Transcript Učenički i nastavnički stres

OSNOVE PSIHOLOGIJE ODGOJA I
OBRAZOVANJA - PSIHOLOGIJA LIČNOSTI
Savladavanje učeničkog i
nastavničkog stresa
Prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub
Dr.sc. Zlatka Kozjak Mikić
10.4.2015
STRESORI, STRES I
POSLJEDICE
Što ćete saznati





Stres i stresori – jesu li isti pojam
Je li stres jako štetan ili ne?
Što su uzroci (stresori) naših
teškoća?
Jesu li stres i sagorijevanje
(engl.burnout) isti pojam
Što učiniti za prevenciju
nastavničkog stresa
Zašto je važno “srediti” stres
Stres utječe na cjelokupan organizam, na
sve razine funkcioniranja, a promjene
na jednoj razini povezane su s
promjenama na drugoj razini. Te
promjene obuhvaćaju:
- neposredne (kratkoročne) reakcije na
stres (lučenje adrenalina, kortizola,
povećanje tlaka, šećera;
razdražljivost, smetnje koncentracije;
napetost, anksioznost, osjećaj da
stvari izmiču kontroli; osip; više
uzimanje kave, cigareta...)
Stres vs. sagorjevanje



Stres i sagorijevanje su povezani,
ali različiti koncepti
Stres je uvjet za sagorijevanje, ali
ne dostatan
Sagorijevanje je reakcija organizma
u kojoj čovjek gubi osjećaj za posao
i ljude s kojima treba raditi
(klijente), nema više osjećaja za
druge i prednosti potrebne za rad s
drugim osobama a što je suština
njihovog posla (Maslach, 1978).
Razlika stres i stresor



Hans Seyle je skovao termin stres
za bilo što što stavlja izraziti zahtjev
na organizam – danas to nazivamo
stresor
Stres je reakcija organizma na
stresor, tj. stres je nelagoda,
napetost koju osjećamo
Stresor je izvor naše teškoće, ono
što uzrokuje stres.
Fenomen “zadnje kapi koja
prelijeva čašu”

Iako je ovdje riječ prvenstveno o
radnim stresorima, budući da
stresori imaju kumulativan efekt i
učinak im se prelijeva treba
razmotriti ukupnu izloženost stresu
Veliki životni događaji*





Ljudi smatraju kako među
događaje koji zahtijevaju
najveću količinu prilagodbe,
dakle to su najveći stresori,
ubrajaju primjerice:
smrt supružnika (100),
rastava braka (73),
razdvojen život partnera i
odsluženje zatvorske kazne
Veliki životni događaji*




Manje stresni životni događaji su
npr.:
trudnoća (40 bodova),
prilagodba na posao (39 bodova)
seksualne teškoće (39 bodova)
*Holmes i Rahe, 1967
Kronični intenzivni stresori






životne teškoće koje traju dugo
vremena mogu stvarati trajan, kroničan
stres. Npr:
stalni dugovi i neimaština,
dugotrajne bolesti,
trajne svađe u obitelji,
trajno nezadovoljstvo i problemi u
poslu,
trajni problemi vezani uz roditeljsku
ulogu (npr. dijete koje uporno ne
Mali svakodnevni stresori





npr. nedostatak vremena za
obavljanje svakodnevnih poslova,
gubitak osobnih stvari,
prometna gužva,
male svađe na poslu i u obitelji,
teškoće s nedostatkom novca i sl.
Mali svakodnevni stresori
Ovakvi mali stresori, svakodnevni
problemi također su izvor stresa i
što ih je više, to čovjek doživljava
veće psihičke smetnje
Učinak ovakvih svakodnevnih
problema je kumulativan i kada
njihova količina i intenzitet prijeđe
onu mjeru s kojom se čovjek
može nositi (“kap koja je prelila
čašu”) one mogu snažno utjecati
na dobro funkcioniranje osobe i
Traumatski stresori



Traumatski stresori su oni koji ugrožavaju
život osobe (npr. napad na osobu) ili
njezinih najbližih (npr. otmica)
Traumatski stresori nisu tipični za
nastavničko zanimanje
Npr.: Pucnjava na nastavnike, fizički
napad, ranjavanje nastavnika
Radni stresori – specifični stresori za
nastavničke uvjete
-
Drski učenici
Nedisciplina u razredu
Itd.
Model stresa
Čimbenici koji umanjuju stresore ii stres
Podrška nadređenih, podrška grupe, plaća, mogućnosti
STRESORI
KOGNITIVNA
PROCJENA
-primarna
-sekundarna
SUOČAVANJE
REAKCIJA
NA
STRES
ISHOD
Čimbenici koji uvećavaju stresore ili stres
Manjak iskustva, nedostatak podrške, Konflikt s obiteljskim obvezama
Ali,
Nije svaki radni stresor jednako
stresan za svakog i zato je od
same izloženosti stresoru za ishod
važnije *
A. Kognitivna procjena situacije
(primarna procjena i sekundarna
procjena)
B. Strategije suočavanja
*Lazarus i Folkman, 1984.
PRIMARNA PROCJENA je procjena
samog stresor, tj. važnosti i
značenja događaja. Pitanja koja si
postavljamo: Što ovaj događaj znači
za mene? Jesam li u nevolji, i
kakvoj? Ukoliko događaj za nas
predstavlja štetu, gubitak, prijetnju
ili izazov procjenjujemo ga kao
stresnog.
SEKUNDARNA PROCJENA vezana je
uz našu procjenu možemo li utjecati
na situaciju. Pitanje koje si
postavljamo: Kako mogu izaći na
kraj s ovime? Mogu li utjecati na
ovo? Imam li kontrolu nad ovime?
NASTAVNIČKI STRES
Doživljenost i stresnost pojedinih
izvora stresa kod nastavnika srednjih
škola
loši odnosi s kolegama - 23%
strah od gubitka posla - 34%
pritisak od strane ravnatelja - 21%
drski učenici - 84%
previše posla -72%
plaća -72%
veliki razredi - 57%
održavanje discipline u raz. - 93%
težak razred - 88%
neadekvatno vrednovanje posla - 47%
stavovi drugih nastavnika - 49%
bučni učenici - 91%
nedostatak savjetovanja s p.- 22%
loš odnos učenika prema radu -95%
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4


Procjena je subjektivna: za isti
stresor ljudi će imati različitu
procjenu.
Procjena ovisi o mnogo stvari, npr.
o ličnosti osobe, o situaciji, ali i o
resursima koje osoba ima.
Resursi
Resursi su vrijednosti koje ljudi cijene te
ih nastoje steći, zadržati i zaštititi*



Materijalni resursi (npr. novac)
Socijalni resursi (npr. obitelj, prijatelji)
Psihološki resursi (npr. psihički mir)
Potencijalni ili stvarni gubitak resursa
dovodi do stresa
* Hobfoll, S. Conservation of Resources
Kumulativnost resursa
Stjecanje novih kao i gubitak resursa
ima tendenciju kumulativnosti: oni
koji imaju više će i steći više novih
resursa (tzv. spirala dobitka), a oni
koji imaju manje resursa su skloni
to i izgubiti (tzv. spirala gubitka),
bez obzira radi li se o materijalnim,
psihološkim ili socijalnim resursima.
Kumulativna priroda resursa dovodi
ne samo do povećanja istog tipa
resursa već i do povećanja drugog
tipa resursa (Hobfoll, 2002).
Radni resursi
U radnom kontekstu važni su i radni
resursi, tj. oni koji proizlaze iz posla, a
obuhvaćaju sve aspekte posla koji
olakšavaju posao, od fizičkih uvjeta do
organizacijskih uvjeta, kao npr.
 kontrola nad poslom,
 podrška nadređenih,
 pristup informacijama,
 dobra organizacijska klima i drugo.
Povećanje radnih resursa ujedno potiče
osobni rast i razvoj i može povećati
angažiranost na poslu.

Individualna osjetljivost na stres i
resursi
Oni s manje resursa ne samo da su
osjetljiviji su na njihov gubitak od
onih koji resursa imaju više, nego
taj početni
Emocionalna inteligencija i
suočavanje sa stresom

Emocionalno kompetentniji
nastavnici, koji bolje upravljaju
emocijama, lakše stvaraju i
održavaju prijateljstva i/ili percipiraju
više podrške te je to mehanizam da
imaju manje tegoba
Znate li se dobro
suočiti sa stresnom
situacijom?
Suočavanje



Suočavanje usmjereno na
rješavanje problema
Suočavanje usmjereno na emocije
Suočavanje usmjereno na
izbjegavanje
Posljedica dugotrajne izloženosti
profesionalnom stresu sagorijevanje (burnout)
Faze sagorijevanja na poslu

Faza radnog entuzijazma


Nerealna očekivanja; nekritična
predanost; nedovoljno vremena za
odmor; želi riješiti sve probleme...
Znakovi: entuzijazam vezan uz posao;
pozitivni i konstruktivni stavovi; dobro
postignuće i visok stupanj energije
(Ajduković, 1996)
Faze sagorijevanja na poslu

Faza stagnacije


Posao nije kakav je zamišljao;
frustracija, sumnja u vlastitu
kompetentnost, osjeća se neuključenim
u radnu sredinu, emocionalno ranjiv
Znakovi: prvi znakovi tjelesnog i
mentalnog umora, smanjeni radni
moral, teškoće u komunikaciji,
frustriranost i gubitak ideala
Faze sagorijevanja na poslu

Faza emocionalnog povlačenja i
izolacije


Udaljenost od učenika i izoliranje od
kolega; doživljaj posla kao besmislenog
i nevrijednog
Znakovi: izbjegavanje kontakta s
drugim ljudima, veće komunikacijske
poteškoće, negativizam, depresivnost,
emocionalne poteškoće, srdžba i
neprijateljstvo okoline, nesposobnost
da se misli ili koncentrira
Faze sagorijevanja na poslu

Faza apatije i gubitka životnih
interesa


Obrana od kronične frustriranosti.
Cinizam ili ravnodušnost prema
problemima učenika. Prvi znakovi
depresije. Istrošena motivacija.
Znakovi: nisko osobno i profesionalno
samopoštovanje, kronično izostajanje s
posla, depresija i tjeskoba, kronično
negativni osjećaj o poslu


I nastavnici početnici mogu doživjeti
sagorijevanje, već nakon par
mjeseci rada
Za sagorijevanje je ključan osjećaj
besmisla posla koji se radi, a ne
razina opterećenosti
STRES U ŠKOLSKOJ DOBI
Izvori stresa u školskoj dobi






Negativni događaji u obitelji
Traumatski događaj (npr. potres)
Kronična bolest
Akulturacija
Akademski stres (ispiti, oralna
prezentacija, specifični stresori u
nekim kolegijima –npr. patologija)
Negativni interpersonalni događaji
(problemi u partnerskoj vezi)
Što može učiniti nastavnik?



Prepoznati traumatizirane učenike i prema
njima imati individualan pristup
Smanjiti napetost kod ocjenjivanja, pružiti
mogućnost za ispravak ocjene
Dati podršku učenicima koji su izloženi
stresorima (npr. Romima, djeci čiji su roditelji
u razvodu, bolesnima…)
Kako se nositi sa školskim
neuspjehom?


Pozitivni perfekcionizam je prediktivan za
akademski uspjeh jer je povezan sa
suočavanjem orijentiranim na probleme i
korištenjem dubinskih strategija učenja
Negativni perfekcionizam utječe na
korištenje suočavanje orijentirano na
emocije i kritičnost prema sebi i povezan
je sa lošijim školskim uspjehom
Suočavanje s neuspjehom u školi



Suočavanje emocijama
Suočavanje zaboravljanjem loše ocjene
Suočavanje podrškom obitelji
Učenici s visokom ankioznošću i niskim
samopoštovanjem procjenjuju
dobivanje loše ocjene najstresnijim, a
najmanje stresnim procjenjuju učenici
s niskom anksioznošću i visokim
samopoštovanjem.
Suočavanje s neuspjehom u školi


Podrška majke: Učenici s visokom
anksioznošću i niskim
samopoštovanjem procjenjuju
najmanju podršku majke
Nadzor oca i majke: Učenici s
niskom anksioznošću i visokim
samopoštovanjem procjenjuju
najvećim u odnosu na druge grupe
Suočavanje s neuspjehom u školi
Učenici u grupi s visokom
anksioznošću i niskim
samopoštovanjem imaju najlošiji
školski uspjeh i značajno češće
konzumiraju lake droge u odnosu
na sve ostale grupe
Slobodno vrijeme i suočavanje sa
školskim neuspjehom


I: Učenici koji najviše slobodnog
vremena provode u zabavi: najstariji,
najlošiji školski uspjeh, najniži
rezultat na strategiji rješavanja
problema;
II: Učenici koji svim aktivnostima u
slobodnom vremenu posvećuju
manje vremena: mlađi, bolji školski
uspjeh; kada dobiju lošu ocjenu,
najmanje traže socijalnu podršku i
najmanje se oslanjaju na strategiju
zaboravljanja
Slobodno vrijeme i suočavanje sa
školskim neuspjehom u OŠ i SŠ


III: Učenici koji najviše slobodnog
vremena provode u čitanju knjiga i
odlascima u kazališta: stariji učenici
prosječnog šk.uspjeha, skloni traženju
socijalne podrške od prijatelja i
roditelja, nisu skloni zaboravljanju loše
ocjene;
IV: Učenici koji su najmanje skloni
socijalno nepoželjnim oblicima zabave, a
najviše vremena provode u sportskim
aktivnostima: najmlađi, najbolji školski
uspjeh, a u svim strategijama
suočavanja s akademskim stresom
(osim emocionalnih reakcija) ima najviši
rezultat.