Transcript hardver-a i softver-a

MREŽNI
HARDVER i SOFTVER
Muslija Mersiha
POJAM I DEFINICIJA
HARDVER-a i SOFTVER-a

HARDVER :
SOFTVER:

Pojam

Definicija
- Definicija

Organizacija hardver-a računara
- Razvoj

Organizacija hardver-a
- Podjela
-
Pojam
:
× sistemski
× aplikativni
HARDVER
- Riječ hardver potiče od engleske riječi hardware sto znači tvrdotvorevina
odnosno tvrde stvari(hard=tvrdo).
- Pojam hardvera(u našem jeziku se koristi i izraz tehnička podrška)odnosi se
na opremu koja predstavlja fizičku(materijalnu)realizaciju bilo kojeg
sistema koji obavlja određene funkcije.
Odnosi se na mjerne uređaje,elektronske komponente...
HARDVER
Svi materijalni dijelovi računara jednim imenom se nazivaju hardver.
Hardver predstavlja fizički dio računarskog sistema,a obuhvata električne i
elektronske komponente(npr.uređaje i kola),elektromehaničke
komponente(npr.disketna jedinica,tastatura) i mehaničke
komponente(npr.kučiste centralne jedinice)
Hardver predstavlja,dakle fizičke komponente koje je potrebno instalirati i
uključiti da bi računar proradio.
SOFTVER



Za razliku od hardvera,softver potiče od engleske riječi software i znači
meko.
Pojam softver odnosi se na sveukupnost instrukcija,programa i procedura
koji se generiše,aktivira i koristi na raznorazne načine da bi omogućio
hardveru da realizuje željene poslove.
Pojam softver je prvi put iskoristio John,inžinjer informatike,1957 godine.
Pojam je nastao kao analogija pojmu hardver.
SOFTVER





Programi koji se nalaze na jednom računaru ili koji se na njemu mogu
koristiti jednim imenom se nazivaju softver.
Programi i programski paketi se jednom riječju nazivaju softver i ovom se
riječju obuhvataju sve vrste računarskih programa.
Softver su programi(naredbe,instrukcije)koji “govore” računaru kako treba
da izvršava određene zadatke.
Softver je način zapisa algoritama u obliku koji je razumljiv računaru.
Najbolja definicija za pojam softver potiče od Instituta inžinjera
Elektrotehnike i Elektronike(The Institue Electrical Engineers-IEEE)koja
glasi:”Sveobuhvatni zbir informatičkih programa,procesa,pravila,
dokumentacije i datoteka u vezi,koji čine dio operacija jednog
informatičkog sistema ”
RAZVOJ SOFTVERA




Razvoj softvera glavni je faktor u razvoju informacionih tehnologija.
Primjena softvera se raširila na sva područja ljudskog djelovanja.Samo na
američkom tržištu,prodaja poslovnog softvera za personalne računare
iznosila je 1981 godine oko 500 milijona,dok se prodaja u 1986 godini
kretala oko 4,6 milijarde.Danas ove brojke ostvaruju pojedini proizvođači.
Mogućnosti razvoja softvera,pored postignutih rezultata,i dalje su ne
slućene.
Razvoj programskih jezika,a posebno jezika četvrte generacuje,objektno
orjentiranog programiranja i pokušaja stvaranja univerzalnih programskih
alata,dovodi do toga da se softver sve više približava korisniku i postaje
jednostavniji za upotrebu.Zbog mnoštva gotovih programskih paketa za
najrazličitije namjene,danas najčešće nije racionalno razvijati svoj
softver.Ali,ostaje potreba za razvojem specifičnih softverskih rješenja za
pojedina područja,kao i dodatnih programa,koji predstavljaju dogradnju
već kupljenih softverskih paketa.
Iako je teško sagledati sve probleme koji se mogu rješavati pomoću
računara i klasificirati ih na određen način,ipak se softver može podijeliti u
2 osnovne grupe:SISTEMSKI i APLIKATIVNI SOFTVER.
PODJELA SOFTVERA

SISTEMSKI SOFTVER:skup programa koji upravljaju radom računara ili
pomažu korisniku da na jednostavniji način definira i realizira svoje
zahtjeve na računaru.Sistemski softver se sastoji od računarskih programa
koji kontrolišu i podržavaju rad računarskog sistema i njegove aktivnosti na
obradi podataka.Računar se ne može pokrenuti niti može uraditi bilo kakav
zadatak bez sistemskog softvera.Osnovna svrha sistemskog softvera je da
omogući normalan rad računara.Tu se podrazumijeva upravljanje
memorijom i centralnim procesorom,upravljanje i komunikacija s
perifernim uređajima,kao i pokretanje osnovnih funkcija sistema u svrhu
izvođenja aplikativnog softvera.Svi ostali zadaci su prepušteni
aplikativnom softveru.Uobičajno se isporučuje zajedno s računarom.Ranije
je sistemski softver,pored operativnog sistema,obuhvatao i :komunikacijski
softver,pomoćne(servisne)programe i programe za upravljanje bazama
podataka.Danas se taj dio softver-a posebno nabavlja.Osim toga,mogu se
nabaviti i različiti operativni sistemi.Kao dio sitemskog softvera može se
pojaviti i emulacijski softver.
PODJELA SOFTVERA


APLIKATIVNI SOFTVER:je skup programa na jednom računaru namjenjenih za
realizaciju korisnikovih zahtjeva.Ovi programi mogu biti unaprijed
pripremljeni,tako da ih korisnik koristi kao gotove programe ili ih sam pravi za
svoje potrebe.Sastoji se od programa koji upravljaju računarskim sistemom da bi se
izvršile konkretne aktivnosti obrade podataka za korisničke porebe. Dakle,računar
se koristi za rješenje specifičnog problema ili konkretnog posla za korisnika.
Aplikativni softver korisnik može kupiti na tržištu kao gotov ili se koristiti
adekvatnim softverom u javnom vlasništvu,a može i naručiti izradu softver-a ili ga
izraditi u vlastitoj ražiji.U ovu kategoriju
spadaju:aplikativni programi opće
namjene(programi za grafiku),poslovni aplikativni programi(proizvodnja),naučni
aplikativni programi(inžinjerski dizajn)te ostali aplikativni
programi(muzika,umjetnost...)
Ovi programi obavljaju poslove u“realnom svijetu“.Veliki broj programa iz
aplikativnog softvera može se kupiti na tržištu.Jedinstvo hardver-a i softver-a
predstavlja računarski sistem. Ne može se govoriti da je računar samo ono što
vidimo ili da su to njegovi programi. Zahvaljujući softver-u,korisnik računar
“vidi“kao ravnopravnog partnera u rješavanju problema.
ORGANIZACIJA HARDVERA RAČUNARA

Organizacija računara prema Von Neumann-ovom konceptu(Von
Neumann-ov automat) predstavljena je na slici 1.3.1.Prema ovom konceptu
računar se sastoji od 4 osnovne jedinice:

-aritmetička

-memorijska

-upravljačka i

-ulazno-izlazna jedinica(U/I)
Slika:1.3.1.......(1)
ORGANIZACIJA HARDVERA RAČUNARA




ARITMETIČKA JEDINICA:obezbjeđuje izvršavanje
operacija(sabiranje,oduzimanje,
množenje,dijeljenje..),složenije
operacije(korjenovanje,stepenovanje...)izvršavaju se kombinacijom više
operacija čije se izvršavanje odvija pod kontrolom programa.
MEMORIJSKA JEDINICA:služi da se u nju upisuju i pamte(memorišu)i
podaci i instrukcije od kojih se sastoji program.
UPRAVLJAČKA JEDINICA:upravlja pojedinim koracima u obradi
podataka i to na osnovu informacija sadržanih u instrukciji koju upravljčka
jedinica zahvata iz memorije računara
ULAZNO-IZLAZNA JEDINICA(U/I):računara omogućava razmjenu
poruka između računara i spoljnog svijeta.
ORGANIZACIJA HARDVERA
Posljednjih dacenija je pojam“elektronska računska mašina“zamjenjen
pojmom „računarski sistem“.Sama ova smjena pojmova nagovještava
određene promjene u izgradnji računara.U prve dvije generacije računari su
u organizacionom smislu projektovani prema blok-shemi prikazanoj na
predhodnoj slici(1.3.1).
Na bazi ovih promjena opšta funkcionalna blok-shema savremenog
računara postaje kao što je to prikazano na narednim dvijema slikama
ORGANIZACIJA HARDVERA
ORGANIZACIJA HARDVERA
ORGANIZACIJA HARDVERA
PERIFERIJSKE JEDINICE:(spoljne jedinice) računarskog sistema služe za
čuvanje velikog broja podataka ili biblioteka(sistemskih ili
aplikacionih)programa,kao i za komunikaciju između računarskog sistema i
okruženja.
Granice između hardver-a i softver-a nisu jasno određene.Postoje jasno
određena rješenja u upravljanju računarskim sistemom koja se mogu riješiti
i kao odgovarajući elektronski sklop,ali i kao program koji će realizirati
funkcije tog elektronskog sklopa.Npr.postupak množenja može se ralizirati
kao program,ali i kao elektronski sklop koji realizira funkciju
množenja.Ova razgraničenja obavljaju se u fazi projektiranja računarskog
sistema pa ih korisnik ne vidi.
RAČUNAR PREDSTAVLJA JEDINSTVO
HARDVERA i SOFTVERA