CIRKULACIJA TJELESNIH TEČNOSTI

Cirkulatorni sistem

Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi.

Srce svojim radom pokreće tjelesnu tečnost.

Krvni sudovi su: – arterije – vene – kapilari

Tipovi cirkulatornog sistema

Otvoren cirkulatorni sistem.

– imaju ga beskičmenjaci – crvi, mekušci, rakovi i insekti.

– Tjelesna tečnost cirkulira kroz krvne sudove i kroz tjelesne šupljine

lakune.

– tjelesna tečnost je hemolimfa.

– U ovom cirkulatornom sistemu postoji leđni krvni sud koji preuzima ulogu srca.

Zatvoren cirkulatorni sistem – Sastoji se od srca i krvnih sudova.

– Prisutan je kod nekih crva i hordata – Tjelesna tečnost u njemu je krv i limfa.

Cirkulatorni sistem kod glista

Građa tijela kod pauka obrati pažnju na srce

Kardiovaskularni sistem

SRCE KRVNE ŽILE arterije vene kapilare

smještaj: u središtu prsne šupljine, iza prsne kosti, između plućnih krila, u vezivnoj ovojnici (

osrčje ili perikard

), vrhom zakrenutim u lijevo veličina: kao stisnuta čovječja šaka, ~ 300 g Srce

Sastoji se od dvije komore (ventriculus) i dvije pretkomore (atrium).

Pretkomore i komore na lijevoj, odnosno na desnoj strani su povezane preko elastičnih opni –

zalisci.

U desnoj polovici nalaze se tri a na lijevoj polovici dva zaliska

Srce (cor)

Srčani mišić grade tri sloja: – Perikard ili epikard (srčana kesa) – miokard – najveći sloj koji preuzima ulogu srca – endokard (unutrašnja ovojnica)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

U desnu komoru ulivaju se dvije šuplje vene.

Krv zatim ide u desnu komoru.

Iz desne komore ide u pluća.

U plućima se vrši oksidacija Plućnim venama dolazi u lijevu pretkomoru.

Ovo je

mali krvotok

Krvni sudovi

1.

2.

3.

4.

5.

Iz lijeve komore preko aorte krv se putem arterija raznosi po čitavom tijelu.

U tkivima vrši se razmjena materija između krvi i tkiva.

Kapilari pelaze u venole gornje šuplje vene .

– vene, a onda u sve veće vene koje vode do donje i Ove dvije vene se ulivaju u desnu pretkomoru srca.

Ovaj tok krvi se naziva

veliki ili tjelesni krvotok.

Plućni krvotok (gore) – tjelesni ili sistemski krvotok (dolje)

Građa arterije

Građa vena

kapilari

Građa kapilara

Najvažnije arterije u tijelu čovjeka

Najvažnije vene u tijelu čovjeka

Rad srca

Rad srca karakterizira automatija i perioidičnost.

Srce radi grčenjem (sistola) i opuštanjem (dijastola).

Impulsi za kontrakcije srca nastaju u određenim regionima srca – centrima automatije.

Centri automatije srca su:

sinusni i atrioventrikularni centar.

Impulsi nastaju spontano u ovim centrima zbog promjene propustljivosti staničnih membrana za jone Na i K.

Atrioventrikularni centar

Dok su pretkomore zgrčene komore miruju, zatim se komore grče, a pretkomore miruju. Nakon kratke pauze u radu cijelog srca ove se radnje ponavljaju istim redoslijedom i nazivaju se

srčana revolucija.

Za vrijeme pauze zatvoreni su zalisci između desne komore i plućne arterije i između lijeve komore i aorte.

Aorta Plućna arterija Plućna vena

Regulacija rada srca

Rad srca reguliran je nervnim i humoralnim putem.

Nervna regulacija se odvija preko simpatikusa i parasimpatikusa.

Simpatikus ubrzava rad srca a parasimpatikus usporava.

Humoralna regulacija se odvija putem hormona i mineralnih materija.

Adrenalin ubrzava rad srca i tiroksin Kalij inhibira rad srca a Ca stimulira rad.

Srce reagira i na promjene količine krvi koja u njega pritiče. Proširene komore jače kontrahiraju i pumpaju veće količine krvi –

autoregulacija.

Rad srca prate određene pojave: – mehaničke (ictus cordis) – dodir vrha srca grudnu kost.

– zvučne - srčani tonovi (auskultacija) – električne – EKG.

Cirkulacija krvi

U arterijama krv se kreće kontinuirano ali neravnomjerno zbog rada srca.

U kapilarima na kretanje krvi ne utiče rad srca.

U venama krv se kreće sporo.

Na kretanje krvi u venama utiču rad srca, usisavajuće dejstvo srca i grudnog koša, skeletna muskulatrua i venski zalisci.

Regulacija cirkulacije krvi

Autoregulacija

jače protiče.

– odvija se na nivou tkiva kada ima kisika krvni sudovi se sužavaju i smanji se protok krvi, ako kisika fali sudovi se šire i krv

Nervna regulacija

– simpatikus izaziva vazokonstrikciju (a skeletni mišići i srce vazodilataciju). Parasimpatikus izaziva vazodilataciju. Važna uloga VMC.

Humoralna

- adrenalin djeluje kao simpatikus sužava krvne sudove. Noradrenalin i angiotenzin djeluju vazokonstriktorno. Adrenalin nekad djeluje vazodilatatorno.

KRVNI PRITISAK

Krvni pritisak

Pritisak koji nastaje usljed kretanja krvi u krvnim sudovima naziva se

krvni pritisak.

Sistolni pritisak je 16 – 17.3 kPa.

Dijastolni pritisak je 8 – 10 kPa.

U kapilarima srednja vrijednost pritiska je 2,2 kPa.

Krvni pritisak zavisi od: – rada srca, – stanja krvnih sudova, – količine krvi u cirkulaciji, viskoznosti i dr.

mmHg = kPa

1mmHg = 133,3Pa milimetri Hg pretvaraju se u Kpa tako što se dijele sa faktorom 7,5 120 / 80 mmHg = 16 / 10 kPa

Kategorija Vrijednosti krvnog pritiska Optimalan pritisak Normalan pritisak Visoko normalni pritisak 1. stepen HTA (blaga) <120/80 mmHg 120-129/80-84 mmHg 130-139/85-89 mmHg 140-159/90-99 mmHg 2. stepen HTA (umjerena) 160-179/100-109 mmHg 3. Stepen HTA (teška) >180/110 mmHg

Hipotenzija – snižen krvni pritisak Hipertenzija – povišen krvni pritisak.

Mjerenje krvnog pritiska (naučiti u praktikumu kako se mjeri krvni pritisak) Puls (bilo) – Palpiranje arterija – ritmične oscilacije zidova arterija usljed rada srca.

Vrijednost od 60 – 80.

PULS ILI BILO

Cirkulacija limfe

Limfa je posrednik između krvi i tkiva.

Cirkulira limfnim sudovima Limfni sudovi počinju u kapilarima i ulivaju se u sve veće i nakraju završavaju u gornju i donju šuplju venu.

Limfni sudovi prolaze kroz limfne čvorove u predjelu vrata, prepona, pazuha, u plućima, jetri, bubrezima, crijevima i dr.

LIMFOTOK

 Kad bi se svi krvni sudovi u našem tijelu ispravili i povezali, bili bi dugački oko 95 000 km – dovoljno da dva puta obmotaju Zemlju.

 Prosječno ljudsko srce kuca oko 75 puta u minuti. To je 4500 otkucaja na sat, ili 108 000 na dan. Tokom života srce otkuca oko 3 milijarde puta.

 Ljudska krv je jednako slana kao i morska voda.

 Naša krv tokom jednog dana, kružeći po tijelu, pređe oko 19 000 km.

 Srce čovjeka od 70 godina se ukupno odmaralo 7 godina.

 Što je sisar manji, broj otkucaja njegova srca je veći. Srce rovke u jednoj minuti napravi 200, čovjeka 65, a srce slona 25 otkucaja.

Pitanja:

Koji organi čine sustav za krvotok?

Šta su lakune?

Koji organizmi posjeduju zatvoren cirkulatorni sistem?

Šta čini desnu a šta lijevu stranu srca?

Koji je smjer kretanja krvi u velikom i malom krvotoku?

Šta je srčana revolucija?

Koji su putevi regulacije rada srca?

Kako se kreće krv u arterijama a kako u venama?

Šta su vazokonstrikcija i vazodilatacija?

Šta je krvni pritisak i zašto se mjeri?

Postoji li veza između cirkulacije krvi i limfe?