Kameni ugalj
Download
Report
Transcript Kameni ugalj
UGALJ
Ugalj je crna ili crno-smeđa
sedimentna stena organskog porekla
koja ima sposobnost gorenja, pa se
koristi kao fosilno gorivo koje se vadi iz
zemlje rudarskim metodama. Sastoji se
primarno od ugljenika i ugljovodonika,
ali i drugih supstanci. Veoma je važno
gorivo i izvor električne energije.
Nastanak uglja
Proces nastanka uglja nije u potpunosti objašnjen. Okvirno se
proces nastanka može podeliti na dve faze:
pripremna faza ili faza humifikacije
U ovoj fazi se vrši akumulacija, izmena i transformacija organske
supstance u treset, odnosno sapropel. Ovo se ostvaruje na
površini zemlje u vodenoj sredini, pod dejstvom mikrobiotičkog
faktora i u anaerobnim uslovima. Faza traje desetinama hiljada
godina.
faza ugljenifikacije (karbonizacije)
Ova faza obuhvata procese u kojima se treset, odnosno sapropel,
putem dijageneze i metamorfizma pretvaraju u lignit, mrki
ugalj, kameni ugalj i antracit. Ova faza se odvija u delovima
zemljine kore gde postoje anaerobni uslovi i adekvatan pritisak
i temperatura. U ovom procesu se ostvaruje povećanje
procenta ugljenika u organskoj supstanci, uz smanjivanje
procenta kiseonika, vodonika i azota.
Ugalj je postojao mnogo ranije u istoriji Zemlje.
Ugalje se sastoji od izumrlih biljaka
koje se nalaze pod zemljom mnogo
miliona godina. Biljek su se tokom
vremena presovle i okamenile. To se
zove smedji ugalj ili kameni ugalj.
Podela prema poreklu
Postoje razne metode za klasifikaciju prema
poreklu, nameni, starosti, toplotnoj moći i
drugim osobinama uglja. Prema klasifikaciji
Ekonomske komisije OUN za Evropu postoji
samo podela na kameni i mrki ugalj. Kameni
ugalj ima gornja toplotnu moć, bez pepela.
Ispod te granice su vrste mrkog uglja, gde se
lignit takođe računa u tu grupu. Međutim u
nekim prikazima se odvojeno prikazuje i
lignit gde se granica toplotne moći uglja.
Lignit se odlikuje očuvanom
drvenastom strukturom, bledo su
mrke ili prljavo žute boje.
Mrki ugalj se odlikuje slabije održanom
drvenastom strukturom, mrke je crne
boje. Od kamenog uglja se razlikuje,
što pored humusnih supstanci sadrži i
izvesnu količinu humusnih kiselina.
Kameni ugalj se deli na više podgrupa.
Kriterijum za klasifikaciju je količina
isparljivih supstanci.
Antracit
poluantracit
mršavi kameni ugalj
masni kameni ugalj
gasni kameni ugalj
gasnoplameni kameni ugalj.
REZERVE UGLJA U SRB
Nisko kalorični ugalj - lignit čini oko 92%
rezervi primarne energije u Srbiji i oko 99%
ukupnih rezervi uglja. Njegova je upotrebna
vrednost, zbog velikog sadržaja vlage i
pepela, kao i male toplotne moći (7000kJ/kg),
uglavnom ograničena na proizvodnju el.
energije. Povoljna okolnost u odnosu na
većinu lignita u okolnim zemljama je, pored
pogodnih uslova eksploatacije i nizak sadržaj
sumpora.
Rezerve lignita, tj. 90% rezervi uglja skoncentrisana
su u 4 velika basena (Kosovski, Metohijski,
Kolubarski i Kostolački) sa veoma povoljnim
uslovima za razvoj površinske eksploatacije.
Kosovski je bazen po rezervama, po pogodnostima
za razvoj površinske eksploatacije i niskim spec.
ulaganjima i troškovima proizvodnje jedan od
najvećih u ovom delu Evrope (nizak odnos otkrivke i
uglja, velika prosečna debljina ugljenog sloja i nizak
sadržaj sumpora).
PROIZVODNJA I POTROŠNJA
UGLJA U SRBIJI
Proizvodnja uglja za termolektrane i ostale potrošače odvija se
u EPS-u u četiri javna preduzeća: JP Rudarski basen
"Kolubara", JP Površinski kopovi "Kostolac", JP Površinski
kopovi "Kosovo" i JP za podzemnu eksploataciju uglja. Od
proizvedenih količina uglja u 2001. godini 90% je utrošeno na
proizvodnju električne energije, a od ovog uglja u TE je
proizvedeno 67.5% ukupne proizvodnje električne energije u
EPS-u. Preostali deo proizvedenog uglja je plasiran na tržište
za potrebe industrije i široke potrošnje kao komadni ugalj (6%)
i za proizvodnju sušenog uglja (4%). Od ukupno proizvedenih
količina uglja (podzemne eksploatacije) u 2000. godini za
proizvodnju električne energije je isporučeno 19%, dok je za
potrebe industrije i široke potrošnje isporučeno 81%
proizvedenog uglja.
PROIZVODNJA UGLJA U SRBIJI 1970-2000
Zanimljivosti
Na primer, u SAD sagorevanjem uglja
se dobija polovina potrebne električne
energije, dok u Srbiji učestvuje u
ukupnoj potrošnji preko 50%, dok u
proizvodnji struje energetski učestvuje
sa preko 85% (u termoelektranama). U
finalnoj potrošnji ugalj (uz koks i sušeni
lignit) učestvuje sa 14%. Proizvodnja
uglja boljih kvaliteta u Srbiji je niska i
sa trendom daljeg opadanja.
Kaže se da na svetu ima još dovoljno uglja za slijedećih dve stotine godina.
Međutim, da li biste zaista želeli udisati ugljem zagađeni vazduh i tih narednih
dvesta godina? Ako ne biste, onda učinite nešto po tom pitanju još sada!