati niti zapošljavati radnika, ali ima opciju da upita direktora odjela ako se ukaže potreba za otpuštanjem ili zapošljavanjem radnika. Poduzeće ima svoj matični broj (String), broj računa (String) i ukupan broj zaposlenika (int). Svaki odjel ima svoj naziv i adresu, a svaki pododjel, osim naslijeđenog naziva i adrese odjela, ima i vlastiti naziv. Svaki zaposlenik ima svoj matični broj u poduzeću i ime i prezime.

    Prikazuju ponašanje sustava na način vidljiv korisniku sustava, ne opisuju kako je funkcionalnost izvedena unutar sustava Statički UML dijagram ◦ ◦ Kreira se u ranim fazama oblikovanje (najčešće kao prvi dijagram) Prikaz veze između: 2 slučaja korištenja Slučaja korištenja i sudionika

    Slučajevi korištenja predstavljaju vanjski pogled na sustav Ne postoje korelacije između slučajeva korištenja i klasa unutar sustava Pozornost – ne na dijagram i kompleksnost dijagrama nego na opise dijelova dijagrama Grubi prikaz što sustav radi, a ne kako radi

 Scenarij – slijed koraka koji opisuju interakciju između korisnika i sustava  Primjer scenarija: Web trgovina Kupac pretražuje web katalog proizvoda i dodaje željene proizvode u košaricu. U trenutku kupnje, kupac odabire mjesto dostave te daje podatke o kreditnoj kartici i potvrđuje prodaju. Sustav provjerava autorizaciju kreditne kartice, potvrđuje prodaju i šalje e-mail potvrde.

  Jedina moguća situacija?

  Autorizacija kreditne kartice – neuspješna  poseban scenarij  „obični kupac” koji ne mora dati adresu dostave i informacije o kartici  poseban scenarij Svi scenariji su različiti, ali i slični. U čemu?

KORISNIK IMA ISTI CILJ – KUPITI PROIZVOD Korisnik ne mora uvijek uspjeti, ali cilj ostaje Korisnikov cilj je ključ za use-case!

 ◦ Slučaj korištenja  apstraktni zadatak kojeg izvode sudionici Skup scenarija povezanih zajedničkim ciljem korisnika  ◦ ◦ ◦ Sudionik  vanjski entitet direktno povezan sa sustavom, ali nije dio sustava Inicijator svih akcija Imaju imena koja ne bi smjela biti povezana s organizacijom poduzeća Živo biće ili neki drugi sustav (npr. računalo)

1.

2.

3.

4.

Odabir jednog od mogućih scenarija kao glavnog (uspješnog) scenarija Glavni (uspješni) scenarij je prikaz niza koraka Uzimaju se ostali scenariji i navode se kao alternative, opisujućih ih kao varijacije glavnog uspješnog scenarija Alternative mogu biti uspjesi ili neuspjesi

 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Glavni scenarij: Kupac pregledava katalog i odabire proizvode Kupac potvrđuje proizvode Kupac upisuje informacije o dostavi (npr. idući dan ili za 3 dana) Sustav prikazuje punu cijenu sa dostavom Kupac popunjava informacije o kred. kartici Sustav autorizira kupnju Sustav potvrđuje prodaju Sustav šalje e-mail potvrde kupcu

 ◦ Alternative: 3a: Kupac je „običan” kupac 1.

Sustav prikazuje uobičajeni način dostave, cijenu i informacije o kupnji 2.

Kupac to može prihvatiti ili odbiti, kreće na korak 6 ◦ 6a: Sustav nije uspio autorizirati kreditnu karticu 1.

Kupac može ponovno unijeti informacije o kreditnoj kartici ili odustati od kupnje

 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Glavni scenarij: Klijent ubacuje karticu u bankomat Sustav traži PIN Klijent upisuje PIN Klijent potvrđuje unos tipkom Enter Sustav provjerava valjanost PIN-a Kartica autorizirana, sustav traži da klijent unese željeni iznos Klijent unosi iznos i potvrđuje ga Sustav isplaćuje novac klijentu

 ◦ Alternative: 2a: Klijent poništava transakciju klikom na Cancel 1.

Sustav vraća karticu klijentu ◦ 5a: Klijent unosi pogrešan PIN 1.

Sustav javlja grešku i traži ponovni unos 2.

Ukoliko klijent 3x zaredom unese krivi PIN sustav poništava cijelu transakciju

   Svaki use-case ima primarnog sudionika Primarni sudionik – sudionik s ciljem kojeg slučaj korištenja pokušava provesti i obično je (ali ne uvijek) inicijator use-casea Postoje i drugi sudionici s kojima sustav komunicira dok se izvodi use-case  sekundarni sudionici

   Svaki korak u slučaju korištenja je element interakcije između sudionika i sustava Svaki korak bi trebao biti jednostavna izjava i jasno pokazati tko pokreće koji korak Korak pokazuje namjeru sudionika

  Veza između sudionika i slučaja korištenja prikazuje se ravnom linijom bez strelica ◦ ◦ ◦ Može biti: Između sudionika i slučaja korištenja Dva ili više slučaja korištenja Dva ili više sudionika

Pridruživanje (asocijacija) Generalizacija Uključivanje Proširenje

  Sudionici se povezuju sa slučajevima korištenja Moguće koristiti i višestrukosti  Klijent može izraditi najviše 1 narudžbu, dok se u istom trenutku može odvijati 0 ili više narudžbi različitih klijenata

 ◦ ◦ Povezuju se: 2 sudionika – specifičniji sudionik preuzima sve uloge apstraktnijeg 2 SK – specifičniji proširuje funkcionalnosti apstraktnijeg

 Povezuju se 2 SK na način da 1 slučaj u tijeku svog izvođenja u potpunosti izvede uključeni SK

    Kaže se da prvi use-case uključuje (includes) drugog ◦ ◦ Uključeni slučajevi korištenja koriste se: za kompleksne korake radi preglednosti glavnog scenarija za korake koji se ponavljaju u nekoliko slučajeva korištenja Npr.

„Otprema robe” uključuje „ažuriranje stanja na skladištu”

    Povezuju se 2 SK pri čemu jedan proširuje funkcionalnost drugog ako je zadovoljen određen uvjet u točki proširenja „detaljniji” use-case Jedan use-case dodaje funkcionalnosti drugom use-caseu pod određenim okolnostima Npr. Login use-case tipične Web stranice uključuje Registraciju novog korisnika – ali samo ako korisnik već nema račun

  Jedan slučaj korištenja je osnovni, drugi je proširujući Veza uvijek ide od proširujućeg prema osnovnom

  Kod veze uključivanja osnovni slučaj korištenja ne može postojati bez uključenog Kod veze proširenja moguće je ukloniti prošireni slučaj korištenja, odnosno osnovni slučaj korištenja može se izvoditi bez proširenog

 Funkcionalnost blagajne u trgovačkom centru

     Klijent može zatražiti otvaranje jednog računa, podići novac s računa te zatražiti zatvaranje računa Osobni bankar mu ove akcije mora omogućiti ako su osobni dokumenti u redu (klijent ih daje na provjeru) Osobni bankar također može podnijeti upravitelju zahtjev za povećanje svoje plaće Pretpostavka je da postoje i drugi zaposlenici osim osobnih bankara koji mogu zatražiti povećanje plaće Dvojica upravitelja razmatraju povišenja plaća i eventualno podižu plaću

   Administrator sustava može konfigurirati sustav (upis svih raspoloživih soba, parkirnih mjesta i cjenika) Korisnici preko interneta mogu pretražiti hotelsku ponudu i napraviti rezervaciju sobe. Prilikom rezervacije mogu opcionalno rezervirati parkirno mjesto, dokupiti doručak, polupansion ili puni pansion Recepcioner hotela može izdati sobu i napraviti naplatu. Kod izdavanja sobe provjerava rezervaciju i programira karticu za otvaranje sobe. Prilikom naplate izdaje račun i naznačuje da soba postaje slobodna

      Korisnici mogu preko interneta napraviti i otkazati rezervaciju vozila. Kod stvaranja rezervacije moraju unijeti broj kred kartice Kod stvaranja rezervacije mogu prema želji i raspoloživim resursima napraviti i rezervaciju za GPS, dječju sjedalicu, krovne nosače Kad korisnici dođu u poslovnicu po auto, zaposlenik provjerava rezervaciju Zaposlenik ispisuje obrazac o preuzimanju koji se skenira i unosi u računalo. Nakon toga odvodi klijenta do auta i predaje mu ključeve i prometnu dozvolu Kod povratka automobila korisnik dolazi u poslovnicu, predaje obrazac o preuzimanju, prometnu dozvolu i ključeve Zaposlenik odlazi s korisnikom do auta, provjerava stanje auta i količinu goriva. Zatim generira račun i odobrava terećenje kreditne kartice

         Potrebno je izraditi use-case dijagram za prodaju karata na autobusnom kolodvoru Sustav koriste blagajnici i putnici Blagajnik prodaje kartu putniku Prodaja karte uključuje odabir relacije i naplatu Naplata se može izvršiti u gotovini ili putem kartice U slučaju da se naplata vrši putem kartice u naplati sudjeluje putnik utipkavanjem PIN-a Opcionalno kod prodaje karte blagajnik može izdati R1 račun Uz prodaju karata blagajnik može napraviti i rezervaciju karte Rezervaciju karte može napraviti i putnik samostalno preko telefonskog automata